Za vrijeme dvotjednog boravka u Dubrovniku razgovarala je sa stanovnicima grada kako zamišljaju idealan Dubrovnik, mapirajući njihove potrebe, zapažanja i prijedloge. Javna prezentacija održat će se u srijedu, 30. studenog u 18 sati, a zamišljena je kao osvrt na teme koje su razgovori otvorili, prilika za razmjenu i nadopunjavanje, a vidjet će se i što su građani rekli o svojoj viziji “idealnog grada”. 

Rad Katerine Dude bit će produciran 2017. godine; a istraživački boravak i rad realizirani su u sklopu umjetničkog programa ARL Grad je mrtav. Živio Grad! projekta ACT4CITY te kroz platformu Urbanistička početnica. 

Urbanistička početnica je programska platforma za edukaciju javnosti o organizaciji prostora, a čine je ARL, BLOK, Drugo more, KA-MATRIX, MKC, MMSU, Pravo na grad, Platforma 9,81.

“U sklopu programa održati će se razgovor Prostor za zajednicu sa voditeljicom projekta Mayday! Majdan! Mayday!, Antonijom Eremut i suradnikom na projektu mladim arhitektom Franom Dumandžićem, o revitalizaciji napuštenog tupinoloma u Solinu. Kao nastavak šetnje i razgovora sa stanarima u jednom od stanova otvoriti ćemo izložbu radova studenata arhitekture Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu nastalih na radionici u sklopu projekta, te čuti kako izgleda suradnja između Grada Solina, Hrvatskih šuma, Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, niza stručnjaka, građana i vrijednih pojedinca u realizaciji ovakvog projekta.

Urbanistička početnica i ovom prilikom poziva lokalnu zajednicu na aktivnu participaciju u sudjelovanju u aktivnostima, a uz građane pozivamo i predstavnike muzeja, jedinice lokalne samouprave, kao i drugih gradskih institucija, udruga i inicijativa”, piše u najavi obilaska.

Obilazak gradskih stanova zajednički organiziraju Platforma 9.81 i KA-MATRIX uz pomoć Dubovačkih streličara te stanara i vlasnika nekoliko objekata. Urbanističku početnicu čine organizacije iz područja nezavisne kulture, udruge Art radionica Lazareti, BLOK, KA-MATRIX, Drugo more, Pravo na grad, Platforma 9,81 i ustanove Multimedijalni kulturni centar Split i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka. 

Urbanistička početnica je platforma za edukaciju javnosti o organizaciji prostora. Edukacija u okviru Urbanističke početnice odvija se kroz interaktivne formate poput radionica, razgovora i igara. Smisao platforme je prijenos znanja o socijalnim, ekonomskim, ekološkim, estetskim i etičkim implikacijama organizacije životnog prostora, te osnaživanje građana za sudjelovanje u procesima organizacije prostora. Fokus djelovanja je na edukaciji ne-stručne javnosti, tj. one javnosti koja svakodnevno koristi prostor ali se profesionalno ne bavi njegovom organizacijom i planiranjem. Kroz projekte sudionici se bave konkretnim situacijama prostornog planiranja kako bi se građani osnažili za sudjelovanje u procesima organizacije prostora. Organizacije-članice platforme bave se zadanim tematskim okvirom i pristupaju mu iz vlastite perspektive djelovanja te daju doprinos kontekstualizacijom teme u lokalni kontekst, provedbom lokalnih aktivnosti i doprinosom korpusu znanja Urbanističke početnice.

Izložba Ako neće Muzej brdu, hoće brdo Muzeju = Ako neće brdo Muzeju, hoće Muzej brdu bit će održana u privremenom Muzej moderne i suvremene umjetnosti u kvartu – Rujevica, u petak, 3. srpnja, na adresi Branimira Markovića 1, stan br. 8.  U sklopu programa Urbanističke početnice izbor umjetničkih djela iz fundusa MMSU-a bit će postavljen u gradskom stanu u kvartu Rujevica, kako bi zbirku koja pripada građanima približili zajednici te osvijestili nedostatak javnih sadržaja u perifernim dijelovima grada. Izložba će biti otvorena do 10. srpnja.

