Info dane o natječajima za dodjelu financijskih sredstava projektima i programima organizacija civilnoga društva iz javnih izvora u 2023. godini organizira Ured za udruge u suradnji s tijelima državne uprave i davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora.

Svrha je Info dana zainteresiranim organizacijama civilnoga društva predstaviti natječaje koji će se raspisivati u 2023. godini, a program je pripremljen u skladu s Godišnjim planom natječaja za 2023. godinu.

Info dani za 2023. godinu održat će se 30. i 31. ožujka 2023. godine u Velikoj dvorani Ministarstva znanosti i obrazovanja (Donje Svetice 38, Zagreb). Tijekom događanja bit će omogućen video prijenos kako bi se omogućilo informiranje i aktivno sudjelovanje što većeg broja zainteresiranih prijavitelja izvan Zagreba. Video prijenosu moći će se pristupiti putem YouTube kanala Ureda za udruge, a adresa e-pošte putem koje će zainteresirani izvan Zagreba uživo moći postavljati pitanja predstavnicima davatelja bespovratnih sredstava je: infodani@udruge.vlada.hr.

Program kao i više informacija o Info danima 2023. možete pronaći ovdje.

Prema priopćenju s okruglog stola, predstavnici Vlade, Helena Baus iz Ureda za udruge i Nemanja Relić iz Ureda potpredsjednice Vlade RH, usuglasili su se sa svima prisutnima o važnosti donošenja novog strateškog dokumenta za civilno društvo. Beus je napomenula da je Ured za udruge Vlade RH krenuo sa sastancima radnih skupina i uskoro nastavlja s radom podskupina. Na postavljena pitanja o odgovornosti za uskoro sedmogodišnji izostanak važećeg Nacionalnog plana, Beus je odgovorila pozivajući se na određene objektivne razloge, poput usklađivanja metodologije sukladno Zakonu o strateškom planiranju. Također je poručila kako bi novi Nacionalni plan prema aktualnom hodogramu trebao biti donesen u svibnju 2023. godine. Relić je pak napomenuo kako je Vladi stalo da Nacionalni plan postoji te da je on bitan: “Jako je važno da plan bude aktualan i provediv. Ohrabrujućim smatramo to da se počelo intenzivnije raditi na njegovom donošenju.”

S druge strane, Željka Rajković iz Udruge Biom i zamjenica članice u Radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana iskazala je nezadovoljstvo jer se čini kako ne postoji pretjerana volja državne uprave za donošenjem i usvajanjem novog strateškog dokumenta. “Cijeli proces  ovisi o angažmanu civilnog društva, a nedostaje to da se organizacije civilnog društvo doživljava kao partnere”, zaključila je Rajković te dodala “Zar smo još u fazi stvaranja poticajnog okruženja? Zar ga ne bi već trebali imati i unapređivati?”. Slično je napomenula i Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije, članica Savjeta za razvoj civilnog društva, istaknuvši kako je već to što Nacionalni plan ne postoji dovoljan dokaz da u Hrvatskoj nemamo poticajno okruženje za razvoj civilnog društva.

Sara Lalić iz Centra za mirovne studije, zamjenica člana Savjeta za razvoj civilnoga društva, podsjetila je da bi javne politike trebale služiti tome da vladajući shvate koji su vitalni interesi društva u kojem živimo: “Ako smo demokratsko društvo, trebali bi znati da je civilno društvo jedno od stupova razvoja društva i zajednice.” Lalić je također istaknula da civilno društvo danas ima ogromnih problema s financiranjem, da komentari organizacija civilnog društva ne ulaze u nove zakone i dokumente te ponovila da je institucionalni okvir koji imamo zadnjih godina propao. “Nacionalni plan trebao bi prepoznati te osnovne probleme s kojima se civilno društvo susreće kako bi se ono moglo razvijati. Nužno je adresirati probleme na koje nailaze organizacije civilnog društva koje pružaju usluge i vitalne su za određene ranjive skupine ljudi te organizacije koji sudjeluju u policy procesima i monitoriraju rad nadležnih službi”, zaključila je Lalić.

