Piše: Antonija Letinić

Trakavica s rezanjem sredstava civilnom društvu traje već punih mjesec dana. Dakako, ovakav razvoj događaja mogao se očekivati, barem ako smo vjerovali najavama prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka koji je još u predizbornoj kampanji najavio rat ovom sektoru. Razlog? Nepoznat. Tako je krenula jedna od učinkovitijih reformi disfunkcionalne garniture sa zapadne strane Markova trga – uništavanje sustava potpore civilnom društvu. Ti nemili judoškudaši, crveni, zeleni i žuti vragovi još su u 1990-im etikatirani kao neprijatelji Hrvatske i svega s njezinim derivatima, a do danas se nisu uspjeli otarasiti crvene krpe niti postati uvažen dio mlađahne demokracije. No, sada po prvi put otkako je Hrvatska započela proces ustrojavanja kakve-takve demokratske prakse, Vlada se izravno obrušava na jedan od stupova demokracije. Tako je, nakon raspuštanja Povjerenstva za neprofitne medije pri Ministarstvu kulture, dakako bez ikakvog obrazloženja, novi udar uslijedio na Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, jedno od triju tijela, uz Vladin ured za udruge i Savjet za razvoj civilnog društva, s kojima čini uzoran primjer institucionalne infrastrukture ovog sektora. Zakladi su ovogodišnjom Uredbom o raspodijeli dijela od igara na sreću sredstva smanjena za više od 50 posto čime je njezino djelovanje dovedeno na sam rub održivosti.

I tu ne staje izvlačenje tepiha pod nogama civilnog društva – naime, već tjednima, odnosno mjesecima, odgađa se izbor novog upravnog odbora Nacionalne zaklade čime se, kao i blokadom Zaklade Kultura nova, izaziva institucionalna kriza. Podsjetimo, za Zakladu Kultura nova po treći je put raspisan natječaj za članove upravnog odbora. Nakon što novi ministar nije prepoznao nijedno ime vrijedno uvrštavanja u to tijelo, raspisao je novi poziv na koji je pristigla 31 prijava, no čini se da ni među njima nije bilo 5 prihvatljivih kandidata. Postavlja se pitanje koji su se akteri prijavili na taj natječaj i nije li bilo dovoljno kompetentnog kadra za sastavljanje upravnog tijela. Koliko je prijava pristiglo na treći natječaj nadamo se saznati uskoro, a koji će sretnici i po kojim kriterijima biti izabrani bit će zanimljivo vidjeti. 

No, vratimo se širem okviru civilnog društva – onom u obuhvatu Nacionalne zaklade. Naime, nakon nekoliko prosvjednih akcija, Vlada je u posljednji tren odlučila odgoditi donošenje Uredbe na sjednici 6. travnja te fingirati provedbu procedure. Sazvan je i sastanak Savjeta za 22. travnja na koji je sa zakašnjenjem stigla i zamjenica ministra financija Ivana Jakir Bajo te predstavila kozmetički korigiranu novu Uredbu prema kojoj su sredstva Nacionalnoj zakladi povećana sa 4,41 na 6,88%. I sve bi bilo još koliko toliko uvjerljivo da Vlada nije uredbu izglasala na izvanrednoj telefonskoj sjednici koja se održavala paralelno sa sastankom Savjeta za razvoj civilnog društva. Tako je lakrdija od uvažavanja vlastitog savjetodavnog tijela propupala u svoj svojoj nemuštosti i aroganciji. 

No, civilno društvo u posljednjih se dvadesetak godina ipak solidno razvilo, a strateško umrežavanje, pored sustava razvijenog na institucionalnoj razini, još je jedna distinktivna odrednica prema kojoj je ono prepoznato i na međunarodnoj razini. Takav način rada i međusobnog povezivanja doprinio je multiplikaciji njegova djelovanja te snažnijoj ulozi u društvu. Stoga, tome samo tako stati na kraj, čini se, ipak nije posve jednostavno. 

