Projekt Rad, tekst, kontekst kontinuirano se razvija od 2017. godine. Kroz različite iteracije izložbe profilirao se kao dugoročna pedagoško-izlagačka platforma utemeljena na ideji interdisciplinarne suradnje i izgradnji modela zajedničke bijenalne prakse koja povezuje umjetničku produkciju i kustosko-analitičko promišljanje.

“Tematski okvir ovogodišnjeg izdanja usmjeren je na mapiranje mjesta kao dinamičkog procesa interpretacije prostora, iskustva i značenja. Mjesto se ovdje promatra kao višeslojna kategorija koja nadilazi svoju topografsku određenost te se konstituira u međudjelovanju memorije, arhitekture, povijesne sedimentacije i subjektivnog doživljaja. Poseban naglasak stavljen je na istraživanje povijesnih raslojenosti Podruma Dioklecijanove palače, pri čemu su studenti pristupali prostoru kao palimpsestu – mjestu susreta antičke konstrukcije, kasnijih intervencija i suvremenih interpretacijskih upisa”, stoji u popratnom tekstu dvojice mentora Dalibora Prančevića i Viktora Popovića.

Na izložbi svoje radove predstavljaju studenti Odsjeka za slikarstvo splitskog UMAS-a, Katarina Barišić, Karolína Černušková, Dora Dumanić, Nika Grdan, Jana Kujundžić, Toni Minigo, Frane Perišić, Ana Radmilo i Antonela Šaban. Tekstove o radovima pisali su: Ivana Katičić, Sunčica Klarić, Klara Marušić, Marijeta Musinov, Eni Pandža, Domagoj Silobrčić, Teuta Stančić i Tara Todorović.

Više detalja pronađite ovdje.

Kroz kolektivne eksperimente, sudionici_e će proširiti svoje dekolonijalno razumijevanje međusobnog odnosa ljudske i više-nego-ljudske baštine. Prepoznavanje mirisa i okusa kao legitimnih načina stvaranja znanja omogućit će sudionicima da “postanu-sa” svojim “kolaborativnim entitetima” kroz senzorne i utjelovljene oblike razumijevanja.

Sudionici_e će se uključiti u druge perspektive kuhanja, njušenja, fermentacije, kretanja i kušanja. Svaka aktivnost postaje kritički i kreativni čin, gdje se baština, rituali i znanstvene metodologije smatraju alatima za izražavanje biljaka i bakterija. Poziv je namijenjen raznolikom rasponu sudionika_ca, od studenata_ica do mladih stručnjaka_inja u područjima dizajna, umjetnosti i znanosti, u dobi od 18 do 35 godina.

Radni jezik radionice je engleski, a sudjelovanje u radionici je besplatno. Za sudjelovanje u radionici potrebno je ispuniti prijavni obrazac, a više detalja možete pronaći na službenoj stranici ili se možete javiti putem e-maila (kontakt.radionice@gmail.com).

Laura Rodriguez je meksička multidisciplinarna umjetnica sa sjedištem u Nizozemskoj. Njezini radovi integriraju žive sustave i alate novih medija kako bi otkrila skrivene veze, empatiju i srodstvo među vrstama. Daria Testo je kustosica i pripovjedačica autohtonog stanovništva Buryad-Mongoli, angažirana u isticanju marginaliziranih i više-nego-ljudskih perspektiva. Njezina praksa utemeljena je na očuvanju i opipljive i nematerijalne baštine, gdje tradicionalno ekološko znanje (TEK) i autohtono znanje služe kao smjernice.

Rok za prijavu je 16. veljače.

Konferenciju organiziraju i provode Umjetnička akademija u Splitu, Filozofski fakultet u Splitu, SEA-EU alijansa, Sveučilište u Splitu, Galerija umjetnina Split i Sveučilište Marie i Louis Pasteur iz Besançona (Francuska).

Tema ovogodišnje konferencije usmjerena je na rodnu problematiku kao jedan od ključnih fenomena suvremenog društva, istražujući kako se identiteti oblikuju, propituju i reinterpretiraju kroz različite discipline i društvene prakse. Konferencija nastoji osvijetliti složenost roda kao društvenog, kulturnog, biološkog i simboličkog fenomena, analizirajući njegovo značenje u kontekstu svakodnevnog života, povijesti, znanosti, umjetnosti i medija.

Više detalja o uvjetima prijave i natječaju možete pronaći ovdje.

Sažeci prezentacija se šalju na e-mail genderlandscapes@gmail.com, do 15. travnja.

