Kustoska koncepcija proizišla je iz zajedničke potrebe za sakupljanjem i istraživanjem knjiga umjetnica. Pojam knjige umjetnika “samostalno je umjetničko djelo, zamišljeno da bude realizirano u formi knjige koju su često sami umjetnici objavljivali u vlastitoj nakladi. Nakon što je zamišljena i realizirana, svoj ključni trenutak doživljava u rukama promatrača”.

U tom povodu galerijski prostor transformira se u privremenu knjižnicu. “Rezultat je opsesivne potrebe za traženjem, učenjem, sakupljanjem i pokazivanjem radova umjetnika i umjetnica s kojima kustosi izložbe dijele pogled na svijet i ideje slobode u najopćenitijem smislu. Nije nevažno što se ovom izložbom ukazuje na važne doprinose umjetnica iz naše sredine, no još više se njihov rad nastoji učiniti vidljivijim. Ukazuje se na neke rijetke izdavače i na još rjeđe distributere, ali i na činjenicu da je suradnja svih uključenih u proces realizacije i distribucije knjiga nužna. Izložbom se uz ostalo želi naglasiti da su vrlo rijetke javne zbirke koje u svom fundusu imaju knjige umjetnika i/ili knjige umjetnica”, stoji u najavi.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Na izložbi sudjeluju: Paula Galunić, Petra Jović, Ena Kišiček, Lorna Maltar,
Nikolina Milačić, Jura Momčilović, Klara Moslavac, Klara Munđak,
Flora Novak, Manuela Novak, Nela Šelir i Ivona Stambolija.

“Polazeći od industrijske povijesti zagrebačkog kvarta Črnomerec, autorski radovi nastaju kao rezultat istraživačkog i umjetničkog procesa koji se usmjerava prema čitanju slojevitih odnosa između industrijskog nasljeđa i suvremenog urbanog tkiva. Nekadašnji veliki industrijski pogoni, danas većinom napušteni ili transformirani, postaju polazište za promišljanje prostora kao arhiva materijalnih tragova i kolektivnog pamćenja.

Kroz dokumente, fotografije, instalacije i ready made, radovi istražuju načine na koje se povijesni slojevi upisuju u današnji krajolik te kako se njihova značenja mijenjaju u procesu urbane preobrazbe. Industrijska infrastruktura pritom se ne promatra isključivo kao ostatak prošlosti, već kao aktivni fragment koji i dalje oblikuje percepciju prostora i njegove potencijale.

Izložba nastala u suradnji s Uredom za fotografiju. Više detalja pronađite ovdje.

Poziv je namijenjen autorima_cama i kustosima_cama koji_e djeluju na području fotografije i srodnih medija. Moguće je prijaviti samostalnu izložbu ili manje skupne izložbe te prijedloge za organizaciju radionica, predavanja i sličnih edukativno-diskurzivnih programa. Programski je poziv otvoren autorima_cama svih generacija iz Hrvatske i inozemstva.

Pristigle prijedloge razmatrat će članice Ureda za fotografiju te Savjet Galerije Spot. Odabrani prijedlozi kao dio godišnjeg galerijskog programa bit će predloženi za financiranje Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu. Realizacija izložbi i programa kojima će biti odobrena financijska sredstva, bit će ostvarena tijekom 2027. godine u suradnji s kustoskim timom Galerije Spot.

Prijave se zaprimaju putem obrasca dostupnog ovdje.

Više informacija pronađite ovdje.

Rok za prijavu je 1. srpnja.

“Kvart u fokusu dvodnevni je participativni program koji kroz fotografiju, radionice, sitotisak, glazbu i šetnje aktivira javni prostor Keglića i njegove okolice kao mjesto susreta, zajedničkog stvaranja i razmjene iskustava”, stoji u najavi.

Tijekom vikenda održat će se izložba fotografija u javnom prostoru, sitotiskarska akcija, radionice, tematska šetnja Jelenovcem te dnevni glazbeni program uz DJ-a i gypsy jazz koncert. Na izložbi će biti predstavljeni radovi polaznika_ca radionice pod vodstvom Luce Storić. Svoje radove izlažu: Senka Bosner, Andor Janči, Dražen Katić, Nina Rendulić, Nađa Ristović i Mia Špalj Vranjić.

Više detalja o programu i satnici pronađite ovdje.

