Za 2023. godinu radi se o iznosu od gotovo 93 milijuna eura.

Ti se prihodi raspodjeljuju za financiranje programa organizacija koje djeluju u područjima propisanima člankom 8/1. Zakona o igrama na sreću: za organizacije koje promiču razvoj sporta, pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, tehničkom kulturom, kulturom, izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih te koje pridonose razvoju civilnoga društva.

Raspodjela prihoda odvija se prema postocima koje od 2009. na godišnjoj razini određuje Vlada Republike Hrvatske, no može se reći da se radi o kontinuitetu. Najveći je prekid izazvala Uredba za 2016. godinu kada su sredstva Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva gotovo prepolovljena (6.88), da se nikada ne bi vratila na razinu 2015. godine (14.21), a kamoli 2012. kada je postotak za organizacije koje pridonose razvoju civilnog društva iznosio 20.66. S druge strane, sredstva za financiranje programa organizacija koje promiču razvoj sporta višestruko su veća od svih ostalih područja i kontinuirano rastu iz godine u godinu. 

U tom je pogledu područje kulture stabilno: postotak minimalno raste iz godine u godinu, ali istovremeno raste i broj aktivnosti koji se financira iz tih sredstava, pa prividno povećanje zapravo postaje kontinuirano smanjenje potpora u svim područjima aktivnosti. Za 2023. radi se o gotovo 13 i pol milijuna eura za područje koje dijele Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (12.88 posto) te Ministarstvo kulture i medija i ostali vezani proračunski korisnici (87.12 posto). Inovativne, interdisciplinarne ili nove kulturne i umjetničke prakse tu su možda i u najnezahvalnijem položaju. Radi se o izvaninstitucionalnoj kulturnoj sceni koja od svih podsektora kulture najbrže raste i proizvodi najveći broj aktivnosti besplatnih za krajnjeg korisnika, a istovremeno se suočava s najmanjim potporama za svoje programe i za svoj rad. U prijedlogu Uredbe za 2023. to je iznos od 905 196 eura i ponešto centa.

Prijedlozi raspodjele izrađuju se na temelju provedenih sektorskih analiza te na njima temeljenih potreba i planova koje javna tijela kojima se sredstva doznačuju dostavljaju Ministarstvu financija. Ti dokumenti nisu dostupni javnosti niti su sastavni dio prijedloga Uredbe. Kriteriji za raspodjelu utvrđuju se “sukladno nacionalnim strategijama i programima zadovoljavanja javnih potreba u odgovarajućim djelatnostima, te sukladno programima za poticanje razvoja civilnoga društva”. U kontekstu kulture, osim nedavno donesenog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi koji je naišao na veliko protivljenje javnosti, nadležno Ministarstvo ne raspolaže analizama prioritetnih sektorskih problema koji se u 2023. godini planiraju rješavati u suradnji s organizacijama civilnog društva, a trenutno je otvoreno pitanje, možda i igra na sreću, hoće li Ministarstvo kulture i medija prije objaviti svoj strateški plan za 2023-24 ili Nacionalni plan razvoja kulture i medija do 2027. godine.

Drugačija od ove koja je sada na savjetovanju pojavila se Uredba na dnevnom redu Savjeta za razvoj civilnog društva sredinom prosinca 2022. Tada su postoci dodijeljeni pojedinim aktivnostima unutar resora Ministarstva kulture i medija bili viši od onih koji su danas na javnom savjetovanju i svakako viši od onih za 2022. godinu. U Uredbi na javnom savjetovanju poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama, nakon 1.69 posto izdvajanja u 2021. i 2022. godini svedeno je na nulu. No, zato je u Uredbu ušao novi proračunski korisnik kojem je za programe audiovizualne djelatnosti dodijeljeno 6.38 posto odnosno 856 847 eura i ponešto centa, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC). U prijedlogu Uredbe o kojem se raspravljalo na sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva HAVC se ne nalazi među korisnicima. 