Iako je Stegovno povjerenstvo jednoglasno zaključilo da je Mrkonjić počinio teže stegovne povrede te donijelo odluku o izricanju mjere prijedloga otkaza ugovora o radu, Žalbeno povjerenstvo tu je odluku poništilo, uz obrazloženje da je za konačan zaključak potrebno pričekati ishod kaznenog postupka, čime mu je omogućeno da se vrati na posao. Studenti su prosvjedom izrazili otpor šutnji i institucionalnoj neodgovornosti, a podršku su im pružili bivši i sadašnji studenti, zaposlenici Akademije i Sveučilišta te građani koji podržavaju zahtjeve za odgovornost i promjene unutar akademskih institucija.

Prosvjed je započeo izvedbom Gaudeamus igitur, nakon čega su studenti, okrenuti prema zgradama Sveučilišta i Akademije, iznijeli svoje zahtjeve. Podsjetimo, traže javno očitovanje uprava Sveučilišta i Akademije o slučaju te zauzimanje jasnog stava o kršenju etičkih kodeksa i nasilju na Sveučilištu. Zahtijevaju i javno obrazloženje odluke Žalbenog povjerenstva te promjenu Stegovnog pravilnika i postupka na razini Sveučilišta. Studenti_ce također zahtijevaju onemogućavanje povratka profesora na nastavu te uvođenje semestralnog sastanka studenata i profesora o međuljudskim odnosima na Akademiji.

U znak protesta, nakon iznošenja zahtjeva, sudionici su pet minuta proveli u šutnji s ljepljivim trakama preko usta – po jednu minutu za svaku godinu trajanja studija. Simbolička šutnja prekinuta je skidanjem traka i izvikivanjem parola: “Šutnje – dosta!”, “Nasilja – dosta!”, “Nepotizma – dosta!”. Kolektivnim zagrljajem na kraju prosvjednog skupa sudionici su poslali poruku solidarnosti, podrške i otpora atmosferi straha i nesigurnosti protiv koje se bore.

U priopćenju koje su poslali nakon prosvjeda, članovi i članice inicijative AUKOS Progovara zahvaljuju svima koji su im izrazili podršku, posebno studentima i studenticama akademija iz Zagreba (ADU), Rijeke (APURI) i Splita (UMAS). “Cijenimo što su prepoznali da je problem univerzalan, a ne specifičan za našu akademiju i sveučilište te odlučili pokazati svoju solidarnost. Poslali su osječkim studentima jasnu poruku da nisu sami”, zaključuju.

Osim lokalnih, predstavljene su i produkcije drugih akademija, poput Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Muzičke akademije u Puli, Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci i Umjetničke akademije u Splitu.

Tim povodom razgovarali smo sa studenticama Paulinom Marijom Vukojom, Tamarom Biskupović, Helenom Gazdek, Lunom Fuchs, Danijelom Grezom i profesoricom Tanjom Lacko.

Ovaj tematski blok bavit će se Antropološkim filmskim eksperimentima hrvatskog autora Dana Okija i belgijskog autora Laurenta van Lanckera čiji rad karakteriziraju dnevnički i antropološki filmski narativi. Laurent van Lancker će se predstaviti filmom iz 2003. godine – Trideset jedna noć, moji palestinski susreti, filmskim dnevnikom koji mapira otkriće drugačije Palestine – intimne, autorefleksivne i pune skrivene poezije, dok Okijeva Odsutnost Teleprisutnosti, hibrid dokumentarca, igranog filma i eksperimenta, kroz osobno filmsko i povijesno razmišljanje propituje naše odnos spram komunikacijskih tehnologija. Nakon projekcije filmova s autorima će razgovarati dr. sc. Ivana Podnar. Razgovor će se održati na engleskom jeziku.

Laurent Van Lancker studirao je film i antropologiju, ima doktorat iz audiovizualne umjetnosti. Predavao je na filmskim školama (INSAS Bruxelles, Film Academy Amsterdam) i sveučilištima (WWU Münster, AMU Marseille). Profesor je audiovizualne antropologije na Sveučilištu Aix-Marseille. Snimio je petnaest filmova (eksperimentalnih, dokumentarnih i igranih) i osvojio devet nagrada. Njegovi radovi uključuju kolaborativni, hibridni i osjetilni film, zalažući se za dijalog između etike i estetike, poetike i politike.

Dan Oki (Slobodan Jokić) je filmski redatelj i vizualni umjetnik. Kao scenarist i redatelj ostvario je šest dugometražnih filmova i dvadesetak kratkih. Filmovi su prikazivani na festivalima i u kinima u najrazličitijim kontekstima; od strukovno jako renomiranih do socijalno određenih, preko galerijske artikulacije do komercijalne televizije. Nekoliko Okijevih filmova nalaze se u značajnim kolekcijama u Bruxellesu i Amsterdamu. Profesor je na području filmske i medijske umjetnosti na UMAS-u u Splitu i ADU-u u Zagrebu.

