Rezidencija se održava u povijesnoj seoskoj kući u selu Rietz, smještenoj na periferiji Innsbrucka. GRUND1535 je prostor za umjetnička i filozofska istraživanja, eksperimentalne prakse i interdisciplinarne razmjene. Rezidencija se razvija u suradnji s Positive Futures Festivalom, koji se održava u listopadu 2026. na raznim lokacijama u Innsbrucku. PFF nudi platformu nedovoljno zastupljenim umjetnicima iz različitih glazbenih praksi, zemalja i kulturnih konteksta.

U okviru rezidencije pozvani su umjetnici_e koji_e u svojoj praksi istražuju kako zvuk, glas, jezik i tijelo djeluju preko i izvan percipiranih granica. Poseban naglasak stavljen je na prakse koje istražuju kako značenje nastaje između semantike, sintakse i akustične materijalnosti. Tema je otvorena za individualnu interpretaciju.

Potpora uključuje umjetnički honorar u iznosu od 1000 eura, smještaj u prostoru GRUND1535 (Rietz, Tirol), te putnu naknadu do 600 eura i pokrivanje troškova javnog prijevoza tijekom boravka. Puni tekst poziva možete pronaći ovdje.

Prijave se vrše do 30. travnja.

Gostujući umjetnici, kustosi i nezavisni kustoski kolektivi ovom prigodom će iskoristiti ambijentalni šum prostora muzeja uz nazočnost žamora publike, stvarajući novi doživljaj, čitanje i konverzaciju izabranih slikovnih i audio zapisa. Kako stoji u najavi, “u definiciji zvuka omjer signal-šum (engleski: signal to noise ratio, njemački: Signal/Rausch-Verhältnis) jest odnos amplitude signala, njegove prekidnosti u materijalu i amplitude šuma, zvuka koji ambijent i/ili izvedba stvara sama po sebi. Sličan termin postoji i u mediju videa (filma i drugih audiovizualnih sadržaja) i on je, između ostaloga, iznimno važan za dinamiku doživljaja zvuka i/ili slike.

U cijelom tom procesu događa se revitalizacija i difuzija materijala; zvučno je ona raspršivanje, a vizualno ona definira bilo koji objekt koji se nalazi na svjetlu i registrira sliku. Publika kao imerzivni kanal te transmisije je ključni subjekt intervencije: ona može izvedbu doživjeti kao statičnu i/ili plesnu i sudjelovati u prostoru svojim pokretima i glasom.”

Autori programa su kustosi Željko Luketić i Leri Ahel, odnosno nezavisni zagrebačko-riječki kolektiv Jučer Danas Sutra – Platforma za audiviozualna istraživanja. 

Više detalja o programu pronađite ovdje.

Na ovoj izložbi predstavit će se neafirmirani_e umjetnici_e zvuka, koji kroz “igru i eksperiment” stvaraju “nove zvukovne svjetove”, poručuju organizatori_ce. Prezentacije umjetničkih instalacija održat će se u ponedjeljak, a u utorak će svoje projekte predstaviti izvedbeni_e umjetnici_e.

U postavu izložbe sudjeluju: Petra Patafta, Rea Livaković, Martin Dimitrov Spasovski, Nikola Petrušić, Marija Šumarac i Marko Prše, dok će nastupe održati umjetnici_e Daimon Techne, Pomnosjeci (Gordan Kreković), Syntory i Local Millionaire.

Ulaz na program je slobodan, a više detalja pročitajte ovdje.

U okviru programa raspisuje se javni poziv kojim će se izabrati troje mladih autora_ica do 35 godina starosti (uključujući i one starosti 35 godina) kojima će biti omogućena produkcija novog autorskog rada, uz financijsku, mentorsku i tehničku podršku.

Umjetnost zvuka definira se kao širok spektar umjetničkih praksi koje koriste zvuk kao primarni ili ravnopravni medij izražavanja. Naslov programa, Bijeli šum, referira se na zvuk koji sadrži sve frekvencije čujnog spektra, simbolički označavajući otvorenost različitim pristupima, konceptima i estetikama.

