U razgovoru koji će se održati u srijedu, 21. listopada u 20 sati u Galeriji Nova, sudjeluju Valentina Gulin Zrnić (Institut za etnologiju i folkloristiku), Nevena Škrbić Alempijević (Filozofski fakultet u Zagrebu), Boris Bakal (Bacači sjenki), Sonja Leboš (Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja) i Sanja Horvatinčić (Institut za povijest umjetnosti). Moderatorica je Marija Borovičkić.

Više potražite ovdje.

Taj je pojam Žarko Paić u uvodniku opisao sljedećim riječima: “Pojmovi više ne odgovaraju realnosti naprosto zbog toga što je svijet nakon 1989. godine u znaku globalnoga poretka neoliberalne distopije. Pritom su razlike između oligarhijske politike upravljanja društvom istodobno rezultat krize suverenosti današnje nacije-države. Jedan od takvih normativno-deskriptivnih pojmova kojim politolozi i sociolozi nastoje objasniti prevlast mediokracije nad građanskim sudjelovanjem u javnim politikama jest i pojam postdemokracije.

Nije riječ ni o kakvome sumraku vrijednosti slobode i pravednosti u suvremeno doba. Štoviše, pojam u svojoj neodređenosti upućuje na isključivanje naroda iz procesa odlučivanja. Sve se zbiva tako što elite moći oblikuju svijet deliberativne demokracije, a umjesto političke jednakosti građana suočavamo se posvuda s uzurpiranjem slobode u ime učinkovitosti kompetentnoga odlučivanja o političkim interesima većine. A kada više ono što se događa nema u sebi razliku između autentičnosti i vulgarnosti događaja kao takvoga, nestaje metafizička shema istine i vrijednosti povijesti kao cilja i svrhe ljudske avanture. Tako je i s pojmom postsocijalizma koji se često povezuje s pojmom postkomunizma. Ako je potonji pojam vezan uz strogo razlikovanje spram ideologije liberalizma, onda je postsocijalizam pojam koji se može odrediti razlikovanjem u odnosu na društvene poretke kapitalizma.

Već je odatle jasno da razlikovanje spram liberalizma i kapitalizma čini jasnu ideologijsko-političku razdjelnicu između ekonomije kao temelja društvenih odnosa i politike kao načina vladavine društvom u dva modela povijesnoga razvitka. Pojam postsocijalizma uspostavio se danas kao neka vrsta tehničkoga termina za teorijsko i uopće kulturalno traganje za svijetom života u okružju istočnoeuropskih društava od 1917.–1989. godine u bivšem Sovjetskom Savezu, a od 1945.–1989. godine u drugim zemljama gdje se uspostavio ideologijsko-politički poredak realnoga socijalizma”.

“Na primjeru zapuštenog gradskog parka Garagnin-Fanfogna u Trogiru pokušat ćemo pronaći odgovor na pitanje kako obnoviti povijesni park u suvremenom kontekstu.

Obnova povijesnog parka proizvodi novi element krajobrazne infrastrukture. Kakav je put od idealne vizije do realizacije javnog prostora na kojemu se preklapaju višestruke funkcije: gradskog parka, urbanog vrta, botaničkog vrta, prostora za koncerte, gradske kavane, učionice na otvorenom?

Razgovor će s povijesno definirane urbane matrice i njezine zelene geometrije prijeći na temu krajobraza kao jednog od osnovnih elemenata teritorijalno-urbanističke revitalizacije većih prostornih sustava, definiranih svojom specifičnom topografijom i geomorfologijom. Novi strateško-krajobrazni projekt u Jelsi na otoku Hvaru, koji se temelji na integraciji morfološko-povijesne osi luka – polje, poslužit će kao primjer primjene nekih od najsuvremenijih paradigmi održivog planiranja i projektiranja urbanog krajobraza.

Osim zaštićenih parkovnih zona, temeljni sustav gradskog zelenila čine točkasto raspoređeni „anonimni“ i pojedinačno neatraktivni kvartovski parkovi i zelene zone u mjerilu susjedstva. Tema održavanja i upravljanja povijesnim parkovima otvara pitanje brige i zaštite, korištenja i integracije zelenih javnih prostora u urbanom tkivu, i njihove višestruke dobrobiti za život grada”, stoji u najavi događanja.

Organizatori događanja su Institut za povijest umjetnosti (Život umjetnosti – časopis za suvremena likovna zbivanja) i Galerija Bez naziva (UMAS, Zagrebačka 3, Đardin, Split)

Život umjetnosti je časopis za suvremena likovna zbivanja, posvećen raznovrsnim vidovima suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj, regiji i šire, s tradicijom kontinuiranog izlaženja od 1966. godine. Objavljuje ga Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu dvaput godišnje kao dvojezično izdanje. Časopis je kroz godine postao relevantan u široj regiji, a budući da se od 2000. godine objavljuje kao dvojezična publikacija, njegova recepcija danas prelazi granice regionalnog. Od prvog broja, objavljenog 1966. godine, pa do danas, uredništvo časopisa kroz vrijeme se prilagođavalo i neposredno odgovaralo na suvremena kretanja i u publicističkom smislu. Uredništvo časopisa čine: Sanja Horvatinčić, Leonida Kovač, Sandra Križić Roban, Suzana Marjanić, Jelena Pašić, Irena Šimić i Vanja Žanko. 

Moderatorice su razgovora koji će biti održan u srijedu, 11. prosinca, u 19 sati, u Društvu arhitekata Zagreb Sabina Salamon i Vanja Žanko, a sudjeluju Morana Matković, Mia Gvozdić Michl, Kristina Careva i Rene Lisac, Adela Železnik i Valentina Gulin Zrnić.

