<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>umjetničko istraživanje &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/umjetnicko-istrazivanje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Fri, 04 Sep 2026 15:03:46 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>umjetničko istraživanje &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Katerina Duda: Ovako lijepo, ovako blizu mora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/katerina-duda-ovako-lijepo-ovako-blizu-mora/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 04 Sep 2026 15:03:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[istra]]></category>
		<category><![CDATA[katerina duda]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[vidim šumu pišem pašnjak]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=85502</guid>

					<description><![CDATA[U Staklenoj sobi – izložbenom prostoru Društva arhitekata Zagreb (DAZ) i Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) – u četvrtak, 10. rujna, s početkom u 19 sati održava se otvorenje izložbe Ovako lijepo, ovako blizu mora – motivi iz istraživanja jugozapadne obale Istre 2019.–2026. umjetnice Katerine Dude. Središnji dio izložbe u Staklenoj sobi posjetitelje_ice vodi u Istru te donosi...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U <em>Staklenoj sobi </em>– izložbenom prostoru Društva arhitekata Zagreb (<a href="https://www.d-a-z.hr/">DAZ</a>) i Udruženja hrvatskih arhitekata (<a href="https://uha.hr/">UHA</a>) – u četvrtak, <strong>10. rujna</strong>, s početkom u 19 sati održava se otvorenje izložbe <em>Ovako lijepo, ovako blizu mora – motivi iz istraživanja jugozapadne obale Istre 2019.–2026.</em> umjetnice <strong>Katerine Dude</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Središnji dio izložbe u <em>Staklenoj sobi</em> posjetitelje_ice vodi u Istru te donosi motive rampi, prepreka koje su postavljene na privatiziranim putevima uz obalu tako da priječe ili čine nelagodnim prolazak i put do mora. Zauzimanje rampi kadrovi su iz materijala snimljenog za nadolazeći film <em>Šljunak pod tabanima</em> u produkciji <a href="https://restarted.hr/en/">Restarta</a>, dok će na otvorenju biti predstavljen autoričin kratki film <em>Vidim šumu, pišem pašnjak</em> iz 2023., uz popratni razgovor.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iz teksta umjetnice u kojem pojašnjava istraživanje započeto u suradnji s <strong>Martom Baradić</strong> u Premanturi, izdvajamo: &#8220;Na toj najjužnijoj točki poluotoka započela sam istraživanje bespravnih naselja, a ono se postepeno razgranalo u pitanja problematične gradnje na području jugozapadne Istre, od problema poput preizgrađenosti, nasipavanja obale, krčenja šuma i zatrpavanja lokvi s građevinskom šutom, do uloge flore i faune u gradnji narativa o prostoru dokolice, divljih svinja, pajasena i šparoga. Tema je proizvela pozamašnu količinu materijala. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Od multimedijske izložbe <em>Krov, tuš, roštilj, fuš</em> 2021. i nekoliko iteracija koje je postav imao u Zagrebu, Splitu ili Puli, prevođenja istraživanja u format izvedbe kako bismo ga izložile putnicima u autobusu. Proizvela je paragrafe teksta koji su negdje raspršeni po folderima, <em>cloudovima</em> i diskovima, slike, kadrove i tekstove koje ćemo ubrzo zaokružiti kratkim filmom <em>Šljunak pod tabanima</em>.&#8221;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon otvorenja, izložbu će biti moguće pogledati <strong>do 21. rujna</strong> radnim danom između 9 i 17 sati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Katerina Duda multimedijska je umjetnica. Diplomirala je studij animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U radovima se najčešće bavi temama vezanim uz urbane prostore i kako se u prostoru reflektiraju šire društvene promjene, primjerice kroz arhitekturu ili turizam. Koristi raznolike medije poput društvene prakse, akcija i intervencija u javnom prostoru, kao i dokumentarni film i video.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Pogonator</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/poziv-na-sudjelovanje/pogonator-3/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 15 Jul 2026 12:00:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[cirkus]]></category>
		<category><![CDATA[Izvedba]]></category>
		<category><![CDATA[kazalište]]></category>
		<category><![CDATA[pogon]]></category>
		<category><![CDATA[pogonator]]></category>
		<category><![CDATA[suvremeni ples]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=84861</guid>

					<description><![CDATA[Poziv za dodjelu termina u Jedinstvu u 2027. godini otvoren je za nove izvedbene produkcije i umjetničke istraživačke projekte.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://www.pogon.hr/">Pogon</a> – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade poziva udruge, umjetničke organizacije, neformalne grupe i pojedince da se prijave za korištenje radno-produkcijskih termina u prostoru Pogona Jedinstvo u 2027. godini.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poziv je otvoren za nove domaće produkcije i umjetničke istraživačke projekte koji se mogu okarakterizirati kao suvremeno progresivno kazalište, suvremeni ples, suvremeni cirkus, eksperimentalni i/ili hibridni izvedbeni projekti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nove domaće produkcije realizirat će se u velikoj dvorani Pogona Jedinstvo u sljedećim terminima:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>15.03. &#8211; 24.03.2026. Velika dvorana – nova produkcija</li>



<li>27.04. &#8211; 06.05.2026. Velika dvorana – nova produkcija</li>



<li>11.06. &#8211; 20.06.2026. Velika dvorana – nova produkcija</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Umjetnički istraživački projekti realizirat će se u maloj dvorani Pogona Jedinstvo u sljedećim terminima:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>08.03. &#8211; 21.03.2027. Mala dvorana &#8211; umjetničko-istraživački projekt</li>



