<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>UHA &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/uha/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Fri, 13 Nov 2026 16:06:12 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>UHA &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Slušaonica: Vjesnik</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/slusaonica-vjesnik/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivona Kos]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 13 Nov 2026 16:05:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ana vuger]]></category>
		<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[borislav doklestić]]></category>
		<category><![CDATA[clubture-hr]]></category>
		<category><![CDATA[daz]]></category>
		<category><![CDATA[društvo arhitekata zagreba]]></category>
		<category><![CDATA[društvo i prostor]]></category>
		<category><![CDATA[mirna tkalčić simetić]]></category>
		<category><![CDATA[razgovor]]></category>
		<category><![CDATA[slušaonica]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<category><![CDATA[urbanizam]]></category>
		<category><![CDATA[viktorija ivanušić]]></category>
		<category><![CDATA[vjesnik]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=86928</guid>

					<description><![CDATA[U utorak 17. studenog, na dan godišnjice požara u zagrebačkom Vjesniku, u prostoru Društva arhitekata Zagreba (DAZ) održat će se slušaonica nedavno prikupljenih priča o Vjesniku, koje će zatim poslužiti kao polazište za razgovor o budućnosti njegovog prostora. Javno otvorena slušaonica, nakon koje slijedi razgovor s publikom i gostima, započet će u 18:30 sati. Slušaonicu...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U utorak <strong>17. studenog</strong>, na dan godišnjice požara u zagrebačkom Vjesniku, u prostoru Društva arhitekata Zagreba (<a href="https://www.d-a-z.hr/" data-type="link" data-id="https://www.d-a-z.hr/">DAZ</a>) održat će se slušaonica nedavno prikupljenih priča o Vjesniku, koje će zatim poslužiti kao polazište za razgovor o budućnosti njegovog prostora. Javno otvorena slušaonica, nakon koje slijedi razgovor s publikom i gostima, započet će u 18:30 sati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Slušaonicu su, uz podršku DAZ-a, pripremili istraživači iz udruga mladih arhitekata i urbanista <strong>Društvo i prostor</strong>. Stručnjaci iz udruge provode intervjue s bivšim korisnicima prostora i stanovnicima kvartova u kojima se proučavani prostor, u ovom slučaju Vjesnik, nalazi. Na javnom će susretu predstaviti krajnji rezultat svoga rada – radijsku emisiju koja će ispričati prikupljene priče, mišljenja, strahove i vizije za budućnost izgubljenih ili transformiranih lokacija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Popratni razgovor otvorit će raspravu o budućnosti prostora Vjesnika, ali i otvoriti teme poput emocionalnog i iskustvenog doživljaja prostora, razumijevanja njegovih vrijednosti i mogućnosti koje građani imaju za sudjelovanje u odlučivanju o svojem gradu. U raspravi sudjeluju <strong>Ana Vuger </strong>i<strong> Viktorija Ivanušić</strong>, studentice novinarstva i autorice kratkog dokumentarnog filma <em>Bio jednom Vjesnik</em>, etnologinja i urbana antropologinja <strong>Mirna Tklačić Simetić</strong> te arhitekt i urbanist <strong>Borislav Doklestić</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Analiza Vjesnikovog nebodera dio je projekt <em>Bitno da je nekad bilo lepo</em> udruženja Društvo i prostor. Zamišljen kao istraživački, edukativni i participativni program, usmjeren je na promišljanje budućnosti velikih industrijskih i institucionalnih kompleksa koji su u fazi transformacije, prenamjene ili gašenja. Iz DAZ-a smatraju kako se &#8220;procesi odlučivanja o sudbini takvih prostora odvijaju gotovo isključivo na razini državnih institucija i investicijskih interesa, dok se društvene, simboličke i nematerijalne vrijednosti koje su ti kompleksi desetljećima stvarali u lokalnim zajednicama sustavno zanemaruju ili ostaju neartikulirane&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Slušaonica: Vjesnik</em> provodi se u okviru programa <em>Clubture-HR: programska razmjena i suradnja</em>, kojom <a href="https://www.clubture.org/" data-type="link" data-id="https://www.clubture.org/">Savez udruga Clubture</a> podržava organizacije nezavisne kulture u osmišljavanju i provedbi javnih kulturnih događanja diljem zemlje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više o događaju popratite na <a href="https://www.facebook.com/events/1649584973219725/?active_tab=about" data-type="link" data-id="https://www.facebook.com/events/1649584973219725/?active_tab=about">poveznici</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Stambena arhitektura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/razgovor/stambena-arhitektura-u-hrvatskoj-1970-ih-i-1980-ih/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 15 Oct 2026 09:17:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[andrija rusan]]></category>
		<category><![CDATA[benedetto tardozzi]]></category>
		<category><![CDATA[daz]]></category>
		<category><![CDATA[đorđe romić]]></category>
		<category><![CDATA[frano petar zovko]]></category>
		<category><![CDATA[lidija butković mićin]]></category>
		<category><![CDATA[mladen jošić]]></category>
		<category><![CDATA[Tamara Bjažić Klarin]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<category><![CDATA[višnja cimić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=86159</guid>