MaMa će odabranim umjetnicima_ama omogućiti:

• honorar od 500 eura (netto)
• produkcijski budžet za pokrivanje materijalnih i tehničkih troškova realizacije rada
• mentorsku podršku etabliranih umjetnika i autora iz područja zvuka i novih medija – Hrvoslave Brkušić i Tina Dožića
• tehničku i organizacijsku podršku pri realizaciji i prezentaciji rada
• javnu prezentaciju rada

Na poziv se mogu prijaviti mladi umjetnici i umjetnice do 35 godina starosti, studenti i studentice umjetničkih akademija i svi zainteresirani autori i autorice koji se bave zvukom na umjetnički način, bez obzira na formalno obrazovanje, a djeluju na području Grada Zagreba.

Prijava treba sadržavati: ime i prezime autora_ice, naziv rada, kratki životopis,
kontakt (broj mobitela i e-mail), opis koncepta rada – prijedlog rada (do jedne kartice teksta), po potrebi skice (foto, video ili zvuk) i okvirni troškovnik produkcije rada.

Prijave se šalju na e-mail adresu soundartlabmama@gmail.com s naslovom “Prijava – Bijeli šum”. Puni tekst poziva pročitajte ovdje.

Rok za prijavu je 10. siječnja.

Ovogodišnji gost programa je umjetnik zvuka Miodrag Gladović. Njegova umjetnička praksa obilježena je radom na području eksperimentalnog zvuka, improvizatorske glazbe i sličnih inovativnih suvremenih umjetničkih praksi, a tijekom intenzivne višednevne radionice u učilištu, Gladović će sudionicima_ama približiti alate, tehnike i metode svog autorskog pristupa, dok će istovremeno s njima raditi na procesima prevođenja pojava i podataka različitih vrsta u medij zvuka te kao rezultat radionice izvesti prostornu zvučnu kompoziciju.

Program je primarno namijenjen mladima – studentima_cama i odraslima do 35 godina. Radionica će se održati od 24. do 27. lipnja (utorak-petak), svakoga dana od 17 do 20 sati, u prostoru Pučkog otvorenog učilišta Zagreb (Ulica grada Vukovara 68). Radionica je besplatna, a zainteresirani_e se trebaju prijaviti putem upitnika dostupnog ovdje.

Puni tekst natječaja pročitajte na poveznici.

Broj mjesta je ograničen, a rok za prijavu je 18. lipanj.

Simpozij Beyond Listening održan je 2023. godine u Budimpešti, a sudionici_e bavili_e su se temom paradigmi slušanja koje odskaču od uvriježenih i onih zasnovanih na ekspanzivnim, kolonijalnim i nasilnim pristupima. U tom kontekstu, sudionici_e su razvijali metode slušanja s (listening with), a u nadolazećem izdanju simpozija naglasak je na hodanju uzimajući u obzir sve promjene koje tijekom (ili nakon) tog procesa uviđamo.

Simpozij CENSE 2025. održava se u obliku transdisciplinarnog foruma za razmjenu recentnih otkrića. Cilj mu je poticanje daljnje razmjene, suradnje i umrežavanje sudionika_ca. U ovom izdanju simpozija, natječaj je usmjeren na teme koje se bave potencijalom zvučne ekologije u područjima:

• Hodanja s promjenama: ponovno promišljanje hodanja kao metode ispitivanja, soundwalking;
• Slušanja s i izvan disciplina: korištenje konvergencije umjetnosti, znanosti i tehnologija u zvučnim ekosustavima;
• Ostanka sa solastalgijom: doživljavanje nevolje izazvane promjenom okoline u našem kućnom okruženju;
• Rezoniranja s lekcijama naučenim slušanjem antropocena, obraćanje pozornosti na nejednakost, diskriminaciju i socijalnu pravdu;
• Zvučnih okruženja koja nisu ljudska (ekoakustika i bioakustika) i angažman u ekološkom aktivizmu;
• Ponovnog promišljanja s lokalnim i regionalnim, povijesnim i suvremenim epistemologijama i etikom ekološke svijesti.

Na natječaj su dobrodošli radovi u formi članaka, prezentacija, performativnih predavanja i drugih nekonvencionalnih formata koji će biti predstavljeni uživo na simpoziju. Prijave se vrše putem online obrasca.

Više detalja o natječaju možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 10. veljače.