Na izložbi će biti predstavljena djela umjetnika koji su stvaralački i životno povezani s ovim podnebljem: Ivo Kalina, Romolo Venucci, Maria Arnold, Petar Omčikus, Kamilo Ružička, Hinko Gudac, Mirko Uzorinac, Vladimir Pavković, Vladimir Udatni, Giuseppe Moretti Zajc, Carlo Ostrogovich, Slavko Grčko, Zlatko Kutnjak, Igor Eškinja, Tanja Dabo, Marcus Doyle, Damir Krizmanić, David Maljković, Vladimir Gudac i Damir Stojnić. 

Piše: Matija Mrakovčić

Splitska Platforma Doma mladih zagovaračka je platforma na lokalnoj razini, a čini ju sedamnaest organizacija civilnog društva iz područja suvremene kulture i umjetnosti te jedna ustanova u kulturi. Platforma je neprofitna, nestranačka i participativna inicijativa za nezavisnu kulturnu scenu i scenu mladih, a orijentirana je na fizički prostor istoimenog kulturnog centra. Gradnja Doma započela je 1974. godine uoči Mediteranskih igara, uz još nekoliko kapitalnih projekata, no izgradnja je uskoro stala i čitavih petnaest godina prostor je bio prazan. Grad Split tek 1996. godine osniva Kulturno središte mladih Split kojem daje zgradu na upravljanje. Od 2004. do danas, još uvijek nedovršenom zgradom upravlja gradska ustanova Multimedijalni kulturni centar Split, pridružena članica Platforme.

Novi kulturno-društveni centri koji postoje ili nastaju u Hrvatskoj razlikuju se od tradicionalnih prostora i ustanova za kulturu. Njihov program stvara velik broj različitih organizacija, njima se upravlja na način prilagođen suradnjama, njihovi prostori su infrastruktura podložna promjenjivom korištenju, otvorena za nove interpretacije i kulturne procese. Među najpoznatijima su Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade – POGON, Društveni centar Karlo Rojc u Puli, Art radionica Lazareti u Dubrovniku, Hrvatski dom u Karlovcu, prostori Palacha, Filodrammaticae i Marganova u Rijeci te Dom mladih u Splitu.

Izložbom Izgradi platformu u Domu mladih nastojalo se na jednom mjestu dati pregled dugotrajnog procesa stvaranja tih prostora za nezavisnu kulturu koji je u posljednje vrijeme ubrzao zahvaljući institucionalnoj potpori i prepoznavanju važnosti postojanja prostora za rad i djelovanje organizacija civilnog društva. Osim izložbe sastavljene od fotografija, citata, povijesti, nacrta i aktualnih procesa transformacije prostornih, programskih i organizacijskih koncepata, Dom mladih je ugostio i paralelnu izložbu izvedbene skupine BADco. pod nazivom Strgane izvedbe te predstavu Fleshdance koja je nakon live izvedbe uvrštena u postav u formatu videa. 

Tijekom trajanja izložbe posjetiteljima je na raspolaganju veliki rad stol na kojem se nalaze isprintane fotografije svih prostora koji čine Dom mladih, a koje su oni pozvani upotpuniti svojim sugestijama, crtežima i željenim budućim sadržajima. Na tom je tragu organizirana i Urbanistička početnica pod vodstvom Dinka Peračića iz Platforme 9,81 gdje su prema scenarijima sudionika vizualizirane moguće budućnosti Doma. Tijekom radionice saznali smo da je prije početka gradnje na mjestu Doma mladih bila predviđena crkva, potom Dom socijalističke omladine, pa koncertni prostor ili planetarij – niti jedna ideja nije na kraju zaživjela jer prostor od impresivnih 10 tisuća kvadrata nikada nije dovršen. No, što to točno znači? Koliko prostor mora biti “sređen” da bi bio upotrebljiv?