					<description><![CDATA[Institut za povijest umjetnosti (IPU) i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) organiziraju javni razgovor Stambena arhitektura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih koji će se održati u ponedjeljak, 19. listopada, u 18 sati u prostoru DAZ-a/UHA-e (Trg bana J. Jelačića 3/1). Razgovor je organiziran u sklopu projekta Housing.Yu – Pravo na stan: Proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Institut za povijest umjetnosti (<a href="https://www.ipu.hr/">IPU</a>) i Udruženje hrvatskih arhitekata (<a href="https://uha.hr/">UHA</a>) organiziraju javni razgovor <em>Stambena arhitektura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih</em> koji će se održati u ponedjeljak, <strong>19. listopada</strong>, u 18 sati u prostoru DAZ-a/UHA-e (Trg bana J. Jelačića 3/1). </p>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovor je organiziran u sklopu <a href="https://www.ipu.hr/article/hr/1898/housingyu">projekta</a> <em>Housing.Yu – Pravo na stan: Proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945. – 1991.)</em>, koji se provodi uz podršku Europskoga istraživačkog vijeća. Razgovor je uvodno događanje konferencije <em>Right to Housing: Projects, Policies, and Knowledge Exchange after the Second World War</em>, koja se održava na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu od 22. do 24. listopada 2026. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U razgovoru sudjeluju <strong>Višnja Cimić, Mladen Jošić, Đorđe Romić, Andrija Rusan</strong> i <strong>Benedetto Tardozzi</strong>, a moderatori su <strong>Tamara Bjažić Klarin, Lidija Butković Mićin</strong> i <strong>Frano Petar Zovko</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Događanje se referira na <em>Razgovor s protagonistima moderne</em>, održan prije 50 godina, 13. travnja 1976., u istom prostoru. U razgovoru su tada sudjelovali <strong>Vlado Antolić</strong>, <strong>Franjo Bahovec</strong>, <strong>Ivo Bartolić</strong>, <strong>Marijan Haberle</strong>,<strong> Lavoslav Horvat</strong>, <strong>Zdenko Kolacio</strong>, <strong>Slavko Löwy</strong>, <strong>Stjepan Planić</strong> i<strong> Antun Ulrich </strong>te <strong>Tomislav Premerl</strong>, <strong>Davor Salopek</strong>, <strong>Darko Venturini</strong> i <strong>Radovan Tajder</strong>, a objavljen je u časopisu <em>Arhitektura</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više detalja pronađite <a href="https://uha.hr/razgovor-sa-suvremenicima-stambena-arhitektura-u-hrvatskoj-1970-ih-i-1980-ih/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Izlaganje u Staklenoj sobi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/poziv-na-sudjelovanje/izlaganje-u-staklenoj-sobi-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 30 Aug 2026 15:27:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[daz]]></category>
		<category><![CDATA[staklena soba]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<category><![CDATA[umjetnički projekt]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=85397</guid>

					<description><![CDATA[U razmatranje se uzimaju inovativni projekti eksperimentalnog karaktera koji se kritički osvrću na društvene fenomene.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://uha.hr/">Udruženje hrvatskih arhitekata</a> i <a href="https://www.d-a-z.hr/">Društvo arhitekata Zagreba</a> pozivaju sve arhitektice i arhitekte, dizajnerice, istraživače, teoretičarke, audio-vizualne i izvedbene umjetnike te ostale zainteresirane na predlaganje projekata koji će biti uključeni u program Staklena soba tijekom 2026./2027. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Programskom linijom Staklena soba Udruženje hrvatskih arhitekata i Društvo arhitekata Zagreba otvaraju novi prostor za interdisciplinarna izlagačka, diskurzivna i izvedbena događanja, unutar prostora DAZ/UHA na Trgu bana J. Jelačića. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U razmatranje će se uzeti inovativni projekti, eksperimentalnog karaktera i s naglašenom prostornom dimenzijom, koji se kritički osvrću na društvene fenomene, a prednost pri selekciji imat će konceptualno jasna, niskobudžetna rješenja.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na poziv se mogu prijaviti pojedinačni_e autori_ce i autorski timovi, a svaki predlagatelj može prijaviti više projekata. Razmatrat će se postojeći radovi, radovi u nastajanju te novi projekti osmišljeni posebno za prostor Staklene sobe, čija je realizacija moguća u razdoblju od završetka natječaja do ljeta 2027. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Programski tim osigurava djelomičnu financijsku i tehničku podršku pri realizaciji te pokriva aktivnosti marketinga i promocije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijedlozi se podnose putem <a href="https://us.list-manage.com/13srmtxpwJk?e=d3aa109371&amp;c2id=54cc9cb8ef7bc3c714a49b4b6b4b4140" target="_blank" rel="noreferrer noopener">obrasca</a>, a prijava treba sadržavati:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>naziv projekta</li>



<li>detaljan opis koncepta (2500 znakova s razmacima)</li>



<li>vizualne priloge (maksimalno 5 priloga, do 10 MB ukupno)</li>



<li>okviran troškovnik</li>



<li>okvirno vrijeme realizacije</li>



<li>podatke o autorici / autorima (kratki životopis, do 1000 znakova s razmacima)</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Pristigle prijedloge razmatra i odabire Galerijski savjet. Za sva dodatna pitanja i pojašnjenja možete se obratiti putem e-mail adrese: tajnistvo@uha.hr. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Rok za prijavu je<strong> 14. rujna.</strong></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Stanovanje bez granica</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/konferencija/stanovanje-bez-granica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 24 Jun 2026 07:30:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[emily marion clancy]]></category>
		<category><![CDATA[gordan bosanac]]></category>
		<category><![CDATA[irene escorihuela blasco]]></category>
		<category><![CDATA[Iva Marčetić]]></category>
		<category><![CDATA[katalin gennburg]]></category>
		<category><![CDATA[manuel aalbers]]></category>
		<category><![CDATA[matthew baldwin]]></category>
		<category><![CDATA[moba]]></category>
		<category><![CDATA[pravo na grad]]></category>
		<category><![CDATA[stambene politike]]></category>
		<category><![CDATA[stanovanje]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=84249</guid>

