Projektno financiranje i prekarni uvjeta rada dovode OCD-e u situaciju da često nemaju ljudskih i financijskih kapaciteta sistematizirati svoje organizacijsko sjećanje i prenijeti ga mlađim generacijama aktivista niti prezentirati široj javnosti. Stoga i svjedočimo situacijama u kojima nakon prestanka rada neke organizacije materijali proizvedeni njezinim djelovanjem završavaju u privatnim podrumima ili tavanima, a odlaskom aktivista iz polja, akumulirana znanja i prakse ne prenose se na nove generacije. Ovo je posebno važno kod organizacija koje djeluju u manjim sredinama, kao i kod OCD-a koji se bave specifičnim ranjivim skupinama. 

Zbog svega navedenog, postoji velika potreba za podrškom sustavnom prikupljanju, arhiviranju i korištenju građe proizvedene djelovanjem civilnog društva. 

Briga o toj građi nije prepoznata u Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima niti u pravno-institucionalnom okviru razvoja civilnog društva. Iako je nadležno Ministarstvo kulture kroz godišnji poziv za digitalizaciju građe dodijelilo tek nekoliko podrška OCD-ima tijekom 12 godina, od 2022. godine, donošenjem novog Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, cijeli je program potpore nestao. S druge strane, tijela zadužena za razvoj civilnog društva u svojim dokumentima ovu djelatnosti niti ne spominju, ako relevantni dokumenti uopće i postoje, poput Nacionalnog plana razvoja civilnog društva. Istovremeno, javni arhivi nemaju obavezu niti kapacitet provoditi brigu o ovoj građi. 

Stoga pozivamo organizacije civilnog društva da se odazovu istraživanju potreba i resursa OCD-a u području očuvanja organizacijskog pamćenja te da ispune ONLINE UPITNIK.

Očuvanje organizacijskog pamćenja odnosi se na prikupljanje, bilježenje, dokumentiranje, arhiviranje te javnu dostupnost materijala nastalih tijekom godina rada organizacije. Radi se o fizičkim materijalima (publikacije, brošure, plakati, fotografije, zapisi i sl.), ali i znanjima te organizacijskim resursima koji su društveno važni, a koji odlaskom starijih generacija iz polja postaju nedostupni mlađima, kao i široj javnosti.

Istraživanje provode organizacije koje vode community arhiv Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, udruge Kulturtreger i Kurziv, te neformalna incijativa nezavisnih arhiva i knjižnica, u suradnji sa Željkom Tonković, izvanrednom profesoricom Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Analiza upitnika poslužit će za izradu zagovaračkog dokumenta za bolji položaj nezavisnih, izvaninstitucionalnih, organizacijskih arhiva. Bolji položaj znači da donositelji odluka prepoznaju dokumentiranje i arhiviranje organizacijskog pamćenja kao važnu aktivnost koju treba podržati i financijski i na druge načine (prostorno, tehnički i sl.).

Za ispunjavanje upitnika potrebno je izdvojiti oko 20 minuta. Sudjelovanje je u potpunosti dobrovoljno i anonimno.

Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva” koji je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Evropska platforma cirkuskih izvođača Mreža Circostrada, u koordinaciji s HorsLesMurs, francuskim nacionalnim istraživačkim centrom za uličnu i cirkusku umjetnost, u Parizu će organizirat Fresh Circus #2, evropski seminar o održivom razvoju cirkuskih umjetnosti. Cilj ovog susreta cirkuskih profesionalaca, koji će biti održan 12. i 13. travnja, jest pronaći i utvrditi praktične načine za poboljšanje infrastrukture i povećanje prepoznatljivosti ove umjetničke oblasti.  

Na ovom tematski i radno fokusiranom seminaru, članovi Mreže Circostrada i njihovi gosti sastat će se kako bi propitati neke od izazova kojima se suočava čitavi kulturni sektor, a kojima bi se moglo doskočiti inovativnim rješenjima iz cirkuske prakse. Imajući u vidu različitosti kulturnih politika u Evropi, organizatori pariškog seminara svim su cirkuskim trupama i izvođačima, kao i svim zainteresiranim izvedbenim umjetnicima, poslali poziv za ispunjavanje on-line upitnika kao doprinos travanjskim raspravama na seminaru.

Ovaj upitnik sastavljen je od pitanja kojima se nastoji osvijetliti uvjete rada u različitim državama Evrope, pokušavajući pritom ocrtati primjere dobre prakse te u konačnici formulirati konkretne prijedloge za poboljšanje ove umjetničke grane. Na ovaj način Mreža Circostrada u svoj seminar pokušava uvrstiti iskustva što većeg broja izvođača, s ciljem pronalaska optimalnog načina pozicioniranja suvremenog cirkusa u transnacionalnom kontekstu. 

Stoga, ukoliko ste voljni pridonijeti radu Mreže Circostrada, upućujemo vas na ovaj link, gdje zaključno do 15. ožujka, možete ispuniti anketu i podijeliti svoje iskustva rada u kulturi. Na kraju pariškog susreta, iz organizacije se nadaju sastaviti zaključke i preporuke za daljnji rad koji će moći poslužiti svim kulturnim radnicima pri zagovaranju prema lokalnim regionalnim, nacionalnim i evropskim institucijama.   

KP / Izvor: Circostrada Network