Godine 1994. u prostoru tada derutnog, neožbukanog i zapuštenog Doma mladih gerilski je organiziran Art Squat, trodnevna manifestacija koja je prerasla u višemjesečni program koncerata i performansa. Njemu je prethodilo dugotrajno čišćenje prostora. Na video snimci iz arhiva KUU Uzgon koja prikazuje tribinu ili javni sastanak tadašnjih aktera zauzimanja prostora, Tom Gotovac izjavljuje da je Dom mladih, takav kakav jest – spreman za korištenje. U tom trenutku Dom mladih nije bio ni blizu današnjem stanju. Stoga su i Urbanistička početnica i otvorena diskusija na temu Sadržaji novih kulturno-društvenih centara, održani 4. prosinca, bili usmjereni propitivanju mogućih programa i sadržaja koje bi Dom mladih, centralno mjesto splitske nezavisne kulturne scene, mogao ponuditi lokalnoj zajedinici kojoj i pripada.

U diskusiji koju su moderirali Emina Višnić, ravnateljica zagrebačkog Pogona, i Dinko Peračić, naglasak je stavljen na pitanja što u sadržajnom smislu nezavisnu kulturu razlikuje od institucionalne, kakvu kulturu stvaraju kulturno-društveni centri te na koji način na idejno-vrijednosnoj i praktičnoj razini takva kultura i takva umjetnost utječu na širi društveni kontekst. 

Davor Mišković iz Saveza udruga Molekula, koji uz Studentski kulturni centar vodi tri nova prostora za kulturu u gradu Rijeci, kao ključni je pojam osmišljavanja kulturnih programa Saveza ponudio – kontekst. “Na neki način, osnovna odrednica programskog usmjerenja udruga članica Saveza jest to da sve ono što nas okružuje postaje sadržaj toga što radimo”. U tom je smislu istaknuo specifičan riječki kontekst gdje na isti način (sada) reagiraju i institucije – Muzej moderne i suvremene umjetnosti i Hrvatsko narodno kazalište. Slaven Tolj, gostujući na tribini kao ravnatelj riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i kao dugogodišnji voditelj Art radionice Lazareti, ponudio je integritet kao osnovni koncept koji mora prožimati svaki (kulturni) rad da bi on bio društveno relevantan. 

Rad kustoskog kolektiva WHW / Što, kako i za koga predstavila je Sabina Sabolović, istaknuvši kao osnovno programsko usmjerenje svog kolektiva – odgovornost. “Uvijek smo pokušavale u određenom društvenom i političkom intenzitetu vidjeti na koji se način može pristupiti nekoj temi i kako inzistirati da nas određena pitanja vode u različitim usmjerenjima. Tu je izrazito važan i intenzitet dijaloga – mi nudimo početne pozicije, no otvorene smo i prema suradnjama koje se poklapaju i suradnjama koje se opiru. To se redovito događa i unutar izložbe”. Jedan od primjera na kojem se oslikala posebnost rada WHW-a jest projekt kojim je naslijeđe Vojina Bakića prvi put temeljito problematizirano, a u usporedbi s retrospektivom istoga autora u Muzeju suvremene umjetnosti koja nije ponudila ništa novo i k tome je svjesno zanemarila političke aspekte recepcije njegova rada.

Mirko Petrić, znanstvenik i istraživač s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, utvrdio je da je pojam hibridni centri potekao s nezavisne scene koja je u planiranju kulturnih politika mnogo snažnija i kompetentnija od nadležnih institucija. Spomenuo je kreativne industrije, teorija kojih se na Zapadu već četrdesetak godina razvija, a o kojima je u posljednih desetak godina zaključeno da se u europskom kulturnom krajoliku financiranom javnim novcem ne mogu razvijati. U tom je kontekstu spomenuo i društvenu funkciju kulturnih centara koja je nestala uslijed centraliziranosti sustava i smanjenja izdvajanja za alternativne vidove kulturne proizvodnje. 