Snimku čitave rasprave možete pogledati ovdje.

Izvanredne mjere koje Vlada Republike Hrvatske i jedinice lokalne samouprave donose s ciljem saniranja posljedica epidemije koronavirusa na poseban način pogađaju organizacije civilnog društva, koje pritom nisu obuhvaćene nijednim od dosad donesenih paketa pomoći namijenjenima zaštiti vitalnih društvenih resursa. Vladina odluka o ograničenju korištenja sredstava za proračunske i izvanproračunske korisnike, obustava svih javnih poziva i javne nabave tako prijeti potpunom paralizom sustava koji, između ostalog, pruža i širok spektar socijalnih usluga, bez kojih će društvenu i ekonomsku krizu koja neminovno slijedi biti iznimno teško premostiti. 

Ozbiljnost situacije prepoznaje i Cvjetana Plavša-Matić, voditeljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja za Euractiv, neovisnu paneuropsku medijsku mrežu specijaliziranu za politike Europske unije, piše o dvostrukom pritisku koji podnose organizacije civilnog društva, pogođene posljedicama epidemije, kao i nedavnim potresom u Zagrebu. U tekstu A Letter from the Frontline – Croatian civil society faces a double crisis navodi mjere koje je hrvatska Vlada poduzela za pomoć ekonomskim aktivnostima, no ističe kako one na razini EU, ali i nacionalnih vlada moraju zahvaćati šire od poslovnog sektora. Poziva stoga odgovorne da, kao što pomažu gospodarskim subjektima, razmotre i mogućnosti pružanja iste potpore organizacijama civilnog društva. 

“Iz mog iskustva iz prve ruke jasno se vidi potreba za uvođenjem zakonodavnog okvira ili poticaja koji se izričito odnose i na zapošljavanje u organizacijama koje nisu porezni obveznici. Neprofitne organizacije moraju biti izričito uključene u porezne, financijske i druge pakete pomoći namijenjene malim poduzećima. Sve predložene mjere koje imaju za cilj pomoći ugroženim industrijama i zemljopisnim područjima moraju prepoznati utjecaj krize koronavirusa na neprofitni sektor. Hitno su potrebna sredstva za pokrivanje povećanih troškova i povećane potražnje za uslugama, jer naše gospodarstvo i sigurnosna mreža nemaju kapacitet koji može podnijeti pandemiju ovih razmjera”, piše Plavša-Matić te ističe kako je upravo neprofitni sektor ključan akter u odgovoru na prijeteću krizu.

Podsjetimo, mjere potpore očuvanja radnih mjesta koje je donijela hrvatska Vlada dostupne su poslodavcima koji su u prihvatljivom sektoru (primjerice djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, prijevoza i skladištenja, djelatnosti zdravstvenog turizma i sl.) te drugim poslodavcima koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti na njihovo poslovanje. Iako ta kategorija podrazumijeva i organizacije civilnog društva, potpora se u ovom slučaju može ostvariti samo kod zapošljavanja osoba na poslovima unutar gospodarskih aktivnosti poslodavca. Stoga je učinak mjere za očuvanje radnih mjesta koja se odnosi isključivo na gospodarsku djelatnost za većinu neprofitnih subjekata gotovo sasvim zanemariv. 

Plavša-Matić najavila je i inicijativu Potencijali zajednice koju NZRCD provodi “zajedno sa suradnim organizacijama civilnoga društva i drugim dionicima”, s ciljem ublažavanja društveno-ekonomskih posljedica koje se očekuju nakon suzbijanja pandemije. O čemu se točno radi zasad nije sasvim razvidno, budući da na službenim stranicama Zaklade stoji tek da se planira “izrada analize postojećih i mogućih potencijala jedinica lokalne samouprave: od stupnja razvijenosti društvenog kapitala, solidarnosti do snage malog poduzetništva, društvenog poduzetništva i zadrugarstva, nakon čega će se pripremiti aktivnosti za vrijeme poslije COVID-19”.