<li>31.05. &#8211; 13.06.2027. Mala dvorana &#8211; umjetničko-istraživački projekt</li>



<li>13.09. &#8211; 26.09.2027. Mala dvorana &#8211; umjetničko-istraživački projekt</li>



<li>18.10. &#8211; 31.10.2027. Mala dvorana &#8211; umjetničko-istraživački projekt<br></li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Ukoliko se više odabranih projekata prijavi za isti termin i prostor, Pogon će u dogovoru s prijaviteljima pokušati naći adekvatno rješenje za oba projekta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U okviru ovog poziva, Pogon planira podržati 2 do 3 nove domaće produkcije s izvedbama te 2 do 4 umjetnička istraživačka projekta, ovisno o interesu i broju potrebnih termina.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Predloženi projekti moraju odgovarati zahtjevima ovog poziva te biti u skladu s <a href="https://www.pogon.hr/rezerviraj-prostor/opci-uvjeti-koristenja/">Uvjetima korištenja i rezervacije termina</a>.<br><br>Rezultati provedenog projekta moraju biti prikazani javnosti u formatu koji odgovara prirodi i konceptu projekta: za nove produkcije javna izvedba predstave, javno predstavljanje i slično.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijavitelji pristaju da, ukoliko njihovi projekti budu odabrani, Pogon za njih zatraži sufinanciranje putem poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH. U slučaju odobrenja sufinanciranja, prijavitelji mogu očekivati i dodatnu podršku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Odabrani projekti mogu koristiti prostor i svu tehničku opremu i to najviše 15 besplatnih termina (dana). Odabranim projektima Pogon će osigurati osnovnu podršku u promociji te fotodokumentaciju. Organizator programa samostalno organizira prodaju ulaznica i zadržava cjelokupni prihod.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Programski savjet Pogona će najkasnije 15 dana od roka za podnošenje prijava odabrati projekte. Glavni kriteriji odabira su isti kao i za druge programe koji se odvijaju u Pogonu: značaj programa za programski profil Pogona i kontinuirana ili višekratna suradnja nositelja programa s Pogonom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Projekti se mogu prijaviti isključivo putem formulara <a href="https://forms.gle/zAmPHQgXg9y31Bkx5" target="_blank" rel="noreferrer noopener">ovdje</a>. Ogledni primjerak prijavnice možete preuzeti <a href="https://www.pogon.hr/files/1784028548--ogledniprimjerak-pogonator2027.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener">ovdje</a>, a pitanja možete uputiti od 17. kolovoza do 1 dana prije roka za predaju na <em>mail</em>: matea.mm@pogon.hr</p>



<p class="wp-block-paragraph">Krajnji rok za prijavu je <strong>3. rujna.</strong></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vjeran Vukašinović: Terra Scriptum</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/vjeran-vukasinovic-terra-scriptum/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 02 Jun 2026 15:46:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[izložba]]></category>
		<category><![CDATA[jezik]]></category>
		<category><![CDATA[Pogon Jedinstvo]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[vjeran vukašinović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=83865</guid>

					<description><![CDATA[U subotu, 6. lipnja, s početkom u 17:30 sati, održava se prezentacija umjetničkog istraživanja Vjerana Vukašinovića pod nazivom Terra Scriptum. Osim izložbenog programa u Maloj dvorani Pogona Jedinstvo, Vukašinović će na dan otvorenja izvesti performans Luddite vs. Drone u neposrednoj blizini Pogona Jedinstvo. Kako piše u tekstu najave, &#8220;ovim radom Vjeran Vukašinović problematizira slijepe točke...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U subotu,<strong> 6. lipnja</strong>, s početkom u 17:30 sati, održava se prezentacija umjetničkog istraživanja <strong>Vjerana Vukašinovića</strong> pod nazivom <em>Terra Scriptum</em>. Osim izložbenog programa u Maloj dvorani <a href="https://www.pogon.hr/">Pogona Jedinstvo</a>, Vukašinović će na dan otvorenja izvesti performans <em>Luddite vs. Drone</em> u neposrednoj blizini Pogona Jedinstvo.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako piše u tekstu najave, &#8220;ovim radom Vjeran Vukašinović problematizira slijepe točke antropocentričnog pogleda na jezik i znanje te predlaže umjetnički dijalog s ne-ljudskim oblicima inteligencije. Umjetničko istraživanje usmjereno je na izradu znakova koje autor izrađuje na osnovu promatranja oblika koje stvara priroda, poput malih bića ili onih okupljenih u skupine poput mravinjaka, punoglavaca, jata ptica, a koje zapravo nemaju nikakvo značenje u ljudskom smislu. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prema izrađenim znakovima odnosi se kao prema jedinicama jezika pomoću kojih po uzoru na prirodne grupacije stvara mnoštvo u formi zapisa, &#8216;ocean&#8217; besmislenog teksta &#8211; propitujući vlastito povjerenje u pisani jezik. Kroz <em>Terra Scriptum</em> Vukašinović istražuje ideju jezika koji nije ograničen na ljudske komunikacijske forme, već se proteže i na prirodu, biljke, insekte i ostale neljudske oblike života&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tijekom performansa autor koristi praćku i gađa dron glinenim kuglicama sa sjemenjem lokalnog bilja. Ako promaši, kuglice padaju na tlo i mogu niknuti, tako da iz pogreške može doći do sretne slučajnosti i sadnje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Vjeran Vukašinović kao novomedijski umjetnik istražuje suvremene prakse i alate kao sredstva za pružanje otpora monokulturi. Završio je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i studij Animiranog filma i novih medijia na Akademiji likovne umjetnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://www.pogon.hr/program/vjeran-vukasinovic-terra-scriptum/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Tvornica</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/poziv-na-sudjelovanje/tvornica-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 02 May 2026 16:36:18 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[gmk]]></category>
		<category><![CDATA[produkcija]]></category>
		<category><![CDATA[suvremena umjetnost]]></category>
		<category><![CDATA[Tvornica]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=83345</guid>