Petrić je istaknuo da stari modeli više ne funkcioniraju: “Mene zanima na koji ćemo način od ovoga gdje sjedimo napraviti kuću kulture koja će imati društvene posljedice. Prvi korak je razgovor o tome”. Na njega se nadovezala Emina Višnić koja je zaključila da je u hrvatskom javnom prostoru nestao dijalog koji može generirati produktivan konflikt i provokaciju: “Navikli smo na učmalu, močvarnu, šuti-i-gledaj-svoja-posla atmosferu”. S obzirom da je zaključeno da su u domaćem kontekstu institucije podbacile i zanemarile svoju javnu ulogu, povela se rasprava o jedinstvenom slučaju riječkog preklapanja angažiranog rada institucija i nezavisnih kulturnjaka, konkretno rada Olivera Frljića. “Cijela se javnost uzbudila oko jedne zastave i jednog plakata, a nitko se nije uzbudio oko dugogodišnjeg generiranja gubitaka u tom kazalištu, oko činjenice da na HNK odlazi 65 posto budžeta za kulturu, a da pritom ono ne opravdava svoju javnu funkciju. Frljić radi s kontekstom u kojem se nalazi”, zaključio je Slaven Tolj: “Njegova posljednja predstava šamara upravo tu veliku kulturnu publiku koja dobrovoljno krmči taj novac već godinama”.

Splitska je tribina, ugostivši upravo spomenute govornike, ukazala i na jednu specifičnost nezavisne kulturne proizvodnje, a to je suradnja kao temelj rada – ravnatelji, kustosi, intendanti, predsjednici udruga te koordinatori platformi nisu neupitne veličine koje svojim imenom iznose cijeli program, već taj program nastaje kao interakcija nekoliko zainteresiranih strana, perspektiva i kreativnih konflikata. S obzirom da se svjetski prepoznat BADco. izložbom i izvedbom u Domu mladih predstavio splitskoj publici prvi put nakon trinaest godina, a kustosica svjetski relevantnog kolektiva WHW prvi put posjetila Dom mladih, izgledno je da se Domu mladih otvaraju neke nove programske mogućnosti.

Platforma Doma mladih koordinacija je sedamnaest udruga u kulturi koja pod svojim nogama ima 10 tisuća kvadrata prostora i financijsku podršku Grada, Županije, Ministarstava, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Zaklade Kultura Nova te vjerovatno Europskih strukturnih i investicijskih fondova kojom će prostor urediti – sve što je potrebno jesu korisnici. Kao što je Mirko Petrić istaknuo, “svaka kultura traži prostor, a prostor traži ljude“, možemo se vratiti na pitanje koliko prostor mora biti “sređen” da bi bio funkcionalan? Ispred Doma mladih oduvijek se okupljaju mladi, u njemu malo manje. Također, tijekom radionice predloženo je nekoliko mogućnosti korištenja prostora no većina prijedloga nije izašla izvan fizičkog i mentalnog prostora Doma. Prostor se ipak naglo “otvorio” nakon što je iznesen prijedlog društvenog poduzetništva, razmjene znanja i vještina, pa potom materijalnih sredstava za rad, samozapošljavanja nezaposlenih obrtnika, vještih kostimografa i scenografa, razvijanja zelene ekonomije. Koliko će biti moguće uključiti splitsku kulturnu proizvodnju u društveni kontekst umjesto nadanja da će se društvo prilagoditi kulturnim “gotovim rješenjima”, toliko će biti snažan potencijal sadržajne i programske suradnje između Platforme Doma mladih i zainteresiranih strana i perspektiva.

Prvi modul – predavanje i radionicu o geografskom informacijskom sustavu (GIS) – vodit će Dino Bečić. Predavanje pod nazivom Primjena geografskih informacijskih sustava u prostornim analizama: primjer povijesne jezgre Dubrovnika bit će održano u četvrtak, 4. prosinca, u 19 sati.

Radionica pod nazivom Geovizualizacija i metode izrade geografskih karata, u petak, 5. prosinca od 10 sati, bit će usmjerena na primjenu konkretnih znanja za izradu karata uz pomoć GIS-a, s podebnim osvrtom na izradu mentalnih mapa tj. mapa koje prikazuju osobno viđenje prostora. To je izuzetno bitno ne samo iz pozicije stanovnika, već i iz aspekta kreativnog korištenja tj. izrade tzv community mapa i sličnih analitičkih prikaza prostora na načine na koje ih vide grupe stanovnika (djeca, stariji, invalidi, imigranti i sl …). 

