vanda mikšić – Kulturpunkt

Francuski život hrvatskog pjesništva

Lujo Parežanin — Mon, 18 Jun 2018 15:11:57 +0000

U utorak, 19. lipnja u 19 sati u Caféu u dvorištu održava se novo izdanje Poezije u dvorištu pod naslovom Hrvatska poezija u francuskom prijevodu, u kojoj će biti predstavljena biblioteka Domaine croate / Poésie izdavača Galerie-Librairie l’Ollave.

Galerie-Librairie l’Ollave umjetnička je udruga koju je pjesnik, fotograf i likovni kritičar Jean de Breyne osnovao 1974. godine u Lyonu. Zamišljena je kao galerijski prostor i specijalizirana knjižara, ali 1999. seli u Provansu, a osnovna joj djelatnost postaje izdavaštvo. De Breyne već dugi niz godina prati hrvatsku umjetnost i poeziju, a 2011. godine pokreće biblioteku hrvatskih pjesnika Domaine croate / Poésie u želji da francuskim čitateljima približi živo i heterogeno hrvatsko pjesničko stvaralaštvo. Namjera mu je sustavno pratiti hrvatsku pjesničku produkciju i godišnje objaviti dva naslova – izbor pjesama nekog od klasika 20. stoljeća te zbirku ili izbor suvremenog pjesnika. Uz Jeana de Breynea biblioteku Domaine croate/poésie uređuju Martina Kramer, Brankica Radić i Vanda Mikšić, koje su ujedno i prevoditeljice svih dosad objavljenih knjiga, osim zbirke Dobriše Cesarića koju je prevela Ingrid Šafranek. Dosad je prevedeno 13 naslova, a u pripremi su knjige pjesama Nikole Šopa i Anke Žagar.

U razgovoru će sudjelovati Jean de Breyne, Martina Kramer i Vanda Mikšić.

Voditelji programa su Branko Čegec i Miroslav Mićanović.

Zajedničke prevoditeljske seanse

Matija Mrakovčić — Wed, 24 Feb 2016 16:07:27 +0000

Piše: Matija Mrakovčić

Projekt TransLab pokrenule su u suradnji s Društvom hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) i Francuskim institutom u Zagrebu prevoditeljice s francuskog Ursula Burger, Marija Spajić, Mirna Šimat i Nataša Medved radi razmjene znanja, upoznavanja i poticanja suradnje s kolegama, izlaska iz uobičajene osame i povećanja vidljivosti prevoditeljskog posla. Od siječnja 2015. godine održano je deset radionica u Medijateci Francuskog instituta, na kojima su mentori i mentorice bili istaknuti prevoditelji poput Marinka Koščeca, Vande Mikšić, Vlatke Valentić, Évaine Le Calvé Ivičević, Gige Gračan i Ingrid Šafranek, a od 2016. projekt se u suradnji s Talijanskim institutom i Goethe-Institutom širi i na radionice prevođenja s njemačkog i talijanskog jezika.

Koncept TransLaba je sljedeći: prevoditelji se sastaju jedanput mjesečno na zajedničkim seansama. Taj se radni dan sastoji od dva bloka po tri radna sata u kojima prevoditeljice i prevoditelji s mentorom tragaju za rješenjima problema s kojima se susreću tijekom rada na tekstu koji trenutačno prevode, raspravljaju o nesigurnostima i izazovima koje nosi prevodilački rad te stječu nova znanja od iskusnijih kolegica i kolega.

Laboratorij za književno prevođenje s talijanskog na hrvatski jezik krenuo je s radom 19. siječnja kada je sudionike u svijet književnog prevođenja uvela Iva Grgić Maroević. Prvi zadatak polaznika bio je prevesti preostala dva dijela dramsko-poetsko-prozne trilogije Lampedusa talijanske autorice i redateljice Line Prosa, Lampedusa Snow i Lampedusa Way, te će o svojim rješenjima raspravljati na daljnjim radionicama.

