Kroz praktičnu kolektivnu vježbu koja se temelji na asemblativnim metodama kreiranja zajedničkog protokola i ručnoj tehnici veza, radionica će se baviti mogućnostima za grupno djelovanje postavljajući sljedeća pitanja: Kako s raznorodnom grupom ljudi zajednički planirati i provesti uspješnu kolektivnu akciju? Kako od neznanaca s različitim motivacijama i interesima formirati tim u kojem će svaki pojedinac naći svoju ulogu te svojim najboljim znanjima i vještinama pridonijeti uspješnosti akcije?

Poznavanje tehnike vezenja nije potrebno.

Dokumentarni vez je inovativno-tradicionalna tehnika kojom se dokumentiraju kompleksni društveni procesi za koje postoji sve manje vremena da se temeljito analiziraju, razumiju i artikuliraju. Ovu tehniku su 2008. godine u Kairu inicirali Vahida Ramujkić i Aviv Kuglanski, a 2013. pridružuje im se Dejan Došljak. Dokumentarni vez do sada je otvarao niz veznih kancelarija u različitim sredinama, na javnim mjestima, na ulici, stupajući u kontakt sa širokim krugom ljudi do čijeg im je mišljenja stalo. Oni zajednički promišljaju, diskutiraju i bod po bod bilježe najbitnije detalje i komentare iz lokalne svakodnevice kreirajući tako kompleksniju i vjerodostojniju predodžbu realnosti koje su dio.

Vahida Ramujkić, umjetnica i aktivistica, rođena je 1973. godine u Beogradu. Završila je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu. Od 1998. do 2007. boravila je u Barceloni gdje je osnovala kolektiv Rotor koji svoja istraživanja koncipira na granici umjetnosti, aktivizma i socijalnih studija. Autorica je, suradnica i pokretačica brojnih projekata i inicijativa kao što su Istorije u raspravi, Dokumentarni vez, Mikrokulture, Krpež itd. te autorica knjiga Šengen bez muke, Oluja, povratak kući i druge strašne priče za decu, Uvezivanje… Djeluje u okviru kolektiva Irational.org, Firc, Učitelj neznalica, ReEX, Savez antifašista Srbije.

Udžbenici povijesti, koji su u upotrebi od 1990-ih do danas, su u većoj ili manjoj mjeri — kada se radi o nacionalnim povijestima — kontradiktorni susjednim nacionalnim programima. Međutim, pažljivijim uvidom primjećujemo da ovi narativi u svojoj osnovi nisu toliko različiti budući da se povijesne revizije odvijaju po istom ključu. Koristeći istu matricu i sličan patriotski literarni stil oni selektivno predstavljaju i interpretiraju povijesnu faktografiju. Zajedničko im je i veće ili manje relativiziranje ili brisanje tekovina prethodnog socijalističkog sistema, humanističkih vrijednosti poput internacionalizma, društvenog vlasništva, samoupravljanja itd.

Matrice su slične jer su dio istovjetnog šireg narativa — utemeljenje hegemonije neoliberalnog kapitalističkog sistema u kome se nesmetano mogu odvijati privatizacija u socijalizmu stečenog društvenog kapitala i eksploatacija građana koju vrše nove privredne i političke elite. Iako je teško reći da su spomenuti programski konflikti između sličnih narativa samo površinski, jer iza njih sada stoje i ratovi, na tisuće žrtava, veterana, branitelja, raseljenih i izbjeglih osoba, ova radionica pokušat će ispitati problematiku mijenjanja povijesnog narativa kada se radi o periodu razvoja socijalističkih društvenih odnosa, kroz analizu udžbeničkih lekcija iz kojih se učilo prije i poslije 1990-ih na prostorima bivše Jugoslavije.

Na radionici će se analizirati vizualni i tekstualni materijale iz udžbenika, poticat će se diskusije te pokušati sastaviti svezak s kompilacijom materijala iz različitih udžbenika, koji će se na licu mjesta zajednički izraditi tehnikom kolaža i fotokopije. 

Ova radionica dio je dugoročnog projekta Istorije u raspravi (Disputed Histories) u čijem sastavu se nalazi i biblioteka udžbenika povijesti i drugih “društvenih” predmeta koji su u raznim povijesnim periodima bili u opticaju na teritoriju bivše Jugoslavije i nekih obližnjih zemalja. Radionica se održava od 9. do 12. listopada u riječkoj Galeriji SIZ.

Vahida Rumujkić djeluje na granici umjetnosti i aktivizma. Kroz individualno stvaralaštvo ili u suradnji, njeni umjetnički projekti baziraju se na relacijama koje se uspostavljaju kroz sam proces realizacije rada, na taj način pružajući mogućnost stjecanja novih znanja i iskustava, prije nego na završenim objektima. U tom smislu Vahidin rad je kontekstualan — bavi se kreiranjem uvjeta ili situacija koje će inspirirati nove kreativne momente i transformacije na osobnom i društvenom planu. 

Izvor: Galerija SIZ