Serija razgovora o raznim umjetničkim temama naslovljena Umjetnička vrtna kućica odvija se tijekom 2013. godine u različitim prostorima, u organizaciji uredništva časopisa Život umjetnosti. Razgovori su do sada održani u Kući Lauba, Galeriji Klovićevi dvori i prostorima Instituta za povijest umjetnosti. Ne radi se samo o poticanju kulture dijaloga, već i o činjenici da mnoge teme koje nas zanimaju ne možemo stići obraditi na izložbama ili u časopisu.

U razgovoru će se nastojati razmotriti rubnost umjetničkih praksi koja implicira danas već iznošenu tvrdnju da je umjetnost nepodložna definiciji, odnosno da je klasifikacija određenog čina ili činjenice kao umjetničke moguća jedino uz pomoć institucionalnog okvira. I ovaj je časopis jedna od čestica toga autoritarnog okvira koji, paradoksalno, egzistira unutar evidentne globalne krize institucija koja ne mimoilazi ni instituciju znanja.

“…Tako su umjetnici ponudili tijelo kao formu i kao sadržaj estetike, i pritom su nastojali i angažirati promatrače direktnije u sâmu umjetnost. Na taj je način umjetnost performansa demonstrirala kontingenciju tijela. Djelomice se tu istina radilo i o nastavku izvedbene prakse rane avangarde (avangardnih pokreta), međutim dok je format/praksa performansa u avangardi bila marginalna aktivnost, kako nadalje zamjećuje Stiles, u drugoj polovici stoljeća postao je nezavisan medij vizualnih umjetnosti. S obzirom na suvremeni neoliberalno-kapitalistički poredak može se dakako otvoriti pitanje kamo dakle vodi rubnost umjetnosti performansa, i nekako iz osobne perspektive čini mi se da se taj rub rubnosti danas očituje u izvedbi terorizma”, napisala je Suzana Marjanić u uvodniku novoga broja časopisa.

Zastupljeni su autori Anamarija Batista, Petra Belc, Irena Borić, Goran Budanec, Branka Hlevnjak, Darko Jeftić, Silva Kalčić, Snježana Kauzlarić, Leo Katunarić, Leonida Kovač, Szilvia Kovács, Carina Lesky, Suzana Marjanić, Laura Potrović, Eugenio Viola i Jasna Žmak.

U razgovoru će se nastojati propitati stvarna te, u još većoj mjeri, konceptualna veza između medija filma i arhitekture. Je li arhitektura na filmu ograničena samo na popratnu scenografiju u kojoj se odvija radnja ili pak na tematski okvir dokumentaraca o pojedinim građevinama, gradovima i/ili arhitektima? Kakav je odnos arhitektonskog i filmskog prostora, na koje načine arhitektura može preuzeti određene narativne elemente u filmu? Što kada ona postane “glavni sporedni lik” u filmu, preuzimajući ulogu znaka koji upućuje na nešto drugo doli na nju samu – na jedno (prošlo) vrijeme, kulturu, pa čak i psihičko stanje glavnog lika? Koje je paralele moguće povući između razvoja kinematografije i moderne arhitekure? Kako je ideja moderniteta (zajedno s modernim gradom kao locusom izvođenja te ideje, primjerice) vizualizirana u filmskim ostvarenjima? Kako arhitektura u filmu poprima ideološko značenje i/ili definira kulturološku tipologiju? To su samo neka od pitanja na koja će nastojati odgovoriti pozvani sugovornici, uz isječke iz nekolicine filmova.

Projektom Umjetnička vrtna kućica želi se potaknuti razgovor o raznim umjetničkim temama, a prvi je dijalog rezerviran za profesionalce iz područja vizualne umjetnosti. U prvom razgovoru u Laubi, 26. ožujka u 20 sati, o suvremenim splitskim umjetničkim praksama govorit će Dragoslav Dragičević, Sandra Križić Roban, Suzana Marjanić, Jelena Pašić, Viktor Popović, Dalibor Prančević, Lana Stojićević, Vanja Žanko i Loren Živković Kuljiš.

“U vremenu kad se reprezentacija Splita ponajprije svodi na picigin na Baćama, te distrofiranu i netransparentnu gradsku političku elitu, pokušali smo ispitati uvjete i mehanizme kulturne produkcije, susresti aktivne i angažirane pojedince i kolektive te ponuditi neku drugu, paralelnu, isto tako vjerodostojnu sliku grada pod Marjanom”, objašnjavaju iz Laube razlog odabira Splita kao prvog “sugovornika” projekta: “Kako obnoviti kulturne veze dva najveća grada u Hrvatskoj? Koje institucije mogu ostvariti suradnje? Koje umjetnike bismo voljeli vidjeti u Laubi? Pričat ćemo o iskustvu umjetnika koji održavaju redovite kontakte sa Zagrebom i pokušat ćemo otvoriti pitanja novih poznanstava i novih komunikacija”.

Inicijatorica je projekta u Laubi Sandra Križić Roban, priznata istraživačica suvremene umjetnosti i fotografije. Glavna je i odgovorna urednica časopisa Život umjetnosti od 2000. godine, časopisa za suvremena likovna zbivanja, posvećenog raznovrsnim vidovima suvremene umjetničke prakse u Hrvatskoj, regiji i šire, s tradicijom kontinuiranog izlaženja od 1966. godine. Objavljuje ga Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu dvaput godišnje kao dvojezično izdanje.

Izvor: lauba