Drugi modul – radionicu pod nazivom Urbanistička početnica za aktiviste – vodit će Antun Sevšek, u petak, 5. prosinca u 19 sati te u subotu, 6. prosinca u 11 sati. Ovaj će se modul baviti se prostornim planiranjem i njime povezanim zakonskim okvirom. Radionica je namijenjena aktivistima i svima koji su na raznim razinama angažirani u zaštiti javnog interesa povezanog s prostornom problematikom, a u cilju približavanja i pojašnjavanja osnovnih sastavnica i mehanizama ovog procesa. 

Osim teoretskog i tehničkog dijela sudionici će zajedno s voditeljima izraditi analize pojedinih slučajeva te kroz dialog razviti niz problemskih karata kojima će se osvijestiti prostori u kojima se odvijaju. Zaključno, na radionici će se baviti formuliranjem primjedbi na postorno-plansku dokumentaciju kao osnovnim zakonski definiranim alatom za uključivanje javnosti u ovaj proces.

Festival u organizaciji Drugog mora u suradnji s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Württembergischer Kunstverein Stuttgart, Platformom 9.81 i Klubom Život, održat će se od 10. do 12. travnja u prostorima Filodrammatice, MMSU-a, Hartere i kluba Život.

Vođeni Rousseauovom idejom da kuće čine naselje, a građani čine grad, s tematskom odrednicom “grad i građani”, program ovogodišnje manifestacije Moje, tvoje, naše propituje odnos ljudi i njihovog životnog prostora, odnos građana i grada. Festivalski program započinje radionicom Urbanistička početnica u Harteri, izložbom Pulske grupe u Filodrammatici i izložbom O nelagodi promatranja grada (On Unease at Beholding the City) u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti.

Urbanistička početnica bavi se prostorom zajedničke memorije bivše tvornice papira Hartera u Rijeci koji treba dobiti novu namjenu. Radionicu vode arhitekt Antun Sevšek iz Prava na grad i Dinko Peračić, osnivač i programski voditelj Platforme 9,81 iz Splita. Urbanistička početnica na rasporedu je u četvrtak, 10. travnja, s početkom u 11 sati u Harteri, a sudjeluju arhitekti, urbanisti, sociolozi, dizajneri, teoretičari, umjetnici, novinari i aktivisti iz Hrvatske i šire te predstavnici inicijative Heartera project. Predstavljanje rezultata radionice održat će se u klubu Život u subotu, 12. travnja, u 19 sati.

Instalacija Neposredna demokracija zahtijeva neposredan prostor, koju potpisuje Pulska grupa, prvi put je predstavljena na 13. Bijenalu arhitekture u Veneciji 2012. godine, a u Filodrammatici će biti otvorena tijekom cijelog festivala. Za izložbu O nelagodi promatranja gradova u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, kustosi Hans D. Christ i Iris Dressler izabrali su suvremene, eksperimentalne radove koji prate procese transformacije gradova od 70-ih godina prošloga stoljeća do danas kroz umjetničku perspektivu.

Diskurzivni program Interakcije s gradom otvorena je rasprava podijeljena u tri tematske cjeline odnosno tri panela u petak i subotu, 11. i 12. travnja, koji se međusobno nadopunjuju, a bave se pitanjima participacije građana u urbanoj sredini, pitanjima građanskog otpora te ulozi umjetničke aktivnosti u prostornom razvoju grada. Rasprave će moderirati Nebojša Zelić i Davor Mišković, a gosti su tribina, između ostalih, Daniel Andujar, Teodor Celakoski, Hans D. Christ, Iris Dressler, Yvonne Doderer.

Noćni glazbeni program u klubu Život obogatit će Tikach & Pero Despero iz Rijeke te DJ i producent iz Beograda, Mama kaže da sam lep (MKDSL). Točan raspored potražite ovdje.

Urbanistička početnica bavi se prostorom zajedničke memorije bivše tvornice papira Hartera u Rijeci koji treba dobiti novu namjenu. Radionicu vode arhitekt Antun Sevšek iz Prava na grad i Dinko Peračić, osnivač i programski voditelj Platforme 9,81 iz Splita. Urbanistička početnica na rasporedu je u četvrtak, 10. travnja, s početkom u 11 sati u Harteri, a sudjeluju arhitekti, urbanisti, sociolozi, dizajneri, teoretičari, umjetnici, novinari i aktivisti iz Hrvatske i šire te predstavnici inicijative Heartera project. Predstavljanje rezultata radionice održat će se u klubu Život u subotu, 12. travnja, u 19 sati.