					<description><![CDATA[U petak i subotu, 26. i 27. lipnja u prostorima Udruženja hrvatskih arhitekata (Trg bana Josipa Jelačića 3/I, Zagreb) održava se međunarodna konferencija o priuštivom stanovanju u organizaciji Prava na grad i Europske zadruge MOBA Housing za zadružno stanovanje. Konferencija okuplja zastupnike u europskim i nacionalnim parlamentima, lokalne dužnosnike, istraživače i stručnjake iz Hrvatske i...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U petak i subotu, <strong>26. i 27. lipnja </strong>u prostorima <a href="https://uha.hr/">Udruženja hrvatskih arhitekata</a> (Trg bana Josipa Jelačića 3/I, Zagreb) održava se međunarodna konferencija o priuštivom stanovanju u organizaciji <a href="https://pravonagrad.org/">Prava na grad</a> i Europske zadruge <a href="https://moba.coop/">MOBA</a> Housing za zadružno stanovanje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Konferencija okuplja zastupnike u europskim i nacionalnim parlamentima, lokalne dužnosnike, istraživače i stručnjake iz Hrvatske i Europe u raspravi o stambenim politikama na tri razine – europskoj, nacionalnoj i lokalnoj – u trenutku kada novi nacionalni zakonodavni okvir za priuštivo stanovanje po prvi put otvara mogućnost lokalnim zajednicama u Hrvatskoj da same oblikuju vlastitu stambenu politiku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Među&nbsp;<em>keynote</em>&nbsp;predavačima su<strong>&nbsp;Manuel Aalbers</strong>&nbsp;s KU Leuven, jedan od vodećih europskih istraživača financijalizacije stanovanja,<strong>&nbsp;Katalin Gennburg</strong>, zastupnica u njemačkom Bundestagu i koordinatorica stranke Die Linke za stanovanje i prostorno planiranje, te&nbsp;<strong>Iva Marčetić</strong>&nbsp;s Univerziteta u Kasselu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U panel-raspravama sudjelovat će europarlamentarac&nbsp;<strong>Gordan Bosanac</strong>, koordinator za stanovanje Grupe Zelenih u Europskom parlamentu,&nbsp;<strong>Matthew Baldwin</strong>, voditelj radne skupine za stanovanje u Europskoj komisiji, dogradonačelnica Bologne&nbsp;<strong>Emily Marion Clancy</strong>&nbsp;te&nbsp;<strong>Irene Escorihuela Blasco</strong>, voditeljica Opservatorija DESCA iz Barcelone.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rasprava će pokriti rizike financijalizacije stanovanja u EU, progresivne prakse kontrole najamnina i regulacije kratkoročnog najma u europskim gradovima te izazove provedbe nacionalnog plana stambene politike na lokalnoj razini.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Administrator_ica programa</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/posao/administrator_ica-programa/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 18 Jun 2026 09:15:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[posao]]></category>
		<category><![CDATA[rad u kulturi]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=84102</guid>

					<description><![CDATA[UHA zapošljava na neodređeno vrijeme uz probni rok od šest mjeseci.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Udruženje hrvatskih arhitekata (<a href="https://uha.hr/">UHA</a>) raspisuje natječaj za zapošljavanje na puno radno vrijeme&nbsp;zbog povećanog opsega posla, za radno mjesto&nbsp;administratora_ice programa u tajništvu UHA-e. Traži se osoba koja će, uz administrativne zadatke, sudjelovati i u organizaciji te provedbi programskih aktivnosti UHA-e.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Zapošljavanje je na neodređeno vrijeme uz probni rok od šest mjeseci. Radno mjesto podrazumijeva obavljanje administrativnih i organizacijskih poslova tajništva, uključujući:</p>



<ul class="wp-block-list">
<li>praćenje financijske evidencije (URA, IRA, izvodi) te komunikacija s računovodstvom;&nbsp;</li>



<li>komunikacija s partnerima, zaprimanje i slanje pošte, briga o uredskom prostoru, skeniranje i arhiviranje dokumentacije, vođenje zapisnika prema potrebi, nabava uredskog materijala itd.;</li>



<li>poslove vezane uz članstvo (vođenje evidencije, izdavanje potvrda, administrativna obrada novih članova, pisana i usmena komunikacija s članstvom i sl.);</li>



<li>sudjelovanje u ažuriranju web stranice (WordPress) i društvenih mreža te pripremi i distribuciji newslettera (MailChimp);</li>



<li>sudjelovanje u organizaciji i provedbi programa Udruženja (događanja, diskurzivni programi i izložbe);</li>



<li>sudjelovanje u izradi prijava za financiranje i programskih izvještaja</li>
</ul>



<p class="wp-block-paragraph">Kandidati trebaju imati VŠS / VSS, a radno iskustvo u administraciji ili civilnom sektoru je prednost, ali nije uvjet. Potrebno je napredno poznavanje MS Office paketa (posebno Word, Excel, Outlook), aktivno znanje engleskog jezika, izvrsno poznavanje hrvatskog pravopisa, te vozačka B kategorije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Traži se osoba koja odgovorno pristupa radnim zadacima, razmišlja analitično i logično, fleksibilna je i prilagodljiva, može raditi samostalno, ali i surađivati u timu, proaktivno pristupa rješavanju problema, ima razvijene organizacijske vještine, pokazuje inicijativu za učenje i profesionalni razvoj i sustavna je i uredna u radu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U prijavi na adresu tajnistvo@uha.hr treba poslati <em>e-mail </em>prijave s predmetom &#8220;Prijava za posao&#8221;, priloženim kratkim motivacijskim pismom (do jedne A4 stranice), kratkom biografijom (do dvije A4 stranice) i potvrdom o završenom obrazovanju (skenirano, ne mora biti ovjereno), do zaključno <strong>29. lipnja</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>GIOskop x Regenerator</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/koncert/gioskop-x-regenerator/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 11 May 2026 13:53:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ivan marušić klif]]></category>
		<category><![CDATA[regenerator]]></category>
		<category><![CDATA[roj osa]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=83444</guid>