Dodijeljeni iznos Hrvatsko audiovizualno vijeće dodjeljuje za otprilike dva debitantska dugometražna igrana filma godišnje, dakle neznatan iznosu u kontekstu funkcioniranja HAVC-a. Za usporedbu, iznos je to malo manji od ukupnog budžeta namijenjenog inovativnim kulturnim i umjetničkim praksama. Tijekom dva mjeseca koja su prošla između rasprave na Savjetu i objave javnog savjetovanja, sredstva za inovativne (sada interdisciplinarne i nove) umjetničke i kulturne prakse već su podijeljena te je u odnosu na iznos predviđen u Uredbi na toj stavci ostalo neutrošeno gotovo 164 000 eura. 

Koji je razlog smanjenju postotaka po (gotovo svim) aktivnostima i uvođenju HAVC-a po prvi put od osnivanja u korisnike lutrijskih sredstava, nije poznato jer, kao što je istaknuto, javnosti nisu dostupne analize prioritetnih sektorskih problema ni dostavljeni zahtjevi za sredstvima, a Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva strateški je dokument istekao 2021. godine. Tijekom dva mjeseca koja su prošla između rasprave na Savjetu i objave javnog savjetovanja raspisan je i natječaj za ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra. Rok za prijavu na natječaj istekao je 2. ožujka 2023. 

Imajući sve navedeno u vidu, ne iznenađuje da je javno savjetovanje o Uredbi otvoreno samo 10 dana, suprotno svim dobrim praksama. Javnost je i ovdje isključena iz sudjelovanja u donošenju odluka, što je pak na tragu dosadašnjeg odnosa Vlade i Ministarstva kulture RH prema civilnom društvu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Ekosustavima uključive kulture koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Kao što je istaknuto na službenim stranicama Ureda za udruge, Savjet za razvoj civilnoga društva savjetodavno je tijelo, posrednik između Vlade i organizacija civilnoga društva. Djeluje na provođenju Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, razvoju filantropije, socijalnog kapitala, partnerskih odnosa i međusektorske suradnje. Savjet za razvoj civilnoga društva jedno je od triju tijela koja osiguravaju institucionalnu infrastrukturu ovog sektora, uz Vladin ured za udruge i Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva. 

U travnju 2016. godine Vlada je Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću donijela političku odluku o drastičnom rezanju sredstava civilnom društvu. Nakon što su predsjednica i nekoliko članova Savjeta podnijeli ostavku, pokrenuta je inicijativa Za snažno civilno društvo! koja je akcijom urudžbiranja apela Vladi RH prikupila preko 430 potpisa organizacija civilnog društva iz čitave zemlje. Istovremeno ravnatelj Ureda za udruge daje ostavku na poziciju. Sustav institucionalne potpore civilnom društvu dolaskom Plenkovićeve Vlade navodno je krenuo u oporavak. Uredbom o raspodjeli lutrijskih sredstava za 2017. razvoju civilnog društva dodjeljeno je malo više sredstava, nakon višemjesečnih peripetija izabran je i s radom je krenuo novi Savjet za razvoj civilnoga društva, dok je Ured za udruge vršitelja dužnosti ravnatelja imao čak do svibnja 2018. 

Nova Strategija poticanja razvoja civilnog društva 2017-2021 bila je na javnoj raspravi do rujna 2017., i otada se nije dogodilo – ništa. U području “Institucionalni okvir za podršku razvoju civilnoga društva” navedene Strategije, ističe se potreba provođenja vanjskog vrednovanja postojećeg institucionalnog okvira te izrade i provođenja preporuka za poboljšanje djelovanja i unapređenje suradnje Ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnoga društva i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

O svemu tome razgovaramo s Eminom Bužinkić, predsjednicom Savjeta za razvoj civilnog društva.

KP: U 2016. svjedočili smo nevjerojatnom umanjivanju pozicije i važnosti Savjeta za razvoj civilnog društva, prvenstveno kod izglasavanja Uredbe o raspodjeli lutrijskih sredstava, ali i u drugim slučajevima. Za početak: u kakvom je danas položaju Savjet u odnosu na izvršnu vlast?