Ivana Podnar diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2014. godine predaje povijest umjetnosti, vizualnu kulturu te umjetnost danas na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu. Njeni znanstveni interesi usmjereni su prema urbanoj ikonografiji, odnosu umjetnosti i politike javnog prostora, ikonografiji suvremene arhitekture te vizualnoj kulturi.

Ulaz na program je besplatan.

Više informacija možete pročitati ovdje.

Program A4 povezuje studente diplomskog studija navedenih institucija u svrhu organiziranja izložbe koja će povezati buduće umjetnike_ce i buduće povjesničare_ke umjetnosti iz cijele Hrvatske.

Sedmo izdanje izložbe održat će se u prostoru Galerije umjetnina u studenom 2024. godine, a tijekom 2025. prezentirati u partnerskim institucijama.

Prijava treba sadržavati:

• prijedlog maksimalne dužine 250 riječi ovjeren od strane mentora obaju sudionika
• maksimalno četiri fotografije predloženih radova (u slučaju elektronske prijave maksimalna veličina svake fotografije je 500 KB)
• potvrdu o studiranju sudionika_ca
• ime profesora_ice / mentora_ice koji_a je odobrio_la prijavu

Galerija umjetnina snosi prihvatljive troškove transporta, putne troškove i dnevnice te organizira smještaj sudionika_ca.

Prijave se šalju mailom ili poštom na adresu Galerija umjetnina, Ulica kralja Tomislava 15, 21000 Split, a više informacije o natječaju možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 5. srpanj.

Tematska okosnica izložbe, praznine, osmišljena je kao konceptualni poticaj studenticama u okviru kolegija Specijalizacija – Slikarstvo II pod mentorstvom Lane Stojićević. Projekt je primarno bio posvećen “prostornim i sadržajnim prazninama grada Splita koje su nastale kao posljedica masovnog turizma”, stoji u najavi. Rezultati procesa rada na temi su sadržajno i medijski raznoliki radovi s ishodištima u osobnim interpretacijama.

Suradnja s kreativnim hubom Prostor inicirana je zbog želje da se studentice što ranije upoznaju s radom raznih aktera suvremene umjetničke scene u Splitu, ali i da tijekom studija dobiju priliku predstavljanja autorskih radova publici.

Ovom prilikom radove izlažu Đina Radulj, Hana Kalebić, Jelena Jurčević, Marija Bare i Matea Križanović.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Kako ističu organizatori, cilj ove radionice spekulativnog dizajna je istražiti i povezati nas s budućnošću na plavom planetu kroz dizajn koji provocira i potiče na angažman. “Kroz spekulativni objektiv, radionica će istraživati kritične morske pragove, senzorne uređaje i imaginativne okvire antropocena s ekofeminističkim i interdisciplinarnim pristupom”, najavljuju.

Poziv je namijenjen širokom spektru sudionika, od studenata do mladih stručnjaka u području dizajna, medija, umjetnosti, znanosti o moru, ekologije, antropologije i sociologije u dobi od 18 do 35 godina. Budući da je radni jezik radionice je engleski, od polaznika očekuje dobro poznavanje engleskoga.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, a broj sudionika je ograničen. Troškovi smještaja su u potpunosti pokriveni od strane organizatora. Troškove puta i hrane sudionici snose sami. Na radionici će biti osigurana osvježenja. 

Prijave za sudjelovanje na radionici vrše se putem prijavnog obrasca, a za više informacija, kontaktirajte organizatore na kontakt.radionice@gmail.com.

Rok za prijavu je 15. svibnja 2024.

Suradnička praksa dvaju odsjeka započeta je 2017. godine izložbom Rad, tekst, kontekst (oblici kolaborativnih praksi), a nastavila se 2019. godine izložbama Rad, tekst, kontekst (izložba koja vas čuje) i Rad, tekst, kontekst (jer greška je dio svijesti) iz 2021. godine.

“Četvrto izdanje suradničkog projekta Rad, tekst, kontekst premijerno je predstavljeno u zgradi Umjetničke akademije u Splitu, u kojoj je od 2016. godine smješten Odsjek za slikarstvo, koji se krajem ove godine seli na novu lokaciju.”, stoji u najavi.

U istoj je zgradi bio smješten i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, stoga originalni smještaj izložbe sugerira simbolički značaj i dodatni potencijal u istraživanju pojma privremenosti, pojašnjava popratni tekst.

Radni proces izložbe mentorirali su profesori Vedran Perkov, Viktor Popović i Neli Ružić uz asistente Anitu Miloš Tomaić, Josipa Šurlina i Marietu Vulić s Umjetničke akademije – Odsjeka za slikarstvo te profesor Dalibor Prančević s Filozofskog fakulteta – Odsjeka za povijest umjetnosti.

Više informacija o izložbi pronađite ovdje.