					<description><![CDATA[Centar urbane kulture Regenerator i Udruženje hrvatskih arhitekata pozivaju na prvo ovogodišnje događanje programske linije GIOskop, posvećene radovima nominiranima za UHA-ine godišnje nagrade za 2025. godinu. Program će se održati u utorak, 12. svibnja, u prostoru Centra urbane kulture Regenerator u Zaboku. Večer započinje u 18:30 sati stručnim vodstvom kroz kompleks Regeneratora uz autore projekta,...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://re-generator.hr/">Centar urbane kulture Regenerator</a> i <a href="https://uha.hr/">Udruženje hrvatskih arhitekata</a> pozivaju na prvo ovogodišnje događanje programske linije <em>GIOskop</em>, posvećene radovima nominiranima za UHA-ine godišnje nagrade za 2025. godinu. Program će se održati u utorak, <strong>12. svibnja</strong>, u prostoru Centra urbane kulture Regenerator u Zaboku.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Večer započinje u 18:30 sati stručnim vodstvom kroz kompleks Regeneratora uz autore projekta, a nastavlja se u 20 sati audiovizualnim performansom eksperimentalnog trija <strong>Roj Osa</strong> i multimedijalnog umjetnika<strong> Ivana Marušića Klifa</strong>, posebno koncipiranim za prostor Regeneratora. Roj Osa, trio koji čine <strong>Alen Sinkauz</strong>, <strong>Nenad Sinkauz</strong> i<strong> Marco Quarantotto</strong>, kroz improvizaciju, elektroniku i eksperimentalni zvuk gradi atmosferu između postindustrijskog pejzaža i filmske naracije. Njihov recentni rad snažno je vezan uz prostore napuštene ili izmijenjene industrijske arhitekture.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Centar urbane kulture Regenerator nastaje na prostoru tvornice Regeneracija kao dio transformacije industrijske zone u novi centar grada. Okupljajući raznolike društvene organizacije, koncipiran je kao sklop jednog rekonstruiranog i dva nova volumena koji mogu funkcionirati autonomno ili se objediniti u kontinuirani prostor. Programom<em> GIOskop x Regenerator </em>ujedno se najavljuje <em>Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata 2025.</em>, koja će krajem lipnja biti otvorena u Zagrebu uz dodjelu UHA-inih godišnjih nagrada.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Autori CUK Regenerator &#8211;<strong> MVA / Mikelić Vreš Arhitekti</strong>&nbsp;arhitektonski je ured iz Zagreba koji su 2007. osnovali <strong>Marin Mikelić </strong>i <strong>Tomislav Vreš</strong>. Ured se bavi projektima različitih mjerila i tipologija, u rasponu od individualnog stanovanja i turizma do društvene i javne sfere</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ulaz na program je slobodan.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Lana Stojićević: Stratifikacija umjetničkog istraživanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/lana-stojicevic-stratifikacija-umjetnickog-istrazivanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 22 Apr 2026 16:56:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[daz]]></category>
		<category><![CDATA[fotografija]]></category>
		<category><![CDATA[izložba]]></category>
		<category><![CDATA[lana stojićević]]></category>
		<category><![CDATA[Nataša Bodrožić]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<category><![CDATA[umjetničko istraživanje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=83194</guid>

					<description><![CDATA[Udruženje hrvatskih arhitekata, u suradnji s Društvom arhitekata Zagreb, predstavlja izložbu Lane Stojićević u sklopu koje će se na dan otvorenja, 24. travnja, u 19 sati, održati i predavanje o autoričinim umjetničkim istraživanjima. Iako se radi o izložbenom formatu, Stojićević neće predstaviti završene radove, nego izložiti dijelove i materijale prikupljene tijekom svojih istraživanja. Kako pojašnjava...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://uha.hr/">Udruženje hrvatskih arhitekata</a>, u suradnji s <a href="https://www.d-a-z.hr/">Društvom arhitekata Zagreb</a>, predstavlja izložbu <strong>Lane Stojićević</strong> u sklopu koje će se na dan otvorenja, <strong>24. travnja</strong>, u 19 sati, održati i predavanje o autoričinim umjetničkim istraživanjima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Iako se radi o izložbenom formatu, Stojićević neće predstaviti završene radove, nego izložiti dijelove i materijale prikupljene tijekom svojih istraživanja. Kako pojašnjava tekst najave, &#8220;izlošci nisu završne forme materijaliziranih rezultata umjetničkih istraživanja, već artefakti skromnijih dimenzija, poput maketa radova, radnih materijala, rezultata istraživanja mogućnosti materijala, vizualizacija, prikupljenih materijala i artefakata vezanih za prostore istraživanja, kao i izbor istraživačkih fotografija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Predstavljena četiri umjetnička istraživanja povezana su specifičnim prostorima opterećenima prošlošću iz neposrednog okruženja umjetnice, odnosno talozima materijalizirane povijesti koji se preklapaju i isprepliću na istim mjestima. Stojićević podjednako fokus stavlja na slojevitu prošlost, sadašnje stanje ili spekulativnu budućnost tih prostora. Tako izložba i predavanje istovremeno predstavljaju metaforičku i doslovnu stratigrafiju istraženih prostora, ali i samog procesa umjetničkog istraživanja&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U diskurzivnom dijelu programa sudjelovat će i <strong>Nataša Bodrožić</strong> s kojom umjetnica surađuje u sklopu višegodišnjeg umjetničkog istraživanja Visa.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba se može posjetiti <strong>do 6. svibnja</strong>, radnim danom između 9 i 17 sati u prostoru UHA-e / DAZ-a.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Igor Duda: Odmor kao životna potreba</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/igor-duda-odmor-kao-zivotna-potreba/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hana Sirovica]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 16 Apr 2026 17:56:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[igor duda]]></category>
		<category><![CDATA[Kritička dramaturgija]]></category>
		<category><![CDATA[kurziv]]></category>
		<category><![CDATA[pauza]]></category>
		<category><![CDATA[SPID]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=82984</guid>

