UNHCR, Agencija Ujedinjenih naroda za izbjeglice, objavila je izvješće o dostupnosti obrazovanja tijekom izbjegličke krize. Ukratko, izvještaj trenutni pristup obrazovanju izbjeglica naziva – kratkovidnim. Tek oko polovice djece izbjeglica polazi osnovnu školu, jedno od četiri srednju školu i samo 1 posto ima šansu upisati fakultet, što je u usporedbi s brojkama UNESCO-a od 34 posto mladih na sveučilištima diljem svijeta poražavajuća brojka. 

UNHCR poziva sveučilišta da uvedu stipendije za izbjeglice te vlade da ulože u njihovo obrazovanje i olakšaju vizne režime za studente izbjeglice. Melissa Fleming, glasnogovornica Agencije, naglašava da se tek suradnjom vlada i obrazovnih institucija može poboljšati njihov položaj. Nasuprot, naprimjer, situaciji na američkim sveučilištima koja propisuju uvjete koje sirijski student može ispuniti najmanje za dvije godine, na irskim ili portugalskim sveučilištima studentima izbjeglicama nude se stipendije ili njihove vlade olakšavaju dobivanje viza za studente.

Prosječno vrijeme izbjeglištva traje dvadeset godina, a mnoge izbjeglice dolaze upravo iz konfliktnih područja velikog strateškog interesa kao što su Afganistan ili Sirija. Mnogo je dokaza da ako dijete ne polazi obrazovni program postaje pogodnije za nasilje ili novačenje oružanih skupina, a za mlade bez perspektive obrazovanja ili zaposlenja, rad za lokalnog “gospodara rata” postaje ponekad jedina mogućnost. Stoga, ako ne uložimo u obrazovanje, smatra Fleming, riskiramo neprekidno održavanje kruga konflikata i nasilja te ulaganja u vojsku i diplomaciju koji ih navodno sprečavaju.

Također, pitanje financiranja obrazovanja, koje potpada pod individualne budžete država, ovisi o prioritetima koje vlade odrede. No, upravo je takav pristup problematičan kada se radi o pristupu obrazovanju izbjeglicama. Računica je jednostavna – ako djeca ne polaze osnovnu, neće moći upisati srednju školu, ako ne upišu srednju školu, teško će upisati fakultet, no i ako završe srednju školu, pitanje dostupnosti visokog obrazovanja ovisi o postojanju dokumentacije koju mnoge izbjeglice nemaju uz sebe ili položenim određenim ispitima, te pogotovo jeziku studija. 

Pitanje dostupnosti obrazovanja sve je aktualnije – ovoga ljeta brojka od 65 milijuna ljudi koji su nasilno izmješteni iz svojih sredina, u usporedbi s 38 milijuna prije deset godina, pokazuje da se financiranje obrazovanja, a prije svega obrazovne politike zemalja koje se suočavaju s novim stanovnicima, ne poklapa s potrebama koje nastaju.

U ponedjeljak, 7. ožujka, održan je summit EU i Turske o daljnjim koracima vezanim uz aktualnu izbjegličku i humanitarnu krizu. Čelnici Europske unije dogovorili su načela zajedničkog upravljanja krizom i zadužili predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska da do sljedećeg summita koji će biti održan 17. i 18. ožujka, pregovara o konkretnijim detaljima s Turskom.

Iz medija saznajemo da će EU, prema prijedlogu sporazuma sa summita, potpuno evakuirati izbjeglice s grčkih otoka i vratiti u Tursku one koji su tamo stigli nakon datuma koji će se naknadno odrediti. Relokacija bi se mogla vršiti tako da za jednog Sirijca koji je readmisijom vraćen s grčkih otoka u Tursku, jedan Sirijac bude relociran u zemlje EU. EU bi u fond za humanitarnu pomoć i razvojne projekte za sirijske izbjeglice u Turskoj izdvojila dodatne tri milijarde eura, dvostruko više nego što je prvobitno planirano, prenosi inicijativa Dobrodošli!.

Različite organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju kako je takva politika isključivo u interesu krijumčara. Postavlja se i pitanje sigurnosti Kurda koji bi mogli biti prisilno vraćeni u Tursku, a upravo je porast napada turskih snaga protiv Kurdistanske radničke stranke (PKK) doveo do većeg broja Kurda koji traže zaštitu u Europi. Unutarnja politika Turske i utjecaj koji bi postizanje sporazuma s EU moglo na nju imati također je izvor bojazni. Nakon što je predsjednik Europske komisije prošli tjedan napustio Ankaru, turske su vlasti preuzele Zaman, najveće opozicijske novine u zemlji, prenosi Politico. Ovo je uzrokovalo tek blagi ukor Bruxellesa i potpunu šutnju Berlina, stoga od Europske unije možemo očekivati da neće zaštititi demokraciju i ljudska prava u Turskoj onako kako štiti svoje granice.

Filippo Grandi, čelnik UNHCR-a, održao je govor na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u kojem je naglasio kako je duboko zabrinut postignutim dogovorom EU i Turske o vraćanju izbjeglica. “Moja prva reakcija je duboka zabrinutost o bilo kakvom sporazumu koji bi uključivao vraćanje ikoga iz jedne zemlje u drugu bez primjene sigurnosti i zaštite izbjeglica pod međunarodnim zakonom. Zemlja u koju ih se vraća također mora tražiteljima azila osigurati pristup radu, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i socijalnoj pomoći”, rekao je.

Od ponoći 9. ožujka, Slovenija i Hrvatska počele su primjenjivati novi režim ulaska u zemlju, te više neće primati izbjeglice bez valjane vize i putovnice, a isto su najavile i Srbija i Makedonija. Time je zatvorena takozvana balkanska ruta. Inicijativa Dobrodošli! prenosi kako unatoč svim nastojanjima čelnika EU da uspore i zaustave ljude, izbjeglice na turskoj obali Egejskog mora kažu da će nastaviti pokušavati prijeći opasno more. Grčka vlada kaže da nema plan prisilno evakuirati izbjeglički kamp na granici s Makedonijom, ali kaže da će vršiti pritisak na izbjeglice da koriste novoizgrađena skloništa.

Estonija, Latvija i Litva jačaju kontrolu osobnih dokumenata i podižu ograde na svojim istočnim granicama, zabrinute da će zatvaranjem balkanske rute Baltik postati nova ulazna točka izbjeglicama u Europu. Latvija i Estonija počele su ograđivati svoje granice prema Rusiji, a stotine litavskih graničara, policajaca i vojnika ovoga tjedna provode vježbe suočavanja s izbjegličkom krizom.

Aktivisti inicijativa Dobrodošli! i Are You Syrious? te Centra za mirovne studije 9. ožujka okupili su se na Trgu sv. Marka te poručili da je odluka o zatvaranju balkanske rute za izbjeglice politička, moralna i pravna kapitulacija Europske unije i dokaz da je politika “daleko od očiju, daleko od srca” snažnija od bilo koje vladavine prava i međunarodnih obveza. U petak, 11. ožujka u 18 sati, na Trgu sv. Marka najavljen je mirni prosvjed protiv zatvaranja granica za izbjeglice te su pozvani svi građani koji su pokazali solidarnost i humanost da se pridruže. Hrvatska ne smije stajati iza odluka donesenih na summitu EU-Turska zbog svoje vlastite ratne i izbjegličke prošlosti kao i moralne obaveze prema ljudskim životima u opasnosti, poručuju iz inicijative.