Situacija u kojoj se danas nalazi Savjet za razvoj civilnoga društva nije sasvim ista kao 2016., ali je neposredna posljedica stava kakav je naložio marginalizaciju i izolaciju Savjeta kada se radi o donošenju odluka o civilnome društvu. Postupak odcjepljivanja Savjeta od Vladinih odluka o civilnom društvu režiran je smjer sasvim jasne destabilizacije i postavljanja prepreka pred one aktere civilnoga društva koji koračaju ka sve otvorenijim i transparentnijim modelima odlučivanja, demokratsko-participativnim modelima upravljanja, zaštiti ljudskog dostojanstva i prava na izbor, artikulaciju kritičkoga spram Vladina djelovanja i slično.

Nakon više od godine i pol dana od početka mandata novog saziva Savjeta, a u usporedbi s dva saziva u kojima sam bila članica između 2006. i 2012. godine, zaključujem kako ne samo da ne postoji institucionalni mehanizam koji bi poticao aktivan savjetodavni rad 37 članova/ica, nego je Savjet gurnut u sistem koji operira kočnicama i crvenim zastavama. Primjerice, niti ovogodišnja Uredba o raspodjeli lutrijskih sredstava nije raspravljana niti joj je podrška izglasana u Savjetu bez obzira na ranije jasno postavljena načela participativnog i partnerskog. Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva još uvijek nije usvojena unatoč opetovanom traženju da se ista stavi na dnevni red Vlade. Informacije o provedbi ESF-a, a osobito njegovih financijskih aspekata mjesecima su se držale podalje očiju i ušiju Savjeta te su neke od tih informacija tek nedavno podijeljene.

Na primjeru Strategije kao i na primjeru upravljanja natječajima ESF-a, jasno se vidi koliku važnost aktualna vlast pridaje civilnome društvu. Sasvim je jasno kako će ulogu Savjeta treba redefinirati i snažnije institucionalizirati njegove zadaće kako bi se mijenjajuća postava Vladinih predstavnika/ica ozbiljno pripremala i uzimala u obzir rasprave i odluke Savjeta. 

KP: Kako danas funkcionira odnos između tri stupa institucionalne podrške sektoru: Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ureda za udruge Vlade RH i Savjeta?

Čini mi se kako je spomenuta situacija 2016., a koja se nastavila i godinama poslije, utjecala na međusobne odnose između ovih triju institucija te narušila povjerenje i suradnju kakva je postojala ranije. Ulaskom u Savjet u prvoj polovici 2017. godine bilo mi je jasno kako će se tenzije oslikavati u redovitom radu Savjeta i preslikavati na inicijative koje će uključivati sva tri tijela. U konačnici, jasno je kako su sva tri tijela u ovoj ili onoj mjeri na meti političkih utjecaja koji nisu konstruktivni i stabilizirajući za današnju situaciju.

Moje je profesionalno stajalište da Zaklada, Ured i Savjet trebaju imati mnogo jaču vezu i skupno se zalagati za kvalitetniji i inkluzivniji pristup civilnome društvu, za onaj pristup koji će osnaživati aktere civilnoga društva koji nedvosmisleno unaprjeđuju stanje demokracije, vladavine prava, nekoruptivnog načina javnog djelovanja i transparentnog upravljanja te onaj pristup koji će težiti dekriminalizirati rad civilnoga društva i utjecati na stvaranje pozitivnog ozračja u javnosti za djelovanje civilnih aktera. Imamo još otprilike godinu i pol dana vremena u ovome mandatu da unaprijedimo odnose i činimo ono sto je potrebno i ono sto je kritički zamah u odnosu na sadašnje stanje. 

KP: Strategija poticanja razvoja civilnog društva za period 2017-2021 još uvijek nije izglasana, iako je rasprava o njoj završena prije dvije godine. Možeš li nas uputiti u proces njenog donošenja, koliko je Savjet imao utjecaja na njega te što se trenutno događa sa Strategijom?