					<description><![CDATA[Galerija Miroslav Kraljević raspisuje natječaj za produkciju i izlaganje novog umjetničkog rada.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://g-mk.hr/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Galerija Miroslav Kraljević</a> raspisuje natječaj za sudjelovanje u programu <em>Tvornica</em>. Radi se o pozivu za produkciju i izlaganje novog umjetničkog rada koji već gotovo desetljeće omogućava umjetnicima_cama da se u stabilnim uvjetima posvete stvaranju. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Koncept <em>Tvornice </em>nastao je kao odgovor na nedostatak prostornih i financijskih uvjeta za realizaciju umjetničkih radova koji nisu nužno profitabilni, ali su važni za eksperiment, refleksiju i umjetničku produkciju. <em>Tvornica </em>2026. nastavlja misiju GMK-a, a to je poticanje umjetničkog stvaralaštva, produkcije i izlaganja radova koji doprinose živom prostoru slobodnog i otvorenog dijaloga, kulturne razmjene i umjetničke proizvodnje. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Kao i prethodnih godina, natječaj je namijenjen radovima u nastajanju, idejama i konceptima koji nisu u potpunosti realizirani. Na natječaj se mogu prijaviti samostalni umjetnici_e i umjetnički kolektivi neovisno o članstvu u strukovnim udrugama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Autor_ica odabran_a putem natječaja imat će savjetodavnu podršku kustosa GMK-a u procesu promišljanja i realizacije samog rada. Umjetnicima_cama će biti dostupni svi galerijski resursi te financijska podrška za produkciju i izlaganje rada u sklopu galerijskog programa u prosincu 2026. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sredstva za produkciju i izlaganje izabranog rada iznose 3000 eura. Opći uvjeti sudjelovanja izgledaju ovako:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>natječaj je otvoren za umjetnike_ce i ostale zainteresirane koji primarno žive i djeluju u Zagrebu (ili mogu izdvojiti vrijeme za rad na projektu u Zagrebu)</li>



<li>svaki autor_ica ili kolektiv može prijaviti maksimalno jedan projekt</li>



<li>na natječaj se mogu prijaviti svi zainteresirani, neovisno o dobi, formalnom obrazovanju ili prethodnim izložbama</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Puni tekst natječaja pronađite <a href="https://g-mk.hr/vijesti/tvornica-2026-natjecaj-za-produkciju-i-izlaganje-u-gmk/">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rok za prijavu je <strong>3. svibnja.</strong></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otvoreni studio: Fette Sans</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/otvoreni-studio-fette-sans/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Apr 2026 09:18:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Fette Sans]]></category>
		<category><![CDATA[gmk]]></category>
		<category><![CDATA[knjižnica]]></category>
		<category><![CDATA[otvoreni studio]]></category>
		<category><![CDATA[rezidencija]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=83262</guid>

					<description><![CDATA[Predstavljanje prvog ovogodišnjeg izdanja programa&#160;Otvoreni studio održat će se u&#160;utorak, 28. travnja od 18 do 21 sat u Galeriji Miroslav Kraljević (GMK). Ovom prilikom svoj rad će prezentirati gostujuća umjetnica Fette Sans Otvoreni studio je zamišljen kao neformalni susret s umjetnicom. Na otvorenju programa Sans će prezentirati uvod u njezin rezidencijalni proces, a &#8220;umjesto klasičnog...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Predstavljanje prvog ovogodišnjeg izdanja programa&nbsp;<em>Otvoreni studio</em> održat će se u&nbsp;utorak, <strong>28. travnja</strong> od 18 do 21 sat u Galeriji Miroslav Kraljević (<a href="https://g-mk.hr/">GMK</a>). Ovom prilikom svoj rad će prezentirati gostujuća umjetnica <strong>Fette Sans</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Otvoreni studio</em> je zamišljen kao neformalni susret s umjetnicom. Na otvorenju programa Sans će prezentirati uvod u njezin rezidencijalni proces, a &#8220;umjesto klasičnog izložbenog otvorenja, posjetitelji su pozvani ući u prostor koji se tijekom rezidencije pretvara u slobodnu i otvorenu knjižnicu; mjesto čitanja, razgovora, razmjene i zajedničkog boravka. Tijekom susreta bit će moguće upoznati se s konceptom rada, razgovarati s umjetnicom te pregledavati, posuđivati i umnažati knjige koje postaju dio privremene biblioteke GMK-a&#8221;, stoji u najavi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Fette Sans konceptualna je umjetnica čiji filmovi, performansi, tekstovi i instalacije istražuju kako su stvarnost i želja posredovane slikama, osobito putem ekrana; tragove koje slika ostavlja i ono što čini sjećanje. Kroz svoju praksu istražuje uvjete bivanja i pripadanja, odnose između rada, roda i slike te razvoj tih pojmova unutar kapitalizma.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://g-mk.hr/vijesti/otvoreni-studio-fette-sans/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Lana Stojićević: Stratifikacija umjetničkog istraživanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/lana-stojicevic-stratifikacija-umjetnickog-istrazivanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 22 Apr 2026 16:56:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[daz]]></category>
		<category><![CDATA[fotografija]]></category>
		<category><![CDATA[izložba]]></category>
		<category><![CDATA[lana stojićević]]></category>
		<category><![CDATA[Nataša Bodrožić]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=83194</guid>