Laboratorij za književno prevođenje s njemačkog na hrvatski jezik okuplja radnu grupu prevoditelja i prevoditeljica koji će se tijekom 2016. godine jednom mjesečno sastajati u knjižnici Goethe-Instituta u Zagrebu. Prvi TransLab održan je uz mentorstvo Seada Muhamedagića, a druga radionica održat će se 25. veljače pod vodstvom pisca i istaknutog prevoditelja Borisa Perića. Daljnje će radionice voditi Helen Sinković i Romana Perečinec.

Prva ovogodišnja radionica Laboratorija za književno prevođenje s francuskog na hrvatski jezik održana je krajem siječnja pod mentorstvom pisca, strip crtača i scenarista Darka Macana. Osim Darka Macana, među prvim mentorima ove godine najavljeni su Vanda Mikšić, Mate Maras i Mija Pervan.

TransLab je namijenjen svim profesionalcima koji djeluju u području književnog prevođenja. Uvjet za sudjelovanje postojanje je prevoditeljskog projekta na kojemu prevoditeljica ili prevoditelj rade ili bi htjeli raditi (ugovor s izdavačem nije nužan), a broj sudionika ograničen je na najviše deset. Sudjelovanje na radionici je besplatno. Zainteresirani prevoditelji mogu se javiti putem adrese elektroničke pošte ili Facebook stranice.

Trag njezine trajne odsutnosti

Vatroslav Miloš — Wed, 09 Apr 2014 09:41:31 +0000

Jean-Luc Nancy suvremeni je francuski filozof i jedan od najutjecajnijih filozofa današnjice. Svjetsku je reputaciju stekao studijom Razdjelovljena zajednica (“La communauté désoeuvrée”). Njegova se misao odlikuje ustrajnim odbijanjem svakog oblika metodološkog i terminološkog determinizma, disciplinarne čistoće, a nastaje kao stalni izazov esencijalističkim idejama jedinstva, totaliteta ili izvornosti.

Muze su jedna od najuzbudljivijih i najprovokativnijih knjiga o nastanku, razvoju i “suštini” umjetnosti. Otvarajući je esejom Zašto postoji više umjetnosti, a ne samo jedna?, Nancy se hvata u koštac s kompliciranim estetičkim problemom mnoštva izvora, točnije, mnoštvenosti kao izvora umjetnosti. Pluralnost iskona umjetnosti ne može se ni izbrojati, ni podvesti pod neko određujuće načelo. Ako postoji kakva transcendentalnost povezana s umjetnošću, onda je ona, prema Nancyu, imanentna beskonačnosti materijalnog i osjetilnog svijeta. Pogrešno je tvrditi da je umjetnost idealizirani ili apstraktni prikaz istine svijeta. Ona prije svega ima snagu svjedočenja svijeta, otvaranja svijeta u njegovoj jedinstvenoj mnoštvenosti ili mnogostrukom jedinstvu. Pišući vrlo precizno, s istančanim osjećajem za jezik kojim oblikuje misao, Nancy u raspravu najprije upleće Hegela, da bi na koncu riječ dao Tomi Akvinskome. U umjetnosti nikada nije riječ o prezentiranju neke ideje, nego o njezinu nestajanju, prolaženju, u najboljem slučaju o prezentiranju traga njezine trajne odsutnosti. Završavajući knjigu esejom o umjetničkom daru, Nancy raspravu približava vrućim problemima naše suvremenosti: odnosu umjetnosti i ekonomije, umjetnosti i originalnosti te prije svega darovitosti i posjedovanja.

Nancyev opus obilježava zanimanje za mnoge raznorodne fenomene i probleme poput identiteta, prostornosti, tijela, etike, suverenosti, politike, zajednice, estetike, kulture, filma i književnosti. Osim Muza i Razdjelovljene zajednice napisao je više desetaka filozofskih eseja, rasprava i knjiga, između ostalih i O singularnom pluralnom bitku, Stvaranje svijeta ili mondijalizacija, Noli me tangere, Temelj slike, Slušanje.