					<description><![CDATA[U proljetnog ciklusa programa&#160;Kritička dramaturgija: pauza, u&#160;subotu, 25. travnja u 19 sati&#160;u prostoru&#160;Udruženja hrvatskih arhitekata povjesničar Igor Duda&#160;održat će predavanje naslovljeno&#160;Odmor kao životna potreba: o slobodnom vremenu u socijalističkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija društava u povijesti su značile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shvaćanje vremena. Ono se počinje mjeriti satom, strukturirati i organizirati čime...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U proljetnog ciklusa programa&nbsp;<em><a href="https://kulturpunkt.hr/najava/izvedba/kriticka-dramaturgija-pauza/" data-type="link" data-id="https://kulturpunkt.hr/najava/izvedba/kriticka-dramaturgija-pauza/">Kritička dramaturgija: pauza</a></em>, u&nbsp;<strong>subotu, 25. travnja u 19 sati&nbsp;</strong>u prostoru<strong>&nbsp;</strong>Udruženja hrvatskih arhitekata povjesničar <strong>Igor Duda&nbsp;</strong>održat će predavanje naslovljeno<em>&nbsp;Odmor kao životna potreba: o slobodnom vremenu u socijalističkoj Jugoslaviji</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Industrijalizacija i urbanizacija društava u povijesti su značile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shvaćanje vremena. Ono se počinje mjeriti satom, strukturirati i organizirati čime se izoštrava podjela između radnog i slobodnog vremena, ali i jača granica između mjesta za rad i mjesta za odmor. Najveća promjena za hrvatsko i onodobno jugoslavensko društvo dogodila se poslije Drugog svjetskog rata kada se po prvi put za sve zaposlene reguliraju dnevni, tjedni i godišnji odmor. Međutim, odmor nije bilo dovoljno samo ozakoniti, već mu je trebalo dati svrhu: radnik_ca u trenucima odmora obnavlja svoju radnu energiju i kulturno se uzdiže, po mogućnosti kao aktivan sudionik_ca. Prihvaćanje kulture slobodnog vremena postalo je jednim od simbola toliko promicanih procesa društvene modernizacije.</p>



<h4 class="wp-block-heading">O autoru:</h4>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1920" height="2560" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/04/IgorDuda2025-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-82985"/></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Igor Duda</strong> je povjesničar, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i voditelj sveučilišnog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest i kroatistiku te magistrirao i doktorirao povijest. Bavi se temama iz povijesti svakodnevice i društvene&nbsp;povijesti Hrvatske i socijalističke Jugoslavije, među kojima je i povijest slobodnog vremena.</p>



<h4 class="wp-block-heading">Podaci o pristupačnosti:</h4>



<p class="wp-block-paragraph">Program je besplatan i otvoren za sve zainteresirane. Predavanje se održava na 1. katu zgrade u kojoj postoji lift. Predavanje se održava na hrvatskom jeziku bez prijevoda na druge jezike.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Predavanje organiziraju Kurziv i SPID u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata.</p>



<div style="height:10px" aria-hidden="true" class="wp-block-spacer"></div>



<p class="has-text-color has-link-color wp-elements-2 wp-block-paragraph" style="color:#757f87"><em>Program se provodi uz financijsku podršku Grada Zagreba (Gradski ured za kulturu i civilno društvo) i Zaklade “Kultura nova”.</em></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Završni susret Školice</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/zavrsni-susret-skolice/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Feb 2026 11:30:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[blok]]></category>
		<category><![CDATA[daz]]></category>
		<category><![CDATA[kinoklub zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[kulturpunkt]]></category>
		<category><![CDATA[kurziv]]></category>
		<category><![CDATA[novinarska školica]]></category>
		<category><![CDATA[restart]]></category>
		<category><![CDATA[SPID]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=81863</guid>

					<description><![CDATA[Udruga Kurziv od 2009. godine kontinuirano provodi projekt Kulturpunktove novinarske školice, neformalni obrazovni program namijenjen razvoju mladih autora, kritičarki i drugih zainteresiranih za rad u kulturi i medijima. Program obuhvaća radionice u sklopu kojih polaznici razvijaju vještine novinarskog zanata te stječu znanja o različitim aspektima suvremene kulture i umjetnosti&#160; koji potom primjenjuju kroz praktičan rad...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Udruga <strong>Kurziv </strong>od 2009. godine kontinuirano provodi projekt<em> Kulturpunktove novinarske školice</em>, neformalni obrazovni program namijenjen razvoju mladih autora, kritičarki i drugih zainteresiranih za rad u kulturi i medijima. Program obuhvaća radionice u sklopu kojih polaznici razvijaju vještine novinarskog zanata te stječu znanja o različitim aspektima suvremene kulture i umjetnosti&nbsp; koji potom primjenjuju kroz praktičan rad – pisanjem i objavljivanjem članaka na portalu <em>Kulturpunkt.hr</em>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Povodom završetka ovogodišnjeg ciklusa, u petak,<strong> 20. veljače</strong>, u prostoru <a href="https://www.d-a-z.hr/">Društva arhitekata Zagreb</a> i <a href="https://uha.hr/">Udruženja hrvatskih arhitekata</a> (Trg bana Josipa Jelačića 3/1), po prvi će se put održati javni program i dodjela diploma polaznicima_ama.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Program započinje u 19 sati razgovorom s polaznicima_ama <em>Kulturpunktove novinarske školice</em>, koji će podijeliti svoja iskustva sudjelovanja u programu, mentorskog procesa i rada na tekstovima. Razgovor moderira jedna od mentorica programa, novinarka <strong>Barbara Matejčić</strong>.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Uz razgovor s polaznicima, program uključuje i predstavljanje drugih obrazovnih programa u kulturi, koji kroz različite formate pružaju prostor za profesionalni razvoj i rad u području umjetnosti i medija. Edukacije <em>Aplauz ne plaća stanarinu</em> i <em>Političku školu za umjetnike</em> predstavit će<strong> Ana Kutleša</strong> iz <a href="https://www.blok.hr/">BLOK</a>-a, o <a href="https://skola.restarted.hr/">Restartovoj</a> <em>Školi dokumentarnog filma</em> govorit će <strong>Branka Šamija</strong>, a <em>Radionicu filmske kritike i analize </em><a href="https://kkz.hr/">Kinokluba Zagreb</a> predstavit će <strong>Višnja Pentić</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Program je otvoren svima zainteresiranima za neformalne kulturno-umjetničke programe koji razmišljaju o prijavi ili iz prve ruke žele doznati više o načinu rada i iskustvima polaznika. Nakon službenog dijela predviđeno je neformalno druženje i prilika za razgovor s mentorima i predstavnicima programa.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2560" height="1387" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2026/02/Kulturpunktova-novinarska-skolica-plakat-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-81864"/><figcaption class="wp-element-caption">Vizual: Klasja Habjan</figcaption></figure>