Točno je kako Nacionalna strategija za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva nije donesena već gotovo puno dvije godine. Tekst Strategije prošao je kroz postupak javnog savjetovanja i očitovanja tijela državne uprave, izuzev jednoga, nakon sto je golema radna skupina izradila prijedlog teksta. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je dugo oklijevalo poslati svoje očitovanje. Iako smo neformalno saznali da je očitovanje ovoga ministarstva stiglo u Ured za udruge, nismo imali prilike dobiti službenu informaciju niti vidjeti tekst očitovanja ovoga tijela.

Zatražila sam uvid u očitovanja TDU-a na tekst Strategije i vjerujem da će mi ih Ured za udruge dostaviti u dogledno vrijeme. Trenutno smo u procesu rasprave između Ureda i Savjeta o prijedlogu Ureda da se organizira sastanak na kojemu bi se ažurirao tekst Strategije s obzirom na to da je prošlo mnogo vremena. Ažurirani bi tekst išao od 2019. do 2021. Prijedlog nije jednostavno podržati jer bi ažuriranje teksta moglo odgoditi usvajanje Strategije na još nekoliko mjeseci s obzirom na to da bi sadržajne izmjene u tekstu morale ponovno ići u postupak javnog savjetovanja i očitovanja tijela državne uprave. 

KP: Savjet za razvoj civilnog društva također je ili bi trebao biti važan akter u programiranju i osmišljavanju Europskog socijalnog fonda u Hrvatskoj. Što možemo očekivati za civilno društvo i od civilnog društva s obzirom na dosadašnju provedbu natječaja iz fonda i približavanje roka programiranja novog?

Posljednjih smo godinu i pol dana u Savjetu doista imali fokus na temi upravljanja Operativnim programom “Učinkoviti ljudski potencijali” i provedbom Europskog socijalnog fonda. Izrazili smo zabrinutost povodom nekoliko strukturnih problema: kašnjenje operacija i potencijalni gubitak financijskih sredstava (veliki broj natječaja je odgođen), loša kvaliteta pripreme natječaja, smanjenje natječajnih sredstava, promjena kriterija operacija, te nedostatak informacija o vremenu i proceduri revizije programa. Pored toga, informacije o stanju fondova razmatraju se na zatvorenim sjednicama Vlade te se drže tajnima u uskom krugu suradnika bezrazložno.

Sve ovo je suprotno Nacionalnom planu reformi iz 2017. gdje je sama Vlada istaknula kao problem preveliku administraciju u prijavi i provedbi EU projekata i kao cilj postavila olakšavanje procedura. Nije li svrha povećati broj prijava na natječaje i bolje iskorištavanje fondova? Još sredinom 2017. smo pozvali Vladu Republike Hrvatske da tematske rasprave o europskim fondovima učini javnima i transparentnima. Osim toga, pozvali smo i sva TDU da objave Sažetke za građane o korištenju europskih fondova, partikularno ESF-a za 2015. i 2016. godinu i to do sada ugovorenim operacijama, projektima i sredstvima ESF-a. Tražili smo i godišnji izvještaj Odbora za praćenje krajem godine i plan realizacije ESF-a u narednom razdoblju. Moram li spomenuti da godinu i pol dana nismo dobili odgovor na tražene zahtjeve izuzev sažete usmene informacije o nekim od pitanja vezanih uz provedbu i reviziju ESF-a na posljednjoj sjednici Savjeta. 