O tome mogu li udruge i druge organizacije civilnog društva preživjeti pandemiju koronavirusa piše i zamjenica ravnateljice Ureda za udruge Vesna Lendić Kasalo, koja ih također prepoznaje kao “katalizatore zapošljavanja i socijalne kohezije na lokalnim razinama”, koji djeluju na “zaštiti ranjivih skupina (djeca i mladi, žene, osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe, nezaposleni, žrtve nasilja, žrtve trgovanja ljudima, beskućnici, ovisnici o drogama i drugim opojnim sredstvima i dr.), radi integracije korisnika u društvo, poboljšanja kvalitete njihova života te pružaju pomoć korisnicima u prevladavanju stanja socijalne isključenosti i siromaštva”.

Vezano uz Vladine mjere i obvezu jedinica lokalne samouprave da ih na odgovarajući način primjenjuju, Lendić Kasalo upućuje na odredbu koja može pomoći u rješavanju pitanja otvorenih natječaja i ugovorenih projekata koje organizacije civilnoga društva neće moći provesti u predviđenom obujmu.

“Osim što svaka jedinica lokalne samouprave sama treba ocijeniti svoju specifičnu situaciju i u skladu s tim donijeti i odgovarajuće odluke, treba imati u vidu da je ovo situacija kada davatelji sredstava iz javnih izvora mogu primijeniti odredbe članka 6. stavak 3. podstavak 1. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, kada se financijska sredstava mogu organizacijama civilnoga društva za određene aktivnosti dodijeliti i izravno bez objavljivanja javnog natječaja, jer se radi o opravdanim i iznimnim slučajevima”. Takvi nepredviđeni događaji, pojašnjava, “obvezuju davatelja financijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće provesti standardni natječajni postupak i problem je moguće riješiti samo izravnom dodjelom financijskih sredstava, bez ograničavanja iznosa”.

Riječ je potencijalnoj slamci spasa za sektor koji je i prije pandemije bio na koljenima, a preusmjeravanje javnih sredstava isključivo prema sanaciji gospodarstva tu će permanentnu krizu dodatno produbiti. Pogled prema budućnosti donosi i strah da će, uslijed snažnog pada javnih prihoda koji se očekuje u narednom periodu, doći i do smanjenja postotka od igara na sreću koji se udrugama raspodjeljuje upravo kroz natječaje Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, što bi domino efektom moglo dovesti do urušavanja čitavog neprofitnog sektora. Hoće li i izvršna vlast ipak prepoznati njegov značaj u očuvanju demokratskih procesa, ljudskih prava i sloboda, pružanju socijalnih i drugih usluga te zaustaviti negativne trendove na koje u ovim izvanrednim okolnostima upozoravaju i istaknute predstavnice nadležnih institucija, ostaje za vidjeti. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Obrisi zamišljenog zajedništva koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Piše: Matija Mrakovčić

Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. je dokument koji daje osnovne smjernice koje se žele postići u petogodišnjem razdoblju kako bi se unaprijedio postojeći i stvorio novi pravni, financijski i institucionalni sustav potpore razvoju civilnoga društva, te stvorilo poticajno okruženje za daljnji razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj. Nacrt je nastao na temelju rada Radne skupine za izradu Nacionalne strategije te doprinosa nositelja i sunositelja aktivnosti Strategije. U novom se nacrtu područja dosadašnje Strategije 2012-2016 nisu mijenjala (Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnoga društva, Civilno društvo i sudionička demokracija, Osnaživanje uloge OCD-a za društveno-ekonomski razvoj, Djelovanje i razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu), no definirane su nove mjere i provedbene aktivnosti.