					<description><![CDATA[Udruženje hrvatskih arhitekata, u suradnji s Društvom arhitekata Zagreb, predstavlja izložbu Lane Stojićević u sklopu koje će se na dan otvorenja, 24. travnja, u 19 sati, održati i predavanje o autoričinim umjetničkim istraživanjima. Iako se radi o izložbenom formatu, Stojićević neće predstaviti završene radove, nego izložiti dijelove i materijale prikupljene tijekom svojih istraživanja. Kako pojašnjava...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://uha.hr/">Udruženje hrvatskih arhitekata</a>, u suradnji s <a href="https://www.d-a-z.hr/">Društvom arhitekata Zagreb</a>, predstavlja izložbu <strong>Lane Stojićević</strong> u sklopu koje će se na dan otvorenja, <strong>24. travnja</strong>, u 19 sati, održati i predavanje o autoričinim umjetničkim istraživanjima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iako se radi o izložbenom formatu, Stojićević neće predstaviti završene radove, nego izložiti dijelove i materijale prikupljene tijekom svojih istraživanja. Kako pojašnjava tekst najave, &#8220;izlošci nisu završne forme materijaliziranih rezultata umjetničkih istraživanja, već artefakti skromnijih dimenzija, poput maketa radova, radnih materijala, rezultata istraživanja mogućnosti materijala, vizualizacija, prikupljenih materijala i artefakata vezanih za prostore istraživanja, kao i izbor istraživačkih fotografija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Predstavljena četiri umjetnička istraživanja povezana su specifičnim prostorima opterećenima prošlošću iz neposrednog okruženja umjetnice, odnosno talozima materijalizirane povijesti koji se preklapaju i isprepliću na istim mjestima. Stojićević podjednako fokus stavlja na slojevitu prošlost, sadašnje stanje ili spekulativnu budućnost tih prostora. Tako izložba i predavanje istovremeno predstavljaju metaforičku i doslovnu stratigrafiju istraženih prostora, ali i samog procesa umjetničkog istraživanja&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U diskurzivnom dijelu programa sudjelovat će i <strong>Nataša Bodrožić</strong> s kojom umjetnica surađuje u sklopu višegodišnjeg umjetničkog istraživanja Visa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba se može posjetiti <strong>do 6. svibnja</strong>, radnim danom između 9 i 17 sati u prostoru UHA-e / DAZ-a.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Od svijeta se gradi kuća, a od mnoštva prijatelji</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/kritika/od-svijeta-se-gradi-kuca-a-od-mnostva-prijatelji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 21 Apr 2026 12:49:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Kritika]]></category>
		<category><![CDATA[komunikacija]]></category>
		<category><![CDATA[msu zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[priručnim sredstvima]]></category>
		<category><![CDATA[stranci posvuda]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[venecijanski bijenale]]></category>
		<category><![CDATA[vlatka horvat]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=83156</guid>