<p class="has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-4 wp-block-paragraph" style="font-size:17px">Edukacijski program<em> Kulturpunktova novinarska školica</em> Kurziv provodi uz potporu Grada Zagreba i Zaklade “Kultura nova”.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>O odmoru i gradu</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/o-odmoru-i-gradu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ana Vučić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 29 Jul 2025 08:17:24 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[andautonija]]></category>
		<category><![CDATA[crveni tobogan]]></category>
		<category><![CDATA[dokolica]]></category>
		<category><![CDATA[javni prostori]]></category>
		<category><![CDATA[MIRA WOLF]]></category>
		<category><![CDATA[nebojša slijepčević]]></category>
		<category><![CDATA[odmor je otpor]]></category>
		<category><![CDATA[Povijest zagrebačke dokolice]]></category>
		<category><![CDATA[UHA]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=77131</guid>

					<description><![CDATA[Dva kratkometražna dokumentarna filma o zagrebačkim javnim prostorima prikazana u sklopu "Ljetnog kina na Dolcu" inspirirala su jedno osobno istraživanje ljetne dokolice.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="has-text-align-right has-cyan-bluish-gray-color has-text-color has-link-color wp-elements-5 wp-block-paragraph">&#8220;Nekamo moraš.&#8221; – <em>Psi u trgovištu</em>, Ivan Aralica</p>



<p class="wp-block-paragraph"><em>Ovo će biti moje dosad najduže ljeto u usijanom Zagrebu</em>, potišteno sam pomislila kad sam osvijestila da ove godine možda neću na more. Htjela sam se pripremiti i osmisliti si aktivnosti da ne siđem s uma, pa sam se veselila što Zagreb ima (barem je u prvoj polovici ljeta imao) pristojnu ponudu ljetnih kina na otvorenom. Tako sam se početkom srpnja uputila na plato najpoznatije zagrebačke tržnice gdje su se u sklopu <em><a href="https://uha.hr/gioskop-ljetno-kino-na-dolcu/" data-type="link" data-id="https://uha.hr/gioskop-ljetno-kino-na-dolcu/">Ljetnog kina na Dolcu</a>,</em> u organizaciji Udruženja hrvatskih arhitekata, mogla pogledati dva kratkometražna dokumentarna filma koje povezuju teme glavnog grada i dokolice.&nbsp; </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvi od njih je <em>Povijest zagrebačke dokolice</em> u režiji <strong>Mire Wolf</strong>; riječ je zapravo o televizijskom prilogu iz osamdesetih godina posvećenom uglavnom kulturi kupališta i kupanja u gradu. Prilog je, u nedostatku boljih riječi, prpošan i vedar, a gledatelje_ice podsjeća na dugu i slavnu tradiciju savskih kupališta te informira o možda manje poznatim zabavama i kupanjima u maksimirskim jezerima. Dio priloga posvećen je i vremenima kad su žene bile proglašavane vješticama zbog druženja s muškarcima koji su se ponašali odveć “slobodno” te se kupali u zagrebačkim potocima i time izazivali zgražanje javnosti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Najdublje u povijest zašao je dio koji se bavi <a href="https://www.amz.hr/hr/posjet/arheoloski-park-andautonija/2000-godina-andautonije/rimski-grad-andautonija-preteca-zagreba/">Andautonijom</a> i termama koje su se nalazile u sklopu tog antičkog rimskog grada. To je ujedno najzabavniji moment priloga u kojem sredovječan muškarac, opušteno sjedeći na zidiću, teatralnim glasom i naglaskom, a gledajući ravno u kameru, zaneseno i gotovo pjesnički pokušava opisati zvukove koje je posjetitelj_ica terma prije skoro dva tisućljeća mogao_la čuti dok se kupao_la.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1920" height="1280" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/07/515506687_1190209239804787_3345888316103428524_n.jpg" alt="" class="wp-image-77151"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Luka Dubroja / UHA</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Mnogo godina kasnije ljetna dokolica u Zagrebu izgleda bitno drugačije. Moja dokolica počinje svaki radni dan oko pola 5 kad izađem s posla. (Vjerujem da bi opis tih popodneva, na tragu čovjeka u prilogu i njegove dramatične interpretacije, mogao biti dobra radiodrama s unutarnjim monolozima i zvukovima grada. Pišem bilješku u mobitel.) Da bih stigla kući nakon posla, prvo se moram suočiti s bolnom činjenicom da je nužno izaći na uzavrelu ulicu i doživjeti šok zbog zamjene klimatizirane zgrade temperaturom koja se bliži brojci od 40 stupnjeva. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Usprkos nesnosnim vrućinama i svim popratnim nevoljama koje one izazivaju, obično se odlučujem na hodanje radi, tako se bar tješim, svih fizičkih benefita šetnje jer na poslu ionako samo sjedim. Hodanjem će mi trebati nekih 45 minuta, otprilike jednako kao i ZET-om ako uračunam i čekanje tramvaja na suncu i/ili presjedanje. Majica mi se lijepi za tijelo, ali uvjeravam se da je šetnja lijepa i da uživam u razmišljanju, slušanju glazbe, promatranju grada, stanovnika, turista, vrana i mačaka. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Dok se pokušavam držati tankog hlada i spremam se izaći na zadnji potez istočne strane Gagarinovog puta na kojem odnedavno više nema olakšanja pod krošnjama, mislim na svaki onaj put kad sam bila pod drvećem Maksimira ili nekog manjeg parka i nisam to cijenila, kao što ne cijenimo dvije funkcionalne nosnice svaki put kad nismo prehlađeni. To me podsjeti da bi trebalo platiti dopunsko zdravstveno osiguranje.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1920" height="1280" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/07/516431163_1190209289804782_4291384052142406774_n.jpg" alt="" class="wp-image-77150"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Luka Dubroja / UHA</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">S vremena na vrijeme osvježi me pokoja kapljica s nečije klime pa razmišljam o klimatskim promjenama i o prilogu koji je govorio o vremenima u kojima se bilo moguće okupati u gotovo bilo kojem od zagrebačkih vodenih tijela. Obećajem si da ću istražiti ponudu i cijene zagrebačkih bazena (neću) te vjerovati institucijama i mjerenjima kakvoće vode na Jarunu (isto neću). </p>