Popratni program uključuje radionicu Prva kuća, koju će voditi autorica izložbe, a održat će se 28. i 29. svibnja u Galeriji Spot. Izložba ostaje otvorena do 29. svibnja. Kako je u predgovoru izložbe istaknula Sandra Križić Roban, “Duška Boban svoj projekt u trajanju Vuko Bombardelli: Otvoreni arhiv sjećanja, iskustava i urbanih mogućnosti razvija na više razina i u nekoliko medija.

Istraživanje temelji na metagenealogiji u osnovi koje je terapeutski pristup, koji se u njezinoj izvedbi raslojava i pred publiku donosi niz podataka o otkrićima umjetnice o samoj sebi i svojoj obitelji. Uz ostalo, otkrivaju se veze među ljudima i prostorima, koje su postojale u vremenu. Za tim je odnosima dobro posegnuti zbog odmaka od aktualnih obrazaca ponašanja i ograničenja koja pred nas postavljaju drugi. Možda će to pridonijeti razumijevanju određenih situacija; možda ćemo osvijestiti problem s kontinuitetom sjećanja”.

Duška Boban je vizualna umjetnica iz Splita koja djeluje na sjecištu fotografije, umjetničkog istraživanja i aktivističkih praksi. U središtu njezina interesa su kolektivno pamćenje, modernistička baština i socio-ekološka pitanja prostora. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a na Akademiji za likovnu umjetnost i oblikovanje Univerziteta u Ljubljani završila je poslijediplomski studij. Na istom sveučilištu trenutno pohađa interdisciplinarni doktorski studij.

Više detalja pronađite ovdje.

Prilikom otvorenja zakazano je vodstvo i razgovor s umjetnikom koji se u svom radu bavi svakodnevicom i estetikom kiča. Kako piše u popratnom tekstu Dore Meštrović, “Ilija Jan Vuletić u izložbi Čuvajte me, oštri psi također pažnju posvećuje običnome: odbačenome i strašnome, ali u ovome slučaju razotkrivajući intimnu temu. Što je muškarac, kako on izgleda, kako se ponaša, mora li biti agresivan i može li iskazati nježnost, te kako prekinuti krug toksičnog maskuliniteta neka su od pitanja koje postavlja izložbom, a na koja nas navodi poetski tekst ispisan na CD-ovima postavljenima u prostoru.

Za razliku od tipičnog popratnog teksta u obliku eseja, poezija manje objašnjava, a više sugerira, ostavljajući otvoren prostor za interpretaciju, čineći društvo fotografijama. Crno-bijele fotografije narativno su najpovezanije s tekstom, dok one u boji asocijativno povezuju niti priče. Serija prikazuje oštećene karoserije automobila, zaraslo šipražje, oružje i ožiljke, dok je heklani tabletići, ćilim i drvena krunica oko retrovizora smještaju u nostalgično balkansko okruženje. Nostalgija na Ilijinim fotografijama pak nije romantična, autor ne žudi za nekom idealnom prošlošću, već stvara svijet u kojem prihvaća stvari onakve kakve jesu, sa svojim dobrim i lošim stranama”.

Izložba ostaje otvorena do 29. travnja.

Program se održava pod vodstvom likovne kritičarke Tihane Bertek, a osmišljen je tako da se sudionici i sudionice izmjenjuju u ulozi moderatora, odnosno svaka osoba može (iako to nije uvjet) predložiti određenu autoricu ili temu o kojoj će se raspravljati uživo u Galeriji Spot (Čanićeva 6). Teme susreta mijenjat će se ovisno o predlošcima sudionika, a uvodni dio će održati voditeljica programa na prvom susretu.

Kružok je namijenjen studentima i studenticama povijesti umjetnosti te srodnih humanističkih disciplina, mladim istraživačima i istraživačicama fotografije, kao i ostaloj zainteresiranoj javnosti. Predviđeno trajanje svakog susreta je 90 minuta, a susreti su podijeljeni na teorijski i vizualni dio. Vizualni dio uključuje posjet fotografskim izložbama, projekciju dokumentarnog ili umjetničkog filma posvećenog ženama u fotografiji, nakon čega slijedi moderirana rasprava.

Susreti se odvijaju dva puta mjesečno, srijedom u 19 sati kroz travanj, svibanj i lipanj. Broj polaznica i polaznika je ograničen, a u prijavi treba poslati kratko motivacijsko pismo (ime, prezime, dob, interesi i prijedlog autorice o kojoj želite znati više) na e-mail adresu info@officeforphotography.com, najkasnije do ponedjeljka, 23. ožujka.