					<description><![CDATA[Pitajući se kako je to biti stranac, Vlatka Horvat je izložbom "Priručnim sredstvima", sada postavljenoj i u MSU Zagreb, dala oblik nevidljivim mrežama solidarnosti koje dijaspora gradi izvan institucionalnih tokova.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Otvorenjem izložbe u MSU-u kojom je <strong>Vlatka Horvat</strong> predstavljala Hrvatsku na 60. Venecijanskom bijenalu, i donacijom cjelokupnog projekta <em>By the Means at Hand</em> (<em>Priručnim sredstvima</em>) ovom zagrebačkom muzeju zaključen je projekt koji je uključivao preko 200 međunarodnih umjetnika i barem dvostruko toliko drugih ljudi koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Odazvavši se na temu Bijenala koja je pod naslovom <em>Stranci posvuda</em> imala za cilj ukazati na suvremenu migraciju, Horvat se umjesto samostalnog nastupa odlučila za višestruku suradnju. Pozvala je, naime, gotovo 200 drugih umjetnika – prijatelja i kolega koji poput nje dijele iskustvo života u dijaspori – da se svojim umjetničkim radovima referiraju na poziciju stranca. Ti su radovi bili izloženi na Bijenalu, zahvaljujući pak jednoj još široj mreži poznanika, posrednika i putnika, koji su u svojim torbama iz različitih krajeva svijeta prenijeli umjetničke radove do Venecije.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sve pošiljke Horvat je još u Veneciji akribično popisala i organizirala, pa je MSU postao bogatiji za cjelovitu zbirku umjetnina, koja s obzirom na svoje porijeklo i svoj profil može funkcionirati i kao “muzej u muzeju”, reflektirajući ne samo iskustvo života u dijaspori, nego i muzejski, odnosno kustoski posao. Postav izložbe u Veneciji bio je oblikovan trodijelno, što priziva strukturu muzejske institucije. Činili su ga izlagački dio prostora, dio namijenjen pohrani pristiglih radova i prostor rezerviran za studio u kojem je umjetnica radila, kreirajući kolaže koji su kroz gestu recipročnog darovanja, istim načinom neformalnog kurirskog prijenosa, sada putovali obratno: iz Venecije prema različitim lokacijama na kojima su suradnici na izložbi živjeli i radili. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Tri su se segmenta izložbe u bivšem tvorničkom prostoru u Veneciji pretakala jedan u drugi i vizualno i funkcionalno, baš kao što su se miješale umjetničine uloge: od proizvođačice (stvarateljice) umjetničkih objekata, preko arhivistice (kustosice) do uloge prijateljice i posrednice u kontaktima sa suradnicima i publikom.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1500" height="844" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/04/Croatian-Pavilion-Vlatka-Horvat-By-the-Means-at-Hand-install-3-Photo-Hugo-Glendinning.jpeg" alt="" class="wp-image-83157"/><figcaption class="wp-element-caption">Hrvatski paviljon. FOTO: Hugo Glendinnning</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Za nekoga tko je u svom dosadašnjem umjetničkom radu pokazivao sklonost prema skupljanju, uspoređivanju i raspoređivanju najrazličitijih predmeta u izložbenom prostoru, kao što je to slučaj s Vlatkom Horvat, iskorak prema muzeografskim metodama rada činio se logičnim izborom. Fokus suvremenih umjetnika, s jedne strane na institucionalne, a s druge na <em>divlje </em>(nekanonizirane) repozitorije znanja nije od jučer, ali se izoštrio popularizacijom digitalnih tehnologija. Negdje od 1990-ih godina, ova praksa nosi različita imena – “arhivski zaokret”, “umjetnik kao kustos” ili “umjetnost bazirana na istraživanju”, što je pak opis koji je <strong>Claire Bishop</strong> nedavno ponudila u tekstu znakovito naslovljenom <a href="https://www.artforum.com/features/claire-bishop-on-the-superabundance-of-research-based-art-252571/"><em>Information Overload</em></a> – ali u osnovi označava isto.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Bishop praksu umjetničkog istraživanja izravno povezuje s dva fenomena. Jedan je pojava i proliferacija tzv. umjetničkog doktorata na visokim umjetničkim školama u Europi i SAD-u, a drugi je Internet kao multimedijalni informacijski sistem. U svijetu umjetnosti, njihova sinergija rezultirala je značajnim promjenama. Očekivalo se od umjetnika, primjerice, da se aktivno uključe u pedagoški sistem i to tako da istražuju, čitaju, pišu i predaju, a ne samo da prave i prodaju. Kako se Internet, odnosno <em>World Wide Web</em> s vremenom pretvorio u suvremenu aleksandrijsku knjižnicu, jedan se dio umjetničkih istraživanja usmjerio prema Internetu do te mjere, naglašava Bishop, da je pretraživanje postalo sinonim za istraživanje.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1000" height="1000" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/04/Croatian-Pavilion-Vlatka-Horvat-By-the-Means-at-Hand-install-2-Photo-Hugo-Glendinning.jpg" alt="" class="wp-image-83158"/><figcaption class="wp-element-caption">Hrvatski paviljon. FOTO: Hugo Glendinnning</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Izložbe umjetnika privučenih novim tehnologijama i metodama rada obilovale su tekstualnom, vizualnom i zvučnom dokumentacijom, pa se izložbeni postav oslanjao na različite tehnike izlaganja: vitrine, registratore, biblioteke, oglasne ploče itd. Kako su tehnološka sredstva bila sve dostupnija i kako se umjetnička edukacija sve više okretala znanstvenim procedurama rada, izložbe su postajale sve obimnije i zahtjevnije za recepciju. Posjet izložbi sve je više bio praćen strahom da se ona neće stići u cjelosti obuhvatiti, da će neki njezin dio promaknuti pažnji i tako okljaštriti doživljaj ili spoznaju.&nbsp;&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Premda se Horvat poslužila određenim metodama ove umjetničke tendencije – bazom podataka, vitrinama, kartotekom, oglasnom pločom – postav izložbe <em>By the Means at Hand</em> ne zamara obiljem informacija. Umjesto ovladavanja opsežnom tekstualnom ili video dokumentacijom, publika je ohrabrena u korištenju tradicionalnih metoda <em>čitanja </em>izložbe. Umjesto da ih ovjesi na zid, Horvat je umjetničke radove – fotografije, crteže, kolaže, pisma i poneki objekt – prezentirala na drvenim otvorenim policama (vitrinama). Njihov oblik i prostorni raspored je neutralan; ničim se ne remeti koncentracija gledatelja, pa se on, kao u tradicionalnoj galerijskoj “bijeloj kocki”, kreće od jednog umjetničkog rada do drugog, postepeno stječući dojam o izložbenoj cjelini. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Svi tekstualni materijali na izložbi su prezentirani sažeto i nenametljivo, što je također u kontrastu s umjetničkom praksom koju opisuje Bishop. Čak je i <em>e-mail</em> prepiska – vjerojatno ključni komunikacijski alat u produkciji izložbe – pretvorena u svojevrsnu sliku (kolaž) i obješena na zid u kutu prostora (u Zagrebu, postav izložbe je bitno drugačiji: primjenjene su viseće, a ne samostojeće police; izostao je dio namijenjen pohrani umjetničkih radova; pridodana je videodokumentacija venecijanske izložbe, kao i staklene vitrine s umjetničkim knjigama koje nisu dio donacije muzeju itd.)&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1500" height="844" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/04/Croatian-Pavilion-Vlatka-Horvat-By-the-Means-at-Hand-detail-3-Photo-Hugo-Glendinning1.jpg" alt="" class="wp-image-83159"/><figcaption class="wp-element-caption">Hrvatski paviljon. FOTO: Hugo Glendinnning</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Suočeni smo tako s prividnim paradoksom. Moć izložbe da proizvodi značenje, da ukazuje na kompleksne društvene teme i diskurse ne smanjuje se s količinom zastupljenih znakova. Prepoznajemo pojave kao što su dijaspora, prijateljstvo, solidarnost itd., ali se ne gubimo u obilju labavo povezanih referenci. Kako to? Čini mi se da je to zbog toga što Horvat ima povjerenje u prikazivačku moć izložbenog medija, odnosno da razumije semiotički rad umjetničke instalacije, tog možda zadnjeg slatkog plijena tzv. lingvitičkog zaokreta. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Sve što u kulturi može funkcionirati kao neka vrsta znaka i što se može organizirati u određeni sistem može generirati značenje, pokrenuti komunikaciju. Poput štafelajne slike, pjesme ili romana, izložba je specifičan znakovni sustav u kojem je s manje moguće reći jednako ili više.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">No što sve prikazuje ova izložba? Sudimo li po sadržaju elektroničke pošte koju umjetnica na početku projekta upućuje kolegama i prijateljima, pažnju zaokuplja zadatak s kojim ih ona suočava, a koji bi se mogao parfrazirati kao: “Opiši mi, reci mi, prikaži mi, kako izgleda, što je tvoje iskustvo života u dijaspori?” Odgovor je stigao u obliku dvjestotinjak vizualnih i verbalnih reprezentacija, to jest dvjestotinjak omanjih i lako prenosivih predmeta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Da je Horvat izložila samo ono što je dobila, a ne i način na koji je to dobila – korištenjem <em>ad-hoc</em> organizirane mreže sastavljene od poznanika i prijateljevih prijatelja koji su umjetničke predmete donijeli u Veneciju – izložba bi doista bila neka vrsta malog muzeja dijaspore. Međutim, izloživši umjetničke radove, zajedno s dokumentacijom o njihovom putovanju, Horvat je izložbu – koja u tradiciji umjetnosti bazirane na istraživanju najčešće ima semiotički vrlo homogeno tkivo – značenjski rastresla, presloživši recepecijska očekivanja.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Stoga je izložba svoj istinski prikazivački potencijal, svoju stvarnu začudnost zadobila prikazujući produkcijske procese koji su joj prethodili (ili su se za vrijeme njezinog trajanja još uvijek odvijali), a ne pokazajući umjetničke predmete. Problematika dijaspore postala je problem komunikacije.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1280" height="671" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/04/foto-hugo.jpg" alt="" class="wp-image-83160"/><figcaption class="wp-element-caption">Vlatka Horvat. FOTO: Hugo Glendinnning</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Komunikacija je problem u kojem smo zapeli, zaključuje <strong>John Durham Peters</strong> u svojoj knjizi <em>Speaking into the Air</em> (The University of Chicago Press, 1999). Postoje povijesna razdoblja koja uopće nisu poznavala ovaj problem, a i danas postoji veliki broj ljudi koji ne koriste ovaj pojam da označe neku konkretnu aktivnost. Samo u kulturi uznapredovalog individualizma, u kojoj kontakt licem u lice nije više dominantna logika društvene organizacije, samo tada <em>komuniciramo</em>. Krajem 19. stoljeća, ističe Durham Peters, tehnologija radija i telegrafa pobudila je želju za nematerijalnim, mentalnim kontaktom (telepatija je jedan, a uvjerenje da ljubavnicima za komunikaciju ne treba verbalni jezik drugi aspekt te želje). No koju želju pobuđuje suvremena tehnologija komunikacije?&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Teorija o šest stupnjeva razdvojenosti – ili pravilo šest rukovanja, kako se još naziva – izvorno je osmišljenja 1929. i bila je prvi pokušaj da se racionalnim, egzaktnim alatima opiše iskustvo svijeta izmijenjenog razvojem transportne tehnologije. Da bi se, naime, povezala dva međusobno nepoznata čovjeka bilo gdje u svijetu potrebno je u svojevrsni lanac povezati pet njihovih prijatelja i prijatelja njihovih prijatelja (sedamdesetak godina kasnije, služeći se elektroničkom poštom, matematičari su došli do zaključka da se lanac mora sastojati od šest osoba). </p>