“Doprinos civilnoga društva sveobuhvatnom društvenom rastu i razvoju odnosno javnoj dobrobiti treba prepoznati i priznati i u odgovarajućem normativnom okviru. Preduvjet za ostvarenje takvog odnosa države i civilnoga društva su državne i javne institucije i politički procesi otvoreni javnosti koji poštuju i unapređuju procedure i mehanizme sudjelovanja javnosti u procesima političkog odlučivanja”, navodi se u uvodu Strategije kojim se definira vrijednosno utemeljenje odnosa države i civilnog društva. U dijelu koji donosi povijest razvoja civilnoga društva u Hrvatskoj, u novoj Strategiji, uz prošireni sadržaj prethodne, zainteresirani čitatelj saznaje da najranije korijene civilnoga društva nalazimo u bratovštinama, čak daleko u 9. stoljeću, a da Matica Hrvatska “od svog osnutka, uz prekid djelovanja od 1972. do 1990. godine” promiče vrijednosti nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvatske do danas. Kao i u prošloj strategiji, i u ovoj se spominje ograničenje sloboda udruživanja nakon Drugog svjetskog rata, te djelovanje civilnoga društva prije, za vrijeme i nakon Domovinskog rata. Unesene su činjenice iz razdoblja pregovora o pristupanju Europskoj uniji, pitanja budućnosti EU i razvoja europskog građanstva, globalizacijski procesi i “izbjeglička kriza”, kao i sredstva izdvojena za financiranje programa i projekata organizacija civilnog društva u 2015. godini.

No, u tom dugom hodu kroz povijest civilnog društva ipak nedostaje godina 2016, godina koja je proizvela najveći korak unatrag za institucionalizirani okvir djelovanja civilnoga društva. Ustvari, nije ga proizvela godina, već štetočinska vlast u vidu osovine Karamarko-Hasanbegović te njihove odluke koje su dovele do prepolavljanja proračuna Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, marginaliziranja i obespravljanja Savjeta za razvoj civilnoga društva, te ostavke ravnatelja Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Radi se o tri stupa institucionalne podrške civilnom društvu, o sustavu prepoznatom kao primjeru dobre prakse i izvan granica Hrvatske. Sustav je dolaskom Vlade Andreja Plenkovića krenuo u svojevrsni oporavak. Uredbom o raspodjeli lutrijskih sredstava za 2017. razvoju civilnog društva dodjeljeno je malo više od 11 posto (nakon 6,88 posto u 2016. te 14,21 u 2017. godini), nakon višemjesečnih peripetija izabran je i s radom je krenuo novi Savjet za razvoj civilnoga društva, dok Ured za udruge još uvijek ima vršitelja dužnosti ravnatelja. Stanje bi se moglo opisati kao dva koraka unatrag, jedan korak naprijed. Upravo u području I. Institucionalni okvir za podršku razvoju civilnoga društva, ističe se potreba provođenja vanjskog vrednovanja postojećeg institucionalnog okvira te izrade i provođenja preporuka za poboljšanje djelovanja i unapređenje suradnje Ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnoga društva i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i njezinih programa podrške razvoju civilnoga društva. 

Isto područje u strateški dokument uvodi pojam civilno-javnog partnerstva, kod mjere koja predviđa transparentnu dodjelu prostora u državnom vlasništvu i vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave na korištenje organizacijama civilnoga društva. Povod tome su razvoj društveno-kulturnih centara koji se “na temelju modela sudioničkog upravljanja javnom infrastrukturom razvijaju u mnogim dijelovima Hrvatske”. Nositelj aktivnosti unapređenja institucionalnog i normativnog okvira za razvoj civilno-javnog partnerstva jest Ministarstvo državne imovine, a aktivnosti poticanja razvoja programa civilno-javnog partnerstva Ured za udruge i Ministarstvo kulture. Također, Nacrt ističe potrebu uspostavljanja sustavnog istraživanja o stanju razvoja civilnoga društva. To se može ostvariti alatima za mjerenje učinaka provedenih projekata i programa, a nastali materijali trebaju biti javno dostupni kroz uspostavljenu digitalnu arhivu, dok bi arhivska građa nastala djelovanjem organizacija civilnoga društva trebala bi biti obrađena u specijaliziranom Arhivu civilnoga društva. Time se prvi put u Nacionalnu strategiju uvodi i aktivnost poticanja i promoviranja sustavnog prikupljanja i čuvanja arhivske građe civilnoga društva. Nositelj aktivnosti je Ministarstvo kulture, a sunositelji Ured za udruge, Hrvatski državni arhiv, Savjet za razvoj civilnoga društva, Zaklada Kultura nova te organizacije civilnoga društva.