<p class="wp-block-paragraph">Padne mi na pamet da je bicikl super stvar i za opuštene vožnje gradom u slobodno vrijeme i za put na posao i da bi ga bilo dobro nabaviti, ali i tu mi pozitivu raspršuje Ozaljska, inače jedna od najdražih mi ulica, na kojoj u pola metra širine između zidova i parkiranih automobila izvodim slalome između vozača i vozačica romobila i bicikala. Oni su te iste manevre odabrali umjesto vožnje po tramvajskoj traci. Ne krivim ih, ja bih odabrala isto, ali ja nemam, a očito neću ni imati bicikl. Draže mi je hodanje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nema veze, tješim se opet kad dođem doma. Moje vrijeme za odmor i dokolicu zapravo tek sad počinje. Ali u kuhinji cimerica sprema hranu i napa je glasna, a moja je soba okrenuta na zapad i nema rolete. Trebalo bi napokon kupiti zastore. Palim Netflix u boravku i gledam <em>The Office</em>. Zaključujem da bi trebalo gledati nove serije i filmove. Kliknem na novi <em>Bridget Jones</em>. Zaključujem da bi trebalo gledati kvalitetne serije i filmove. To ne pronalazim, a skidanje će dugo trajati. Rana večera. Zaključujem da treba čitati, no pažnja mi se osipa kao nekoliko prethodnih rečenica. Zurim u zid i borim se sa snom. Trebalo bi šetati ili trčati, ali još je prerano. Skrolam po mobitelu, zurim u zid.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako se večer bliži, i moje raspoloženje se popravlja. Sad je zapravo najbolje vrijeme za iskoristiti sav potencijal dokolice. Živim u glavnom gradu, mogućnosti su na svakom koraku. Ali ljeto je i festivali se i koncerti polako sele na jug zajedno s ljudima, knjižnice imaju ćudljivo radno vrijeme, u kinima nema ničeg zanimljivog, likovnoj umjetnosti ionako nisam sklona, a i kazališta su već prazna. Trebalo bi šetati ili trčati, ali već je prekasno. Skrolam po mobitelu, zurim u zid.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">I onda, u sumrak, stvarno svjetlo notifikacije i metaforičko svjetlo prijedloga koji rješava moje probleme. Dvije najljepše riječi koje osoba u ljetnu zagrebačku večer može pročitati. “Oćemo Krivi?” Dan će biti spašen. Spremam se. Tuš je moja Andautonija.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1920" height="1280" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/07/515506569_1190210036471374_2605318906503430036_n.jpg" alt="" class="wp-image-77149"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Luka Dubroja / UHA</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Odmaknimo se od mene na trenutak. Razmišljajući o ljetnoj dokolici u gradu, htjela sam provjeriti kako drugi o njoj razmišljaju, pa sam posegnula za džokerom <em>pitaj frendicu</em>. Kad sam se za pomoć obratila svojoj Zagreb-<em>based</em> Whatsapp grupi od šest prijateljica, odgovorile su mi dvije. Jedna je napisala “ljudi koji se sunčaju na Zrinjevcu hehe”, a druga “oni sajmovi razne hrane na štrosu i tuđmancu i sl.” te “ljetna kina”. To mi i nije puno pomoglo, pa sam se ponovno okrenula sebi i počela se prisjećati onih proljetnih tjedana 2020. godine, netom nakon što je proglašena pandemija. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Tad sam, skrolajući Instagramom, provela svojevrsno kvalitativno istraživanje nakon što sam na storijima prijatelja_ica i poznanika_ca primijetila nagli porast interesa za aktivnosti koje u nekim uobičajenijim okolnostima s tim ljudima nikad ne bih spojila. Uglavnom je to bila pomama za trčanjem i vježbanjem općenito, ali bilo je i konkretnijih i zanimljivijih hobija. Nekoliko mojih poznanica počelo je, na primjer, peći kruh pa mi je neko vrijeme <em>feed</em> bio prepun fotografija raznih faza rekreacije recepata za <em>sourdough</em>, a uglavnom su ih objavljivali ljudi koji su dotad u kuhinji provodili jednako vremena kao i ja: gotovo nimalo. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Čak i moja persona, koja je sve to, priznajem, određeno vrijeme promatrala s određenom mješavinom prezira i ljubomore, ubrzo se, iz očaja i dosade, počela hvatati u koštac s korpusom tekstova za diplomski rad. Zaključila sam da je, u tadašnjim okolnostima, bilo lakše usredotočiti se na neki hobi ili rad nego zdvajati nad koronom, ali zanimalo me kakva je situacija s viškom slobodnog vremena danas, pa sam se ponovno okrenula svom krugu prijatelja. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedna je frendica rekla da je zima dostojanstvenija od ljeta i tom sam izjavom bila oduševljena: oduvijek preferiram jesen i zimu i dobila sam potvrdu da zbog toga nisam luda. U jednom je razgovoru frend, kad sam mu citirala tu rečenicu, rekao da to možda jest istina, ali da su prednosti najtoplijeg godišnjeg doba, čak i bez mora i plaža, generalna sporost, opuštenost i više mogućnosti da ljudi u svoje slobodno vrijeme, temperaturama usprkos, izlaze van i samo se opušteno druže i čilaju. I to je istina, mora se priznati. Na tragu druženja i čilanja, a kao odgovor na moje pitanje o zagrebačkoj dokolici, jedna je frendica jednostavno i točno rekla “Krivi put”.