<p class="wp-block-paragraph">Kao i u slučaju popularne uzrečice “Kako je svijet malen!”, smisao ovih teorija ne leži u ironijskoj dosjetki ili uvjerenju da je svijet doista, zahvaljujući avionima i mobitelima takav, nego u neodređenoj želji da si od svijeta čovjek radi kuću, a od mnoštva ljudi prijatelje ili barem prijateljeve prijatelje i tako matematičkom progresijom do nekog oblika zajednice, primjerice <strong>McLuhanovog</strong> “globalnog sela”.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zahvaljujući svojstvu internetske komunikacije – dok su tehnologija radija i televizije bazirane na modelu “jedan prema svima”, tehnologija Interneta počiva na modelu “svi prema svima” – neodređena želja za izgradnjom drugačije zajednice, za pripadanjem društvenom tijelu koje je šire od vlastitog i lokalnog (nacionalnog) još je izraženija. Njezin se generički oblik danas jednostavno zove mrežom, a prakse koje ju kreiraju i održavaju, umrežavanjem. Što je mreža brojnija, veći je njezin učinak a taj je kumulativni proces vidljiv i na izložbi. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Primjerice, nizom fotografija koje dokumentiraju predaju umjetničkih radova iz ruku kurira u umjetničine ruke; kartotekom koja je rasla iz dana u dan u ovisnosti od prispjeća pošiljaka; boravkom i radom umjetnice u izložbenom prostoru, njezinim dočekivanjem kurira, zaprimanjem i otpremanjem pošiljaka što je na momente galerijski prostor metaforički pretvaralo u poštanski ured (upečatljiva je anegdota o desetak posjetitelja koji su jedno jutro čekali da im umjetnica otvori vrata galerije kako bi joj uručili jednu jedinu pošiljku, izvodeći performans predaje pošiljke iz ruke u ruku).&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1280" height="960" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2024/04/Primopredaja-Ruke-Dejan-Kaludjerovic.jpg" alt="" class="wp-image-64190"/><figcaption class="wp-element-caption">Primopredaja – Ruke. FOTO: Dejan Kaluđerović</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">U onoj mjeri u kojoj je prenošenje umjetničkih radova iz različitih krajeva svijeta u Veneciju – kako sama umjetnica u intervjuima povodom izložbe naglašava – švercanje i parazitiranje na transportnim rutama suvremenog svijeta, u toj se mjeri na izložbu može gledati kao na najtransparentniju kritiku upućenu dispozitivima suvremene moći, gleda li se cjelina umjetničkog rada Vlatke Horvat.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kritički potencijal izložbe ne leži toliko u zaobilaženju produkcijskih protokola Bijenala ili u <em>internacionalizaciji nacionalnog</em> nastupa u Veneciji, koliko u skretanju pažnje na modele djelovanja koje je francuski sociolog <strong>Michael De Certeau</strong> krajem 1970-ih nazvao modelima svakodnevnog snalaženja ili taktičkim djelovanjem, pozivajući se na rasprave o ratu <strong>Carla von Clausewitza</strong> (u sukobu, taktika je umijeće slabijeg, tvrdio je Clausewitz).&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pritom, naravno, ne mislim na poziciju same umjetnice koja je na raspolaganju imala ozbiljan budžet i razrađenu produkcijsku infrastrukturu. Mislim na nevidljivu mrežu međuljudskih odnosa – izgrađenu <em>on-line</em> i <em>off-line</em> – koju je Horvat inicirala i kojoj je izložba uspjela dati oblik. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U doba osobnih ili društvenih kriza i promjena – kako je to biti stranac?&nbsp; – ovakve mreže krpaju pokidano društveno tkivo, pribavljaju novac, spajaju i spašavaju ljude, šire informacije, dijele podršku. Ne znam koliko je to vidljivo generaciji koja je odrasla s mobitelom u ruci – je li svaka kriza ista? – no generaciji kojoj pripadam, onima koji su iskusili raspad jedne zajednice i rat, izložba Vlatke Horvat podsjetnik je da su neke prakse preživjele nestanak industrijske kulture i da još uvijek imaju društvenu relevantnost.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1156" height="867" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/04/vlatka-horvat.jpg" alt="" class="wp-image-83161"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Hrvoje Franjić / MKIM</figcaption></figure>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Positive Futures Festival</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/poziv-na-sudjelovanje/positive-futures-festival/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 03 Apr 2026 11:00:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[austrija]]></category>
		<category><![CDATA[glazbeni festival]]></category>
		<category><![CDATA[grund1535]]></category>
		<category><![CDATA[performans]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnost zvuka]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=82843</guid>