Instalacija Neposredna demokracija zahtijeva neposredan prostor, koju potpisuje Pulska grupa, prvi put je predstavljena na 13. Bijenalu arhitekture u Veneciji 2012. godine, a u Filodrammatici će biti otvorena tijekom cijelog festivala. Za izložbu O nelagodi promatranja gradova u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, kustosi Hans D. Christ i Iris Dressler izabrali su suvremene, eksperimentalne radove koji prate procese transformacije gradova od 70-ih godina prošloga stoljeća do danas kroz umjetničku perspektivu.

Diskurzivni program Interakcije s gradom otvorena je rasprava podijeljena u tri tematske cjeline odnosno tri panela u petak i subotu, 11. i 12. travnja, koji se međusobno nadopunjuju, a bave se pitanjima participacije građana u urbanoj sredini, pitanjima građanskog otpora te ulozi umjetničke aktivnosti u prostornom razvoju grada. Rasprave će moderirati Nebojša Zelić i Davor Mišković, a gosti su tribina, između ostalih, Daniel Andujar, Teodor Celakoski, Hans D. Christ, Iris Dressler, Yvonne Doderer.

Noćni glazbeni program u klubu Život obogatit će Tikach & Pero Despero iz Rijeke te DJ i producent iz Beograda, Mama kaže da sam lep (MKDSL). Točan raspored potražite ovdje. Organizator je festivala udruga Drugo more, a partneri su Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Württembergischer Kunstverein Stuttgart, Platforma 9.81 i Klub Život.

Izvor: Drugo more

U gradu Splitu u tijeku je izrada Plana upravljanja povijesnom jezgrom, po participativnom modelu koji je zasad jedinstven u Hrvatskoj. Povjerenstvo za izradu Plana upravljanja čine predstavnici Grada, Ministarstva kulture, Sveučilišta i udruga civilnog društva. Na radionici će se prezentirati dosadašnja iskustva u organizaciji rada i procesu izrade plana, te će ona pružiti priliku za umrežavanje inicijativa civilnog društva u povijesnim urbanim cjelinama sa sličnim problemima.

Urbanistička početnica partnerski je edukativno-informativni projekt koji se bavi osnovnim pitanjima urbaniteta, percepcijom i artikulacijom prostora, arhitekture, urbanizma, dizajna i umjetnosti u javnim prostorima i načinima na koje se oni oblikuju, koriste i planiraju pod utjecajima ekonomskog pritiska na njih i promjena uvjetovanim ubrzanim izgrađivanjem, eksploatacijom prirodnog i urbanog okoliša. 

Partneri platforme su Art radionica Lazareti, [BLOK], Domaći – udruga za kreativni razvoj, Drugo more, Multimedijalni kulturni centar, Muzej moderne i suvremene umjetnosti i Platforma 9,81.

Projekt će biti održan u subotu 30. studenog u 17 sati u Art radionici Lazareti u Dubrovniku.

Fotografija: Ilya Eric Lee

Na tribini će sudjelovati Dr. sc. Antun Asić, Kap., ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik i Dr. sc. Hrvoje Carić s Instituta za turizam, autor studije razvoja kruzerskog turizma koju je izradio Institut za turizam 2007. Moderator rasprave će biti Luko Brailo, novinar portala Dubrovniknet.hr.

Urbanistička početnica je partnerski edukativno-informativni projekt koji se bavi osnovnim pitanjima urbaniteta, percepcijom i artikulacijom prostora, arhitekture, urbanizma, dizajna i umjetnosti u javnim prostorima i načinima na koje se oni oblikuju, koriste i planiraju pod utjecajima ekonomskog pritiska na njih i promjena uvjetovanim ubrzanim izgrađivanjem, eksploatacijom prirodnog i urbanog okoliša. Osnovni cilj ovog projekta jest educirati mlade ali i sve zainteresirane o urbanizmu, prostornom planiranju i gospodarenju prostorom. Drugi je cilj informirati širu javnost o temama urbanog planiranja i utjecaju lokalnih i nacionalnih politika na prostor te potaknuti raspravu i pokazati inovativne načine planiranja, označavanja, identifikacije i komunikacije o i sa prostorima javnosti.

