Prva tema je Ulica grada Vukovara, simbol hrvatskog poslijeratnog urbanizma, koja je bila okosnica razvoja arhitekture koju su mnogi htjeli zvati socijalističkom, obrušavajući se na Le Corbusiera i “dekadentni Zapad”. Međutim, rastakanjem krute političke dogme u desetljećima izgradnje poprimila je specifičan oblik koji je postao jedinstveno obilježje kasnog hrvatskog modernizma – oblik koji pokazuje naprednu viziju rijetke i relativno niske izgradnje kojom dominiraju, slobodni, javni prostori i velike parkovne površine. Središnji prostor u jednoj inačici trebao je biti Hrvatski sabor, no izgradnjom samo manjeg dijela Vijećnice, projekt koji je očito bio politički sankcioniran nije nikada zaživio. Upravo on oslikava sudbinu cijele ulice koja je ostala jedini započet i nerealiziran dio vizije hrvatske budućnosti. O temi izlaže Vedran Ivanković s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

U arhitektonsko – urbanističkom smislu, Zagrebu se pružila mogućnost da na neizgrađenom zemljištu podigne sajamski grad. Paviljone su projektirali domaći i strani arhitekti, a urbanistička matrica produkt je dvije suprotne planerske koncepcije, M. Haberlea i B. Rašice. Na gradskoj razini upravo je gradnja Velesajma pružila poticaj potreban za gradnju Južnog Zagreba. O Zagrebačkom velesajmu govorit će Lana Lovrenčić iz Platforme 9,81.

Moderatorica oba razgovora je Sandra Križić Roban. Početak je u 17 sati.