					<description><![CDATA[Otvorene su prijave za sudjelovanje na austrijskom festivalu koji okuplja umjetnike_ce koji_e istražuju zvuk, glas i tijelo.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">GRUND1535 i <em>Positive Futures Festival </em>(PFF) objavljuju otvoreni poziv namijenjen umjetnicima_ama koji_e rade na sjecištu zvuka, glasa i performansa da se prijave za rezidenciju u Tirolu u Austriji, koja će se održati od 1. do 26. listopada ove godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rezidencija se održava u povijesnoj seoskoj kući u selu Rietz, smještenoj na periferiji Innsbrucka. GRUND1535 je prostor za umjetnička i filozofska istraživanja, eksperimentalne prakse i interdisciplinarne razmjene. Rezidencija se razvija u suradnji s <em>Positive Futures Festivalom</em>, koji se održava u listopadu 2026. na raznim lokacijama u Innsbrucku. PFF nudi platformu nedovoljno zastupljenim umjetnicima iz različitih glazbenih praksi, zemalja i kulturnih konteksta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U okviru rezidencije pozvani su umjetnici_e koji_e u svojoj praksi istražuju kako zvuk, glas, jezik i tijelo djeluju preko i izvan percipiranih granica. Poseban naglasak stavljen je na prakse koje istražuju kako značenje nastaje između semantike, sintakse i akustične materijalnosti. Tema je otvorena za individualnu interpretaciju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Potpora uključuje umjetnički honorar u iznosu od 1000 eura, smještaj u prostoru GRUND1535 (Rietz, Tirol), te putnu naknadu do 600 eura i pokrivanje troškova javnog prijevoza tijekom boravka. Puni tekst poziva možete pronaći <a href="https://grund1535.com/open-call-peripheral-grounds-resonant-centers/">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave se vrše <strong>do 30. travnja.</strong></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vida Meić: Present Continuous</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/vida-meic-present-continuous/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 31 Mar 2026 13:08:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[galerija 90-60-90]]></category>
		<category><![CDATA[Pogon Jedinstvo]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[Vida Meić]]></category>
		<category><![CDATA[vrijeme]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=82773</guid>