Program je zamišljen kao pandan festivalskoj Izložbi zvuka, koja se specijalizirala za zvučnu umjetnost manje koncertnog karaktera, dok program Čuješ?! Drugačije uzima u obzir samo nastupe i performanse autorske glazbe uživo, omogućavajući lokalnim glazbenicima direktnu prijavu za nastup uživo!

Prijave su otvorene svim avangardnim, eksperimentalnim i subverzivnim glazbenim projektima, a za sudjelovanje je bitna nekonvencionalnost neovisno o žanru.

Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje. Prijaviti se možete putem online obrasca do subote, 7. prosinca.

Ivo Vičić, profesionalni je snimatelj zvuka koji se bavi i glazbenom produkcijom i izradom zvučnih instalacija. U prostoru riječke Galerije Filodrammatica predstavlja instalaciju Element (i) vjetra koju čine zvučne kompozicije i 3D video zapisi vjetrova na planinskim obroncima u okolici Rijeke. Zvuk koji autor bilježi, umjesto zrakom, širi se različitim objektima poput visokonaponskih dalekovoda, tankova za gorivo u riječkoj petrolejskoj luci Pioppi, vjetroelektrana i žičara. Kao nadogradnja zvučnog zapisa, uz fotografski i video materijal, u prostoru je korištena i VR oprema kako bi se 3D tehnikom vjetar i zvučni krajolik doživio na više osjetilnih razina.

Kroz izložbu otvorenu do 15. prosinca proveo nas je sam autor. Segmente zvučne kompozicije s izložbe možete čuti u podlozi vodstva.

Kulturpunkt.hr u sklopu rubrike Podcast predstavlja audiovodiče kroz izložbe suvremene umjetnosti u organizaciji aktera koji djeluju na nezavisnoj kulturnoj sceni.

Snimanje: Dubravko Matanić
Montaža i uređivanje: Martina Kontošić
Fotografija: Tanja Kanazir/ Drugo more
Vizual: Klasja Habjan

Prostorna audio instalacija Ovdje gdje nas više nema Bojana Gagića temeljena je na istraživanju prostora osobne povijesti. Zvuk urbanih sekvenci obilježenih nekim prošlim bliskim odnosima, autor transponira u zapis kojim će definirati novi ambijent. U određenom se smislu radi o inverziji, upisivanju zvukova grada u interijer galerije/knjižnice, prisvajanju tuđih prostora, prepletanju intimnog i javnog, no isto tako o provociranju i propitivanju tišine. Pojedinačni audio zapis u trajanju od 20 sekundi aktivira se intervencijom posjetitelja/ice. Na taj način pokrenut, zvučni zapis postaje promjenjiva i privremena konfiguracija koja ne definira samo umjetnički rad, već i prostor konstituiran od vremena/prostora zvuka i tišine. 

U okviru izložbe, 27. i 29. ožujka od 18 do 20 sati, održat će se i radionice zvuka koja bi trebala skrenuti pozornost na zvuk kao gradbeni i važni element okruženja u kojima živimo i kojima se krećemo. Kakav je zvuk mjesta koje volimo, koje su transformacijske mogućnosti zvuka, što čujemo, neke su od tema koja će se u radionici istraživati. Uz šetnju kvartom i slušanje vlastitih prostora kreirat će se novi zvučni ambijenti. 

Prijave na radionicu primaju se putem elektroničke pošte, a izložba ostaje otvorena do 9. travnja. Izložba je dio manifestacije Priprema, pozor… kazalište! o kojoj više možete doznati ovdje. 

“Autorska knjiga Puste riječi (2016., izdavač – Art radionica Lazareti, Dubrovnik, 116 str.) Ivane Pegan Baće proizlazi iz njezinoga opusa započetoga 2014. godine u kojem se bavi riječima na način da ih povezuje sa zvukom i tako kreira audio radove, kao i one vizualne. Unutar knjige ona navodi riječi i kadrove zapisane praznine koju uviđa u zbilji posredstvom fotoaparata. Tekst je ispisan na pisaćoj mašini preko indigo papira i ima obrnuti prikaz zabilježen prije njega u bjelini slike / stranice. Sama riječ je odraz koji se izrađuje u plavoj tinti na neutralnoj bijeloj podlozi. Ispisi sadrže u sebi spokoj i mir nekih već utihnulih perioda čovjekovog rada i stvaranja. Boja je simbol ne – materijalnosti i označava kontemplativni kod pisma. Fotografije koje se izmjenjuju s tekstom ukazuju na detalje i krupne kadrove pojavnog svijeta koji je ogoljen od bilo koje suvišnosti.