S obzirom na to da se približava rok novom programiranju, ključnim smatram da MRMS i Vlada RH osiguraju sljedeće korake: usvoje Nacionalnu strategiju za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, korigiraju sve loše i nedostatne prakse vezane uz provedbu natječaja ESF-a, unaprijede efikasnost rada Nacionalnog odbora za praćenje i položaj članova/ica iz redova civilnoga društva u tome tijelu, objave sve izvještaje Odbora za praćenje te unaprijed, pazeći na principe participativnosti, uključivosti i partnerstva, pripreme konzultativni proces programiranja.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Javno savjetovanje o prijedlogu Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu otvoreno je do 20. studenog. Podsjetimo, ovom uredbom se već trinaest godina, svake godine detaljno raspodjeljuju prihodi od igara na sreću za različite javne institucije koje doniraju sredstva za humanitarne, sportske, kulturne i druge djelatnosti, kao što je definirano člankom 8. Zakona o igrama na sreću. Ministarstvo financija uputilo je u javnu raspravu prijedlog uredbe čiji su iznosi gotovo jednaki onima za proteklu godinu. Na prvi pogled izgleda da se radi o kontinuitetu, što bi mogla biti dobra vijest kada se radi o potezima Vlade u području civilnog društva u protekle tri godine, no tome ipak nije tako. 

Kao što Ministarstvo navodi u kratkom obrazloženju, ostaju nepromijenjena postotna izdvajanja za programska područja sporta, borbe protiv zlouporabe droga, tehničke kulture i razvoja civilnog društva, a smanjuju se relativne stope izdvajanja za potrebe osoba s invaliditetom i kulturu. Razlog tomu je povećanje stopa izdvajanja za socijalnu i humanitarnu djelatnost, “primarno zbog uključivanje nove aktivnosti za Hrvatsku gorsku službu spašavanja”, kaže Ministarstvo, te za izvaninstitucionalnu naobrazbu i odgoj djece i mladih, koja je povećana s 1,50 u 2017. na 2,08 posto u 2018. Istovremeno HGSS smatra da iznos koji se odnosi na tu neprofitnu organizaciju čini tek polovicu njihovih ukupnih potreba te da nije dostatan za njihovo funkcioniranje.

Iako se radi o gotovo jednakim iznosima kao za 2017. godinu, neki drugi detalji upućuju da se od 2016. godine, kada je štetočinska vlast u vidu osovine Karamarko-Hasanbegović proizvela najveći korak unatrag za institucionalizirani okvir djelovanja civilnoga društva, situacija i nije mnogo promijenila. Tada su tri stupa institucionalne podrške civilnom društvu višestruko unazađena – uredbom o raspodjeli lutrijskih sredstava prepolovljen je proračun Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, marginaliziran je i obespravljen Savjet za razvoj civilnoga društva, a ravnatelj Ureda za udruge pri Vladi Republike Hrvatske podnio je ostavku. 

Sustav je dolaskom Vlade Andreja Plenkovića naizgled krenuo u svojevrsni oporavak – uredbom za 2017. razvoju civilnog društva dodijeljeno je malo više od 11 posto, nakon višemjesečnih peripetija izabran je i s radom je krenuo novi Savjet za razvoj civilnoga društva. No, isti Savjet nije sudjelovao u izradi prijedloga Uredbe za 2018, iako je njegov zadatak pratiti i aktivno sudjelovati u donošenju zakona, drugih propisa i akata, a naročito pri donošenju normativnih akata od izravnog interesa za rad organizacija civilnoga društva. Tomislav Domes, zamjenik članice Savjeta u području kulture, smatra da Vlada takvim postupkom “omalovažava vlastito savjetodavno tijelo i poručuje da je nije briga za suradnju s civilnim društvom”. 

U području kulture smanjena su izdvajanja za programe muzejsko galerijske djelatnosti, inovativne umjetničke i kulturne prakse te međunarodnu kulturnu suradnju, kazališne i glazbeno-scenske djelatnosti te Zaklada Kultura nova ostale su na istom postotku kao i 2017, dok je postotak za književno izdavaštvo povećan. Podsjetimo, književno izdavaštvo ušlo je u raspodjelu lutrijskih sredstava na razdjelu za Ministarstvo kulture nakon što je iz njega izbačena stavka za neprofitne medije, koje je također “ugasio” spomenuti bivši ministar kulture, a Ministarstvo kulture pod vodstvom Nine Obuljen u srpnju 2017. raspodijelilo je oko 3 milijuna kuna posrnulom nakladništvu.