					<description><![CDATA[U srijedu, 1. travnja, u Velikoj dvorani Pogona Jedinstvo održava se otvorenje izložbe Present Continuous vizualne umjetnice Vide Meić u organizaciji Galerije 90-60-90. Izložbom Present Continuous Meić će predstaviti studiju slučaja u okviru svog umjetničkog doktorskog istraživanja usmjerenog na vizualizaciju vremena utemeljenog na introspektivnom iskustvu. &#8220;Na izložbi je predstavljena instalacija od grafika dubokog tiska kroz...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U srijedu, <strong>1. travnja</strong>, u Velikoj dvorani <a href="https://www.pogon.hr/">Pogona Jedinstvo</a> održava se otvorenje izložbe <em>Present Continuous</em> vizualne umjetnice <strong>Vide Meić</strong> u organizaciji <a href="https://udruga906090.com/archives/category/vijesti">Galerije 90-60-90</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložbom <em>Present Continuous</em> Meić će predstaviti studiju slučaja u okviru svog umjetničkog doktorskog istraživanja usmjerenog na vizualizaciju vremena utemeljenog na introspektivnom iskustvu. &#8220;Na izložbi je predstavljena instalacija od grafika dubokog tiska kroz koje se istražuju mogućnosti bilježenja fluidnog, višeglasnog i promjenjivog doživljaja vremena&#8221;, stoji u tekstu najave.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iz popratne pjesme izdvajamo stihove umjetnice:</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>U međuvremenu čekam da vrijeme prođe. Vrijeme, u međuvremenu, traje.<br>Radnje su privremene, nedovršene, otvorene.<br>Fokus nije na prije, ni na poslije, nego na stanju između. Fokus je u procjepu.<br>Mjerim ono između sekundi, mikroprostor u kojem se svijest rasteže, a odluka odgađa.<br>Radnja još nije nastala ili se već mijenja.</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Vida Meić (1999.) diplomirala je grafiku 2017. godine na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je brojnih nagrada i zaposlena je kao asistentica na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje pohađa poslijediplomski doktorski studij.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba se može posjetiti <strong>do 8. travnja</strong>, a više detalja pronađite <a href="https://www.pogon.hr/program/vida-meic-present-continuous/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Umjetnička rezidencija u Prostoru</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/rezidencija/umjetnicka-rezidencija-u-prostoru-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 21 Jan 2026 11:55:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[culture hub croatia]]></category>
		<category><![CDATA[kriza]]></category>
		<category><![CDATA[neoliberalni kapitalizam]]></category>
		<category><![CDATA[prostor]]></category>
		<category><![CDATA[rezidencija]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=81260</guid>

					<description><![CDATA[Culture Hub Croatia raspisuje natječaj za izlaganje i boravak u sklopu godišnjeg programa posvećenog fenomenima nesigurnosti i krhkosti u neoliberalnim društvima.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Platforma <a href="https://www.chc-prostor.com/">Culture Hub Croatia</a> koja upravlja kreativnim <em>hubom</em> <a href="https://www.facebook.com/culturehubcroatia?locale=hr_HR">Prostor</a> u Splitu, objavila je poziv za sudjelovanje na umjetničkoj rezidenciji u sklopu svog godišnjeg programa <em><em>Nepoznato: objekti, prostori, vrijeme</em></em>. Rezidencija uključuje trotjedni boravak i korištenje umjetničkog studija u travnju 2026. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tema rezidencije, <em><em><em>Nepoznato: objekti, prostori, vrijeme</em></em></em>, odnosi se na umjetničke prakse koje se bave fenomenima nesigurnosti, krhkosti i (ne)stabilnosti u neoliberalnim društvima; migracijama, sjećanjem i dislokacijom, nepoznatim u naizgled poznatom, otpornošću i transformacijom u kontekstu suvremenih globalnih kriza &#8211; političkih, ekoloških, društvenih i emocionalnih.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rezidencija je otvorena za vizualne, inter- i trans- disciplinarne umjetnike_ce iz Hrvatske ili s boravištem u Hrvatskoj, čije se prakse i/ili predloženi projekt referiraju na navedeni koncept, a odabranom umjetniku_ci bit će pokriveni troškovi puta i smještaj, te honorar u iznosu od 600 eura. Umjetnici_e iz Splita, kojima nije potrebno osigurati smještaj, također se mogu prijaviti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Umjetnici_e mogu prijaviti projekt u bilo kojoj fazi istraživanja ili produkcije, a projekt ne treba biti dovršen za vrijeme trajanja rezidencije. Umjetnik_ca može prijaviti i projekt koji će biti predstavljen drugdje, ali mu/joj je potreban prostor za rad, odnosno njegovu pripremu. Za vrijeme rezidencijalnog boravka, organizirat će se javna prezentacija projekta u formatu otvorenog studija i razgovora s umjetnikom_com.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja o rezidenciji pronađite <a href="https://hr.chc-prostor.com/residency">ovdje</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave se vrše putem <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScU2aRejg4A9zXI8-Knm6oBY8AgUloZqqmVIFwzLAIkE61Eaw/viewform"><em>online</em> obrasca</a> <strong>do 9. veljače</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