U namjeri da ne čeka vlastitu propast u tišini, inicijativa Za snažno civilno društvo! 9. svibnja organizirala je akciju urudžbiranja apela Vladi RH koji je do sada potpisalo preko 430 organizacija civilnog društva iz čitave zemlje, a na press konferenciji su se medijima obratili predstavnici inicijative. Bivša članica Savjeta Mirela Travar istaknula je da je dokinut dijalog između Vlade i civilnog društva te Vladu još jednom pozvala “da u strateškim odlukama povezanim s razvojem civilnog društva poštuje izgrađeni model podrške razvoju civilnog društva i uspostavljene institucije”, kao i na poštivanje demokratske procedure parlamentarne rasprave, javnog dijaloga te argumentiranog oblikovanja i donošenja javnih politika te da ne donosi odluke koje su u suprotnosti s temeljnim načelima i dobrim praksama društvenog razvoja na razini Europske unije i Vijeća Europe. Travar je napomenula i da su došli do informacija prema kojima Vlada planira mijenjati Zakon o lutrijskim sredstvima te nadalje ukidati sredstva za udruge. 

Milan Medić iz LEADER mreže Hrvatske, mreže organizacija koje djeluju u polju ruralnog razvoja, upozorio je na drugu razinu posljedica koje će ovakvo ponašanje aktualne Vlade imati – ono apsorpcije sredstava iz EU fondova. Naima, dok se organizacije civilnog društva nisu priključile sustavu povlačenja sredstava iz IPARD programa, iskorištenost ovog fonda jedva da je dosezala 25%, a uključivanje OCD-ova podiglo je razinu apsorpcije na preko 85%. Dakako, kako bi organizacije mogle uopće konkurirati na ovim programima bila im je nužna institucionalna potpora kao i organizacijska kapacitiranost, a preduvjete za to osiguravala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Osim programa ruralnog razvoja, kroz ovakve potpore omogućen je i razvoj socijalnog poduzetništva o čemu je govorio Teodor Petričević iz čakovečke ACT grupe – konzorcija društvenih poduzeća usmjerenog na razvoj programa i poslovnih modela fokusiranih na angažman i zapošljavanje socijalno osjetljivih skupina. Naime, ACT grupa pokrenula je nekoliko socijalnih zadruga kao što su Humana Nova – društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba te Domači vrt – zadrugu usmjerenu na proizvodnju kvalitetnih organskih proizvoda u skladu s principima pravednog poslovanja i održivog razvoja lokalne zajednice. Đordana Barbarić iz splitske udruge Most izrazila je još jednom zabrinutost zbog zanemarivanja uloge organizacija civilnog društva usmjerenih na siromašne, beskućnike, marginalizirane skupine, kao i mlade koji izlaze iz sustava državne skrbi, a kojima su ovakve organizacije jedan od ključnih moderatora daljnje socijalizacije. 

Tako će, pored izravnog udara na same organizacije civilnog društva čije kapacitete će ovo bitno oslabiti te ih natjerati na punjenje burze rada, reformska Vlada prazniti proračun jer slabi jednog od ključnih aktera u apsorpciji evropskih fondova.

Info dani 2013. održat će se 28. i 29. siječnja u Velikoj dvorani Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, Zagreb, Donje Svetice 38. Ukoliko želite sudjelovati na Danima, ispunjeni prijavni obrazac pošaljite do 24. siječnja na mail ili putem faksa na broj 01/ 4599 811.

Svrha je Info dana zainteresiranim udrugama/organizacijama civilnog društva predstaviti natječaje koji će se raspisivati u 2013., a Nacrt programa pripremljen je na temelju Godišnjeg plana natječaja kojeg je usvojilo Međuresorno povjerenstvo za koordinaciju politike financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Ove godine na Info danima udruge će biti informirane i o natječajima iz sredstava fondova Europske unije za organizacije civilnog društva, a novost je i korištenje video streaminga tijekom čitavog događanja, kako bi se omogućilo informiranje i aktivno sudjelovanje što većeg broja zainteresiranih izvan Zagreba. Web adresa putem koje će se moći pristupiti video streamingu bit će objavljena na početnoj stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pod bannerom Prijenos uživo, a zainteresirani izvan Zagreba moći će postavljati pitanja predstavnicima davatelja bespovratnih sredstava na mail adresu.