Ako uspoređujemo postotak izdvajanja pod točkom 8. Uredbe – onima koje pridonose razvoju civilnoga društva – u posljednjih pet godina (2013. 13,04%, 2014. 14,21%, 2015. 14,21%, 2016. 6,88%, 2017. 11,18%) jasno je uočljiva silazna putanja u potpori. Kao što ogromno smanjenje 2016. godine nije opravdano relevantnim analizama već je bilo bjelodano da se radi o politički motiviranim odlukama, tako ni ovogodišnja raspodjela nije suvislo obrazložena. No, to ne znači da i iz nje nisu vidljive određene tendencije Vlade koja ju predlaže. “Smanjeni postotak za aktivnosti Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva pokazuje da Vlada ne želi ulagati u razvoj civilnog društva i da ne prepoznaje civilno društvo kao partnera u ekonomskim i društvenim promjenama zemlje, iako se pokazalo da je upravo taj segment društva jedan od najsnažnijih elemenata društvenog, političkog i ekonomskog razvoja”, smatra Mirela Travar iz inicijative Za snažno civilno društvo. 

Incijativa je prije godinu dana, po izglasavanju Vlade Andreja Plenkovića, zatražila povratak od 15% na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva u Uredbu za 2017, hitno konstituiranje Savjeta za razvoj civilnog društva čija je uloga savjetovati Vladu o javnim politikama pa tako i o Uredbi, te da se javnosti podastru podaci o tome jesu li i kako utrošena sredstva iz prihoda od igara na sreću preraspodijeljena sa stavke za razvoj civilnog društva. Od svih tih zahtjeva jedino je ispunjeno konstituranje Savjeta, no tek nakon donošenja Uredbe za 2017, a već pri prvom koraku koji je trebao potvrditi demokratsku proceduru donošenja odluka – dakle pri donošenju Uredbe za 2018 – i to se ispunjenje tadašnjih zahtjeva Inicijative pokazalo tek ustupkom do sljedećeg potresa.

Sanja Tarczay, predsjednica Saveza gluhoslijepih osoba Dodir smatra da javnost, kao ni donositelji odluka, “katkad nisu sasvim upoznati sa strukturom korisničkih skupina koje podupire Nacionalna zaklada i da se očitom tendencijom smanjivanja sredstava usmjerenih Nacionalnoj zakladi ne samo otežava njezino djelovanje, nego ugrožava i dovodi u pitanje postojanje udruga koje se tim putem financiraju, a onda i funkcioniranje zdravoga civilnog društva”. 

Prošle godine Uredba nije osigurala dovoljno sredstava za sufinanciranja EU projekata organizacijama civilnog društva, dok je u ovogodišnjem prijedlogu taj postotak gotovo udvostručen. No, to je učinjeno tako da je postotak povećan nauštrb postotku koji ide Zakladi. “Iz toga je jasno da ne postoji svijest kod donositelja odluka da je potrebno ulagati u oba segmenta i da nema razvoja jednog bez drugoga. Istovremeno, Nacionalnoj se zakladi nameću nove obveze ulaganja u razvoj modela podrški, a pritom sama Zaklada nema podrške Vlade u tome”, istaknula je Travar.

Također, sljedeće godine stupa na snagu nova Strategija razvoja civilnog društva, a dobre prakse javnih politika uvijek slijede model ‘nova strategija – više ulaganja’, kaže Travar. Kao i mnogobrojnim dosadašnjim slučajevima, i ovogodišnji prijedlog Uredbe pokazuje da Vlada još uvijek ne želi uložiti više u ostvarivanje strategija koje sama donosi. Za kraj, istaknimo samo da je postotak ulaganja u sport i dalje najviši od svih ostalih područja – već se više od desetljeća održava na stabilnih 30-35% cjeokupnog prihoda od igara na sreću za organizacije – no to je tema za neku drugu rubriku.