Službeno otvorenje uz razgovor s autoricom kreće od 19:30 sati, a kao dio popratnog programa izložbe održat će se predavanje Alana Kostrenčića pod nazivom Grad nije razglednica, 5. ožujka, u 19 sati. Izložba ostaje otvorena do 13. ožujka.

Polazište izložbi fotografija Umorni pejzaž su turističke lokacije, izvan turističke sezone. Kako piše autorice predgovora, Tena Starčevič, izložba polazi od “prostora na čekanju, infrastruktura bez korisnika i elemenata izgrađenog okoliša čija je namjena privremeno obustavljena. Fotografije prikazuju nasipe, betonske konstrukcije, tehničke objekte i prijelazne zone, odnosno prostore između izgrađenog i prirodnog okoliša, snimljene u turističkim regijama Francuske u trenucima kada njihova svrha privremeno iščezava”.

No umjetnica ne nudi “objašnjenja niti zaključke o sudbini prikazanih mjesta, već usmjerava pogled na ono što obično ostaje nezapaženo – na prostore u kojima se društvene, ekonomske i prostorne promjene već odvijaju, ali još nisu prepoznate kao problem. Umorni pejzaž tako otvara mogućnost drugačijeg čitanja krajolika: ne kroz ono što oni obećavaju ili predstavljaju, već kroz ono što tiho i postupno prestaju biti”, zaključuje Starčević.

Više detalja o izložbi možete pronaći ovdje.

Riječ je o izložbi fotografija posvećenoj Gradu Mariboru, njegovoj industrijskoj baštini i zapuštenim predgrađima. Naslov izložbe inspiriran je istoimenim naseljem s barakama gdje su nakon Prvog svjetskog rata obitavale osobe s društvenih margina uslijed nestašice stanova. “U svijesti stanovnika Maribora i drugih ljudi, ovo je naselje sačuvano na više razina.

Jednu od njih uspostavio je pisac Drago Jančar, koji je u svom romanu Severni sij literarizirao naselje istoga imena, ali na drugome kraju grada, čime je potaknuo često pitanje o tome, gdje se Abesinija uopće nalazi. Drugu razinu je u knjizi Iz mariborskih predmestij dokumentirala etnologinja Maja Godina Golija, zahvaljujući čemu znamo odgovor na to pitanje. Treća živi u sjećanju lokalnih stanovnika, koji Tezno još uvijek ponekad nazivaju Abesinijom. Kroz životno iskustvo i književnost, Abesinija je izrasla u metaforu za život na margini u prostornom i društvenom smislu”, stoji u predgovoru Jerneje Ferlež.

Matija Brumen je vizualni umjetnik i fotograf. Završio je preddiplomski studij japanologije i filozofije na Filozofskom fakultetu, te magistarski studij vizualnih komunikacija – fotografije na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna, oba na Sveučilištu u Ljubljani. Kao strani student pohađao je nastavu na Sveučilištu Tsukuba u Japanu, Umjetničkom sveučilištu Folkwang u Essenu u Njemačkoj te na Akademiji umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu. 

Više detalja pronađite ovdje.

Na promociji će biti predstavljen zvučni krajolik Črnomerca – od urbanih zvukova prometa i industrije, preko mirnijih šumova prirode, pa sve do istraživanja povijesnih lokacija važnih za razvoj (nezavisne) glazbene scene. Publikacija donosi tekstove, istraživanja i fotografije koje povezuju vizualne i zvučne tragove kvarta, evocirajući sjećanja i otvarajući prostor za nove interpretacije.

O dosadašnjem razvoju projekta govorit će povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban, koja ga je pokrenula, te aktualna programska koordinatorica Tena Starčević, a pridružit će im se i Kornel Šeper, koji će podijeliti svoja iskustva i prisjećanja na Klub omladine Črnomerec, popularno zvan Vrhovec, kao i svoj doprinos projektu.

U okviru projekta predstavit će se i Zbirka zvukova Črnomerca, digitalni repozitorij posvećen bilježenju i očuvanju zvukova kvarta. Publika će imati priliku poslušati odabrane zvučne zapise i saznati kako se može uključiti u nadogradnju ove kolektivne zvučne arhive. 

Posjetitelji će na promociji u Močvari moći besplatno preuzeti svoj primjerak publikacije. Više detalja o programu pronađite ovdje.