Knjigu Muze s francuskoga je prevela Vanda Mikšić.

Izvor: Meandar

Polugodišnje i tromjesečne potpore

Matija Mrakovčić — Thu, 19 Dec 2013 10:06:18 +0000

Na Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2014. godini prijavljeno je 179 projekata.

Među prijavljenim projektima najviše je bilo proznih djela (79 romana i 29 knjiga priča), 24 knjiga poezije te 20 prijevoda s engleskoga, francuskoga, latinskoga, mađarskoga, njemačkoga, ruskoga i španjolskog jezika. Prijavljeno je i 15 knjiga namijenjenih djeci i mladima, a zastupljeni su bili i eseji, dramski tekstovi, stripovi, antologije, biografije, putopisi te priprema kritičkih izdanja djela hrvatskih autora.

Povjerenstvo za dodjelu potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2014. godini u sastavu Vanda Mikšić, Tomislav Zagoda i Darija Žilić razmotrilo je sve prijavljene projekte te su slijedom prijedloga dodjeljene potpore za 29 romana (od toga jedan za djecu i mlade), za 8 knjiga proze i 9 knjiga poezije, za 12 prijevoda (7 s engleskoga, 2 s francuskoga te po 1 s latinskoga i njemačkoga jezika) te dvije antologije koje uključuju i prevodilački rad. Sufinancirat će se autorski rad i na 5 knjiga eseja kao i na po jednom stripu i dramskom tekstu.

Pregled odobrenih programa možete naći ovdje.

Izvor: MINK / Fotografija: shutterhacks

Fronta obrane knjige u kulturi i društvu

admin — Thu, 19 Jan 2012 16:14:56 +0000

Branko Čegec rođen je 1957. godine. Diplomirao je jugoslavistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivačke početke imao je u časopisima Polet i Pitanja, a od 1985. do 1989. godine bio je glavni urednik časopisa Quorum. U izdavačkoj kući Mladost djelovao je kao urednik tri godine, do 1993. Iste godine pokreće vlastitu nakladničku kuću Meandar. Također je 1998. godine bio pokretač inicijative za osnivanje Hrvatskih neovisnih nakladnika, a godinu dana kasnije izabran je za predsjednika Odbora Goranova proljeća, najveće hrvatske pjesničke manifestacije. Od 2000. do 2002. bio je pomoćnik ministra kulture, a zatim napušta sva strukovna udruženja pisaca i nakladnika te pokreće Centar za knjigu i Časopis za knjigu Tema pri kojima djeluje kao glavni urednik. Na Kvirinovim susretima u Sisku 2008. dodijeljena mu je plaketa Sv. Kvirina za ukupan prinos suvremenom hrvatskom pjesništvu. Pjesme su mu uvrštene u tridesetak antologija, izbora i pregleda u zemlji i inozemstvu. Autor je ili koautor više izbora i pregleda hrvatske književnosti u zemlji i inozemstvu. Prošle je godine objavio knjigu poetske proze/pjesama u prozi Zapisi iz pustog jezika, a početkom 2012. objavio je Pokret otpora, knjigu uredničkih uvodnika objavljenih u Časopisu za knjigu Tema.

KP: Časopis izlazi sedam godina, a u tom razdoblju tri godine je izlazio bez naknade. Prošle ste godine vratili naknadu zbog nezavidne financijske situacije. Je li to utjecalo na čitanost?

B.Č.: Svakako. Besplatan časopis lako pronalazi put to stvarne publike. Kada ga prodajete, dolazi samo do onih koji imaju novaca i žele ga odvojiti za neki književni ili kulturni sadržaj. Međutim, sustavno smanjivanje sredstava prisililo nas je na vraćanje cijene, kako bismo skupili barem nešto od pretplate. No, sad to stvarno znači životarenje.

KP: Na koje se sve načina časopis financira? Od kada ste vratili njegovu naknadu, uspijevate li pokriti troškove, ili barem većinu?

