Sudionici rasprave upozorili su da se kroz prijedlog izmjena Zakona o strancima provlači niz mjera kojima se kriminalizira pomaganje, čak i iz humanitarnih razloga, osobama u neregularnom statusu. Ocijenili su i da se predviđenim novčanim sankcijama dodatno obeshrabruje solidarnost među ljudima. Zakonski akti moraju ići u smjeru sprečavanja ksenofobije i rasizma, a ne ih poticati, smatraju predstavnici Centra za mirovne studije, a prenosi Hina.  

Pomaganje osobama u nereguliranom statusu, kad je iz humanitarnih razloga, ne smije biti kažnjivo, rekla je Vanja Bakalović iz CMS-a i napomenula da su na teritoriju Hrvatske česte situacije u kojima ljudi zbog nemogućnosti povratka u zemlju porijekla ostaju živjeti tu u nereguliranom statusu. “Pomaganje ljudima iz humanitarnih razloga koji zbog nepoznavanja jezika ili pravnog sustava nisu zatražili međunarodnu zaštitu, predstavlja protupravni temelj za kažnjavanje”, rekla je Bakalović i ocijenila da u tim slučajevima treba osloboditi građane prekršajne i druge odgovornosti.

Istaknula je i da bi se nedopuštanjem saslušanja stranaca pri donošenju rješenja o odobrenju ili odbijanju ulaska i o protjerivanju, kršilo prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu jer se postavlja pitanje kako će se uopće utvrditi potreba za pružanjem međunarodne zaštite ako se osobu o njoj ne ispita. “Takvo zakonsko rješenje je u suprotnosti s načelom zabrane vraćanja koje je zaštićeno Ustavom. Onemogućavanje saslušanja stranca suprotno je stečevini Hrvatske i EU, a time se daju i prevelike diskrecijske ovlasti MUP-u koji odlučuje o ulascima stranaca”, kazala je.

Upozorila je i da je jedna od osnova za oduzimanje slobode (detenciju) stranca to što ne posjeduje dovoljno financijskih sredstava ili nema osiguran smještaj u Hrvatskoj, što bi prema prijedlogu zakona, trebalo upućivati na rizik izbjegavanja obveze napuštanja europskog gospodarskog prostora. “Nedostatak financijskih sredstava i smještaja po prirodi stvari ne predstavlja okolnost koja ukazuje na postojanje takvog rizika”, rekla je Bakalović i upozorila da su moguće zlouporabe te mjere.

Pomoćnica ministra unutarnjih poslova Lidija Pelivan Stipetić rekla je da su uvažili prijedlog Centra za mirovne studije i da pomaganje strancima u nezakonitom ulasku, boravku i kretanju po Hrvatskoj u slučaju humanitarnog pomaganja neće biti kažnjivo. “Pomaganje koje je počinjeno iz humanitarnih razloga ne smatra se pomaganjem – spašavanje života, sprječavanje ozljeđivanja i pružanje hitne medicinske pomoći. Ako to nije jedan od ta tri razloga, a pružili ste strancu smještaj – ukoliko vas uhvate možete biti kažnjeni za pomaganje, bilo da se radi o osiguranju smještaja ili prijevozu stranca”, dodala je.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima na javnom je savjetovanju do 22. travnja.