Tribina i javni razgovor pod nazivom Mogućnosti razvoja kruzerskog turizma u Dubrovniku bit će održana u subotu 16. studenog u 18 sati u Art radionici Lazareti, u sklopu projekta Urbanistička početnica.

Prije četiri tjedna – kazališnim riječnikom rečeno – promijenila se pozornica na kojoj nastupamo. Njeni rubovi više nisu Bregana, Lipovac i Prevlaka, već Atlantik, Sjeverno i Crno more. Na njoj, naša uloga provincije na zaostalom jugu, koja je dobra za odmor i gradnju za turizam, ostala je ista. Povremeno se dogode briljantni ili strašni pojedinci i događaji, bez posebnog pravila, promišljenog scenarija i sustavne logike.

Sve upućuje da smo zadovoljni u ovoj ulozi, no je li to stvarno tako i ima li smisla razmišljati izvan zadanog okvira i težiti i nekim drugim pozicijama?  Možemo li se u jačoj boji pojaviti na nekoj europskoj karti koja se ne odnosi na godišnje odmore ili biznis u turizmu i nekretninama? Bojimo li se te nove  velike pozornice ili nas ona potiče da na njoj “zaigramo”?

Tribina Grad nakon ulaska u EU dat će uvid u poziciju Splita u europskom kontekstu. Prikazat će koliko smo spremni iskoristi europske i druge privatne fondove za izgradnju turističke infrastrukture i “uljepšavanje”, što nam je najvažniji zadatak. S druge strane pokazat će koliko smo ambiciozni i odlučni izgraditi i druge vrijednosti, konvertibilne u Europi. Otvoriti će i pitanje gdje smo u tom procesu mi građani s našim navikama, potrebama i željama.

Javna tribina održava se kao suradnja programa FORUM / 59.Splitsko ljeto i URBANISTIČKA POČETNICA / Platforma 9,81. Program FORUM čine otvorene tribine na koje je ulaz slobodan i na kojima sudjeluju osobe iz javnog života koji grad i naš današnji trenutak žive, o njemu promišljaju i pišu.

URBANISTIČKA POČETNICA je partnerski edukativno – informativni projekt koji se sastoji od dva segmenta, radionica namijenjenih prvenstveno učenicima srednjih škola i javnih predavanja za stručnu i širu javnost. Projekt se bavi osnovnim pitanjima urbaniteta, percepcijom i artikulacijom prostora, arhitekture, urbanizma, dizajna i umjetnosti u javnim prostorima i načinima na koje se oni oblikuju, koriste i planiraju pod utjecajima ekonomskog pritiska na njih i promjena uvjetovanim ubrzanim izgrađivanjem, eksploatacijom prirodnog i urbanog okoliša. Osnovni cilj ovog projekta jest educirati mlade ali i sve zainteresirane o urbanizmu, prostornom planiranju i gospodarenju prostorom. Drugi je cilj informirati širu javnost o temama urbanog planiranja i utjecaja lokalnih i nacionalnih politika na prostor te potaknuti raspravu i pokazati inovativne načine planiranja, označavanja, identifikacije i komunikacije o i sa prostorima javnosti. U projektu sudjeluju arhitekti, urbanisti, sociolozi, dizajneri, teoretičari, umjetnici, novinari i aktivisti iz Hrvatske i šire. 

Partneri platforme Urbanistička početnica : Art radionica Lazareti/Dubrovnik, Blok/Zagreb, Domaći/Karlovac, Drugo more/Rijeka, Multimedijalni kulturni centar/Split, Muzej moderne i suvremene umjetnosti/Rijeka i Platforma 9,81/Split.

Projekt Urbanistička početnica provodi se temeljem financijske podrške Zaklade “Kultura nova” i Ministarstva kulture RH.