Nakon što je u Strategiji za razdoblje 2012-2016 u području II. Civilno društvo i sudionička demokracija kao mjera navedeno sustavno uvođenje i provedba građanskog odgoja i obrazovanja na svim razinama obrazovnog sustava, u novom Nacrtu kao mjera je navedeno podupiranje odgojno-obrazovnih sadržaja kroz neformalne obrazovne programe OCD-a, unapređenje online kataloga tih programa te uspostavljanja kriterija za postupke validacije i certificiranja neformalnih obrazovnih programa OCD-a. S obzirom da je mjera iz prošle Strategije ostvarena tek uvođenjem GOO-a kao međupredmetne teme, koja se u školama provodi sporadično i nekontrolirano te nastavnici i dalje nemaju adekvatnu podršku njegovom provođenju, da Agencija za odgoj i obrazovanje, kao i nadležno Ministarstvo u ovom segmentu ne rade svoj posao, te da još uvijek nisu poznati rezultati javnog savjetovanja o novim kurikularnim dokumentima izrađenim tijekom 2016. godine, pitanje certificiranja programa organizacija civilnog društva čiji bi nositelji trebali biti navedeno Ministarstvo i Agencija, čini se daleko od stvarnosti poput roka za provedbu ove aktivnosti – 2020. godine.

U područje II, umjesto dosadašnje mjere poboljšanja uvjeta za djelovanje neprofitnih medija (ukidanje Povjerenstva, a onda i programa za financiranje neprofitnih medija pri Ministarstvu kulture 2016. u predloženom se Nacrtu tek ovlaš spominje – “prekinut je”), uvedena je mjera poticanja razvoja medija zajednice (nositelj Ministarstvo kulture) i medijske pismenosti (nositelji Ministarstvo obrazovanja i Agencija za elektroničke medije). “Poticajno okruženje za društveni i politički angažman i samoorganiziranje građana pretpostavlja postojanje javne sfere i medijskog prostora u kojem se afirmiraju teme od javnog i zajedničkog interesa, odnosno omogućuje pristup informiranoj javnoj raspravi temeljenoj na poštivanju raznolikosti mišljenja i dijalogu. U tom smislu važnu ulogu imaju javni mediji, a uz njih također je velik značaj medija zajednice”, navodi se u Strategiji te također ističe da je njihov razvoj ograničen “nepovoljnim normativnim i institucionalnim okvirom” te činjenicom da ne postoji njihova jasna definicija, iako se u uvodu području eksplicitno stavlja znak jednakosti između neprofitnih medija i medija zajednice. Ministarstvo kulture u tom bi kontekstu trebalo provesti vanjsko vrednovanje sustava dodjele podrške medijima zajednice te oblikovati i provoditi natječaje za projekte OCD-a u području medija zajednice, sve tijekom 2018. godine.