Knjiga započinje njemačkim riječima: beginne mich, beschriebe mich itd. One se pojavljuju isprva usamljene, dok nakon par stranica dolazi do umnožavanja materije / sadržaja kompozicije. Pegan Baće nepravilno postavlja motiv poput kiše šifri u formi slova / riječi. Ti zapisi na starome stroju za pisanje sadrže i nose u sebi mir manualnog rada. On ima svoj zvuk te posjeduje duboku tišinu koja je slika nepostojanja vremena. Najveće poglavlje knjige također polazi od ponavljanja riječi mene koja se uvijek postavlja u poziciju diptiha: obrazloži mene, obuhvatit mene, nadoknadi mene, istroši mene, razori mene, shvati mene, učvrsti mene, koncipiraj mene itd. Riječi su ugravirane / umetnute u papir u liniji koja kontinuira i odvojene su točkama kao vizualnim simbolima totaliteta. Neprekidnost se deskriptira. Suodnos u tekstu se ostvaruje kao odraz mišljenja ali se on i poništava, dokida se bilo koji mogući smisao. Odmak – u ništa – je prisutan u cjelini i raslojava se u dva segmenta: pisani i vizualni jezik mnogih diskursa. Polaritet umjetnine jest onaj dualizam koji tvori cjelinu u čovjekovom postojanju. Omogućava se prestajanje bilo kojeg subjektivnog i individualnog koda. On se prevodi u opći / univerzalni.

Nakon oštroumnog poništavanja sebe u filozofskom motivu riječi / teksta / točke rad prelazi u vizualno djelo koje u kadru sadrži nebo promatrano ponad krova betonske građevine. Uočava se u nizu i monokromnost ogoljene prostorije kojom se podcrtava iščeznuće od svega sadržajnog u zbilji. Ide se kroz tekst dalje i dolazi se do slike praznih stolova kafane na kojima su pepeljare od stakla, gledaju se kadrovi zamagljenog tv – stilla dok prikazuje prolaznika s kišobranom snimljenog javnom kamerom na kamenoj ulici itd. Ponovo tekst koji se giba u svom pravilnom ritmu, u niti koja je bez kraja i početka. Autorica prekida taj dio / sloj rada prizorom magle koja sivilom i bjelinom zaklanja brdo Srđ dok se u prednjem planu vidi fragment palače Sponza u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Gibanje ide kroz obrnuti zrcalni prikaz teksta, tekst i kadrove u kojima je sadržajnost svedena na asketski minimalni izričaj. Ono se ne prekida, postoji / traje u odmaku. Takav proces rukopisa podrazumijeva metafizičko rastvaranje prema vidljivim rubovima apsoluta. Na kraju se pojavljuje riječ mene na talijanskom jeziku. Navedene oznake su posložene / ispisane / upisane / uslikane po sredini papira te tvore heterogenu cjelinu koja ima svoj okrenuti prizor prije sebe same: annularmi, ascoltami, disegnami, emmanami, evocami, mordimi itd. Fotografija koju Pegan Baće postavlja na kraj knjige odnosi se na svjetlo koje dopire na morski val koji je tek u fragmentu vidljiv uz sam rub kadra. Ona označava u predmetnom / pojavnom svijetu – postojanje kao prazninu i obratno, te je vizualna oznaka spoznaje istine. 

Misliteljica / stvarateljica izriče dualni motiv u formi procesa koji se odvija u mirnom ritmu na nekoliko razina. On je dio trajnog / vječnog i na njega ukazuju praznine svijeta koje se vide / čitaju u kadrovima i riječima. Taj slobodni bez-granični teritorij je motiv i područje knjige Puste riječi”, piše u uvodniku Petra Golušić.

Ivana Pegan Baće će prilikom predstavljanja knjige u Galeriji Otok postaviti i ambijentalnu audio-instalaciju koju će se moći vidjeti i poslušati do 1. ožujka svakog radnog dana do 11 do 19 sati.