B.Č.: Djelomično sam odgovorio na vaše pitanje. Financiramo se iz potpora Ministarstva kulture i Ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, kao i od skromne pretplate, jer svake godine nekoliko knjižnica npr. otkaže pretplatu zbog “nedostatka novca”.

KP: Tko je pokrenuo časopis i s kojom idejom? Je li se njegov koncept promijenio od početaka do danas?

B.Č.: Časopis je bio jedan od inicijalnih projekata Centra za knjigu, koji je pokrenula skupina ljudi, prvih urednika časopisa, kao jednu od fronta obrane knjige u kulturi i društvu koje se od nje sve više udaljavalo. Koncept se prilagođavao situaciji ponajprije zbog nedostatka novca, ali posve sigurno i zbog odnosa prema problematici kojom smo se bavili. Zbog tih promjena naše su teme često zadirale i šire od problema vezanih za knjigu, pa smo se tako npr. bavili obrazovanjem, uništavanjem sadržaja gradskih jezgri, smećem itd.

Branko Čegec

KP: Tko sve radi u časopisu, s kime sve surađujete? Ostvarujete li možda neke inozemne suradnje?

B.Č.: U sedam godina časopis je okupio zavidan broj suradnika, od posve novih imena do respektabilnih predstavnika kultura s kojima smo najviše surađivali, poput mađarske, poljsku, francuske, srpske, bosanske, slovenske, talijanske… Aktualnu redakciju časopisa čine Tanja Radović, Ivana Sajko, Darija Žilić, Vanda Mikšić, Miroslav Mićanović i ja.

KP: Što se sve može pročitati u časopisu Tema?

B.Č.: Tema uvijek donosi jedan opsežniji temat o nekom od problema za koji smo procijenili da ga treba temeljitije obraditi, tako da su u ovogodišnjim svescima obrađeni već spomenuti Poništeni gradovi i medijski dosta česta tema u posljednje vrijeme Pravo na profesiju. u svakom broju ima nekoliko intervjua, eseja, aktualnih književnih tekstova i poneka kritika.

KP: Koliko često časopis izlazi i gdje se sve može nabaviti?

B.Č.: Tema zadnjih godina objavljuje šest brojeva u tri ili četiri sveska, a prodaje se u nekoliko knjižara koje još uvijek pristaju držati časopise, naravno, ne bez otpora, preko nekoliko web dućana ili, najsigurnije, pretplatom.

KP: Kakav je položaj književnih i umjetničkih časopisa u našoj zemlji? S kojim se sve preprekama susrećete, uspijevate li ostvariti svoje ciljeve i ideje?

B.Č.: Sve o čemu sam vam govorio zapravo je odgovor na vaše pitanje. Časopis opstaje zbog našeg mazohizma, i mazohizma naših suradnika, što ni nama ni njima nije neka utjeha. Nitko normalan, u nekoj normalnoj zemlji, ne bi radio časopis pod takvim kondicijama. No, mi smo uvjereni da moramo čuvati taj mali getoizirani prostor, jer ako i on nestaje, mogućnosti pružanja otpora agresivnom zaglupljivanju javnosti bit će još manje. Naš prozor ne smije pasti!

***

Pročitajte i razgovore s Nikicom Gilićem, glavnim urednikom Hrvatskog filmskog ljetopisa, i Sandrom Križić Roban, glavnom urednicom Života umjetnosti.

Valja nam proslaviti Quorum!

petra — Wed, 26 Oct 2011 14:49:21 +0000

Zagrebačka promocija književnog časopisa Quorum održat će se u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Na pitanja kako Quorum i domaća književna i časopisna scena dišu danas te tko su pisci, što su opsesije, kakve su želje i mogućnosti časopisa koji je tek nešto mlađi vršnjak njegovih urednika, pokušat će odgovoriti Boris Greiner, Stjepan Gulin, Vanda Mikšić, Sandra Perić uz diskretno moderiranje Branimira Oblučara, Zorana Roška i Romana Simića Bodrožića.

Predstavljanje će biti održano 28. listopada u 19.30 sati.