U području III. Osnaživanje uloge OCD-a za društveno-ekonomski razvoj dodane su neke nove mjere poput osiguranja poticajnog okvira za razvoj društvenog poduzetništva, što uključuje vanjsko vrednovanje Strategije društvenog poduzetništva (2015-2020), izradu Registra društvenih poduzeća, poticanje društvenog poduzetništva putem modela zelene javne nabave. Ovdje se nalaze i poticanje provedbe programa integracije izbjeglica i migranata te povećanje uloge OCD-a u provedbi politika zapošljavanja. S obzirom da mjera koja se odnosi na izradu nacrta Zakona o zakladama iz prethodne Strategije nije realizirana, u sljedećem se razdoblju Nacrt posebno obraća osiguravanju odgovarajućih uvjeta za razvoj zakladništva i organizirane filantropije. U području IV. Djelovanje i daljnji razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu važno je istaknuti mjere sudjelovanja OCD-a u procesu provedbe UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj te praćenju vanjsko političkih aktivnosti Republike Hrvatske na području ljudskih prava i demokracije za vrijeme njenog članstva u Vijeću za ljudska prava (2017-2019) te prigodom predsjedavanja Vijećem Europe (2018) kao i Europskom Unijom (2020). S obzirom na spomenuti izostanak konteksta u kojem su se našle organizacije civilnog duštva u Hrvatskoj tijekom 2016. godine, važna je i aktivnost kontinuiranog promicanja hrvatskog modela podrške razvoju civilnoga društva, koja bi trebala osigurati da se položaj OCD-a više nikada ne spusti na nivo na koji ga je dovela Vlada Tihomira Oreškovića.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 8. rujna.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Proces izrade nove Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, za razdoblje od 2017. do 2021. godine, započeo je održavanjem javnih rasprava o prioritetima strategije u četiri grada (Rijeka, Split, Osijek, Zagreb) tijekom travnja 2016. godine. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske pristupio je u rujnu 2016. osnivanju Radne skupine za izradu nacrta nove Nacionalne strategije, a 23. rujna objavljen je njen sastav koji čine predstavnici tijela državne uprave, akademske zajednice i organizacija civilnoga društva, a čiji je zadatak predložiti ciljeve, mjere i aktivnosti nove strategije. 

Članovi Radne skupine na prvom su sastanku 10. listopada kroz rad u podskupinama definiranim sukladno područjima postojeće Strategije (Institucionalni okvir za potporu razvoju civilnoga društva, Civilno društvo i sudionička demokracija, Osnaživanje uloge OCD-a za društveno-ekonomski razvoj, Djelovanje i razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu) definirali ključna postignuća te izazove u provedbi postojeće strategije, kao i prijedloge ključnih prioriteta nove Nacionalne strategije.

Zadaća Radne skupine je izraditi nacrt Nacionalne strategije za javno savjetovanje, te nakon provedenog javnog savjetovanja izraditi prijedlog Nacionalne strategije koji će se uputiti na usvajanje Vladi Republike Hrvatske. 

Paralelno s procesom izrade nove, pokrenuta je provedba evaluacije postojeće nacionalne strategije, a njeni zaključci bit će uvršteni u tekst nove strategije. Do 31. listopada Ured za udruge provodi anonimnu online anketu namijenjenu osobama i organizacijama koje su na bilo koji način povezane ili su sudjelovale u procesu izrade Strategije za razdoblje od 2012. do 2016, njezinoj provedbi ili su bili korisnici rezultata njene provedbe. Anketa sadrži 30 pitanja i njeno ispunjavanje traje otprilike dvadesetak minuta, a rezultati ovog naknadnog vrednovanja bit će dostupni na mrežnoj stranici Ureda za udruge.

Anketi možete pristupiti putem istaknute poveznice, a sva pitanja slobodno uputite na jednu ili drugu adresu elektroničke pošte.

Želeći uključiti što veći broj dionika u pripremu nove Nacionalne strategije, odnosno u definiranje prioriteta za provedbu u narednom razdoblju, Ured za udruge će tijekom travnja organizirati javne rasprave u 4 najveća grada u Hrvatskoj: Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.

Cilj je javnim raspravama dobiti povratnu informaciju organizacija civilnoga društva o preprekama i izazovima razvoja civilnoga društva u novom četverogodišnjem razdoblju, uz osvrt na provedbu aktualne Nacionalne strategije.

Javne rasprave predstavljaju početak procesa izrade nove Nacionalne strategije koji će se nastaviti dodatnim, tematskim raspravama tijekom 2016. godine. Proces će biti okončan internetskim savjetovanjem o njenom nacrtu te, konačno, usvajanjem Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva u razdoblju od 2017. do 2021. godine u 2017. godini.

Građani su pozivani prisustvovati javnoj raspravi u najbližem gradu te doprinjeti procesu izrade Nacionalne strategije svojim sugestijama i komentarima.

Javne rasprave organiziramo prema sljedećem rasporedu:  

4. travnja – Rijeka, Gradska vijećnica, s početkom u 11 sati; 

13. travnja – Split, Gradska knjižnica, s početkom u 10 sati; 

18. travnja – Osijek, dvorana Gradska četvrt Gornji Grad, s početkom u 13 sati; 

28. travnja – Zagreb, Tribine grada Zagreba, s početkom u 10 sati. 

Zbog ograničenog broja sudionika, potrebno je potvrditi svoje sudjelovanje na javnim raspravama najkasnije 3 dana prije održavanja pojedine rasprave, putem obrasca dostupnog na linku. 

Potvrdu da je Vaša prijava prihvaćena dobit ćete najkasnije jedan dan uoči održavanja rasprave na koju ste se prijavili.

U 2015. godini osam je korisnika iz Hrvatske, u velikoj konkurenciji prijavitelja iz 32 zemlje sudionice, bilo uspješno na natječajima programa Europa za građane ostvarivši financijsku podršku vrijednu gotovo 4 milijuna kuna.

Provoditelji projekata su tri udruge (Festival židovskog filma Zagreb, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, Europski dom – Slavonski Brod), četiri općine (Vidovec, Beretinec, Cestica i Podgora) i grad Vodnjan. U odnosu na ukupno povučena sredstva od strane korisnika iz Hrvatske tijekom prošle godine, ovo je značajno povećanje od 37%. Ako se u obzir uzme da je 53 organizacija, gradova i općina iz Hrvatske uključeno u svojstvu partnera na projektima ukupne vrijednosti 24.810.450,00 kuna vrijednost projekata koji se u konačnici provode u Hrvatskoj je značajno veći, ističu iz Ureda za udruge.

Projekti će se provoditi tijekom 2015. i 2016. godine, a u njima će uz korisnike iz Hrvatske aktivno sudjelovati predstavnici iz 14 zemalja članica Europske unije i zemalja kandidatkinja za članstvo. Korisnici iz Hrvatske organizirat će festivale, ljetne škole, volonterske i dječje kampove s ciljem zagovaranja multikulturalnog dijaloga i jačanja tolerancije. Također, kroz projektne aktivnosti osnažit će se zajedničke europske vrijednosti kroz suočavanje s prošlošću i sjećanje na žrtve totalitarnih režima, a u svrhu postizanja održivog mira. Projekti će se baviti i budućnošću Europske unije, poticati aktivno europsko građanstvo, zajednički europski identitet, socijalno poduzetništvo i samozapošljavanje, razvoj ruralnih sredina, propitivati i osvještavati izazove osoba s invaliditetom i starijih osoba, a također će se raspravljati razlike među građanima Unije, kao i euroskepticizam.

Program Europa za građane u Hrvatskoj je dostupan od 2008. godine, a od tada je provedeno ukupno 84 projekata neprofitnih organizacija i jedinica lokalne i područne samouprave. Svrha Programa Europa za građane jest poticati razvoj aktivnog europskog građanstva davanjem financijskih potpora organizacijama koje rade na osnaživanju osjećaja europskog identiteta i pripadnosti Europskoj uniji kroz umrežavanje i razmjenu znanja, iskustava, tradicija i vizija napretka. Ured Vlade RH za udruge imenovan je koordinatorom provedbe programa u Hrvatskoj i djeluje u svojstvu Kontakt točke za program Europa za građane.

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske uključen je u provedbu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” Europskog socijalnog fonda (ESF), u okviru kojeg su planirana značajna sredstva za sufinanciranje rada organizacija civilnog društva.

Tijekom 2015. i 2016. godine planirana je objava pet natječaja odnosno poziva za dostavu projektnih prijedloga. Radi se o podrški volonterskim centrima za provedbu programa edukacije koordinatora volontera u OCD-ima i javnim ustanovama, razvoju programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice (“Prostori sudjelovanja”), podrški razvoju partnerstava OCD-a i visokoškolskih ustanova za provedbu programa društveno-korisnog učenja (service learning), osnaživanju doprinosa OCD-a za provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja (GOO), te podrški partnerskim inovativnim projektima civilnog, javnog i poslovnog sektora za ponovno korištenje otvorenih javnih podataka i razvoj ICT/mobilnih aplikacija za kvalitetnije sudjelovanje građana u lokalnom odlučivanju.

Na Središnjem portalu za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Ured za udruge pokrenuo je savjetovanja o Nacrtu ključnih elemenata ESF poziva na dostavu projektnih prijedloga za unaprjeđenje menadžmenta volontera i provedbu volonterskih programa te programa društveno korisnog učenja. Savjetovanja su otvorena do 20. studenog.

U okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020, Ministarstvo kulture priprema programe koji će također biti financirani sredstvima Europskog socijalnog fonda. Radi se o programu razvoja društveno-kulturnih centara, programu usmjerenom na povećanje sudjelovanja zajednice u medijskoj proizvodnji i upravljanju medijima te programima Ruksak pun kulture za mlade od 15 do 25 godina, koji proizlazi iz postojećeg programa namijenjenog vrtićkom i školskom uzrastu, i Ruksak pun kulture 54+, kojemu je cilj jačanje socijalne uključenosti i unapređivanje kvalitete života starijih osoba, umirovljenika i nezaposlenih iznad 54 godine starosti.

Javno savjetovanje o Nacrtu ključnih elemenata poziva na dostavu projektnih prijedloga za Ruksak pun kulture za mlade otvoreno je do 27. studenog.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (KF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) funkcioniraju unutar zajedničkog okvira pod nazivom “europski strukturni i investicijski fondovi” ili ESI fondovi.

Vodič za korisnike nije zamišljen kao iscrpan popis dostupnih fondova EU-a već se temelji na Zajedničkom strateškom okviru koji daje osnovu za koordinaciju između ESI fondova i ostalih instrumenata EU-a. Za svaki tematski cilj određen u Uredbi o ESI fondovima vodič daje pregled komplementarnih instrumenata koji su dostupni na razini EU-a, zajedno s detaljnim izvorima informacija, primjerima dobrih praksi za kombiniranje priljeva sredstava iz različitih izvora, kao i opis relevantnih uprava i tijela uključenih u upravljanje svakim instrumentom.

Veze u dokumentu omogućuju potencijalnim korisnicima snalaženje u labirintu materijala dostupnih na internetu te ih vode izravna i korisna web-mjesta i dokumente. Kao pomoć pri pronalaženju najprikladnijih izvora financiranja potencijalnim je korisnicima dostupan i internetski kontrolni popis.

Vodič možete preuzeti ovdje.

U cilju što kvalitetnije pripreme za korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda u razdoblju 2014.-2020, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske organizira javno savjetovanje s predstavnicima organizacija civilnog društva o okvirnom planu natječaja koje planira objaviti u 2015. godini. Ured za udruge uključen je u provedbu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali”, odnosno Europskog socijalnog fonda, u okviru kojeg su planirana značajna sredstva za sufinanciranje rada organizacija civilnog društva.

U 2015. godini planirana je objava pet natječaja odnosno poziva za dostavu projektnih prijedloga: podrška volonterskim centrima za provedbu programa edukacije koordinatora volontera u OCD-ima i javnim ustanovama, Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice, podrška razvoju partnerstava OCD-a i visokoškolskih ustanova za provedbu programa društveno-korisnog učenja (service learning), osnaživanje doprinosa OCD-a za provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja, podrška partnerskim inovativnim projektima civilnog, javnog i poslovnog sektora za ponovno korištenje otvorenih javnih podataka i razvoj ICT/mobilnih aplikacija za kvalitetnije sudjelovanje građana u lokalnom odlučivanju.

Savjetovanje će biti održano u Zagrebu u četvrtak, 23. travnja u 10 sati, u Kući Europe, a prijaviti se možete putem adrese elektroničke pošte.

Info dani 2015. održat će se 26. i 27. veljače u Velikoj dvorani Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb, Donje Svetice 38, od 9 sati.

Događaj možete pratiti i online putem poveznice, a na ovu adresu e-pošte zainteresirani izvan Zagreba mogu uživo postavljati pitanja predstavnicima davatelja bespovratnih sredstava.