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sociološka relevantnost mog “istraživanja”, korištena metodologija i reprezentativnost uzorka možda jesu upitni i nedostatni za izvlačenje konkretnih zaključaka, ali su mi se zato nametnule nove teorije. Prva je da bi sljedeći put, za “istraživanje” s prijateljima i prijateljicama, trebala uzeti u obzir da će biti responzivniji ako im pitanje pošaljem ili izgovorim direktno umjesto u grupni <em>inbox</em>. To, doduše, vrijedi samo u slučaju kad su i sami u gradu i nikakvo im more ne odvlači pažnju. Druga je da dokolica (pa onda i dokolica u Zagrebu) često podrazumijeva da se s vremenom nešto može <em>raditi</em>, bilo na organiziranim događanjima u gradu, bilo na privatnim druženjima, a podjednako često i da se, osim što se može, <em>treba</em>. </p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1920" height="1280" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/07/515504963_1190209409804770_8333769892571209714_n.jpg" alt="" class="wp-image-77152"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Luka Dubroja / UHA</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo tu leži uzrok mojih problema. U svojoj dokolici često ništa ne radim (i u tome uživam), ali zbog te ideje da bih nešto <em>morala</em> ili <em>trebala</em> užitak mi je gotovo uvijek popraćen grižnjom savjesti zbog pritiska da vrijeme trebam provoditi na “bolji”, “produktivniji”, “smisleniji” način. S druge strane kratka analiza riječi, definicija i pojmova kojima opisujemo dokolicu pokazuje da joj je česta odrednica upravo izostanak posla: slobodno vrijeme ili vrijeme u kojem se ne radi, ugodna dosada, razbibriga, razonoda, zabava, besposličarenje, neproduktivna potrošnja vremena. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedina odrednica s prizvukom neke <em>akcije</em> jest rekreacija koja često podrazumijeva neki oblik sporta i fizičku aktivnost, ali to mi, nažalost, otkako sam na drugoj godini faksa prekinula svoju rukometnu karijeru kad mi više nije trebala za potpis iz tjelesnog, nije odveć primamljivo, barem ne ljeti. Moji su sinonimi za dokolicu pak oduvijek bili čitanje, pisanje, gledanje, slušanje. Sve redom glagolske imenice koje ipak podrazumijevaju određeni tip (mentalne) radnje. Dokolica bi, zaključujem, također nešto morala, a to je biti negdje između, i uključivati najbolje od oba svijeta: djelovanje i odmor. Moje bi idealno slobodno vrijeme podrazumijevalo opuštenost i nerad, ali i dovoljno stimulacije za izostanak bilo kakvog osjećaja krivnje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Pripremajući ovaj tekst, proživljavala sam tešku prokrastinacijsku dokolicu dok sam pokušavala dokučiti kako sva ova zapažanja pretvoriti u nešto smisleno. Odgovor mi se iskristalizirao u obliku još jedne poruke na mobitelu: “ja se opet nudim za šetnju, jednostavno sam nemirna otkad ne moram raditi cijeli dan, baš mi je šok”. To je potvrdilo dvije moje sumnje: sa svojim vremenom svatko nešto mora, a najbolja je za to šetnja: rekreacija i razonoda u jednom.&nbsp;Frendica i ja tako smo se našle u parku.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1922" height="1372" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/07/webp_2x_big_crveni_tobogan3.webp" alt="" class="wp-image-77153"/><figcaption class="wp-element-caption"><em>Crveni tobogan</em> (2025), r. Nebojša Slijepčević. Izvor: ZagrebDox</figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">To me vraća na drugi film koji se prikazivao na Dolcu. <strong>Slijepčevićev</strong> <em>Crveni tobogan</em> je nastao četrdesetak godina nakon priloga o dokolici, a donosi priču o građanskoj borbi za očuvanje parka na Savici i protivljenju izgradnji crkve na tom mjestu. Tonom svakako manje prpošan i nostalgičan od priloga koji mu je prethodio, a u skladu s vremenima o kojima govori i činjenicom da se u Zagrebu i dalje borimo za javne prostore koji bi nam, umjesto da služe investitorskim interesima, trebali omogućiti uživanje i dokolicu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U parku iz filma ni nakon šest i pol godina života u Zagrebu još uvijek nisam bila, ali znam da izgleda kao i livada pokraj Parka pravednika među narodima, kao i Fallerovo, kao i <a href="https://kulturpunkt.hr/tema/videnje-grada-po-mjeri-stanara/" data-type="link" data-id="https://kulturpunkt.hr/tema/videnje-grada-po-mjeri-stanara/">ugao Žajine i Nove ceste</a> koji je ovih dana također u opasnosti od nestajanja, kao i druge trešnjevačke lokacije po kojima se često krećem i koje i same nude odgovor na pitanje što je to gradska dokolica: bicikli, igra skrivača, piva na klupici, tračanje susjeda, vrećice iz dućana, psi i, naravno, šetnja. Trebalo bi se prošetati i po parku na Savici.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Oba su filma, dakle, svakodnevni Zagreb negdje između nostalgije, opuštanja, nezadovoljstva i otpora. Riječi koje bi se mogle upotrijebiti i za sve (ne)sretnice koje će, poput mene, cijelo ljeto provesti na dragom nam uzavrelom asfaltu. Trebalo bi se prošetati, zauzeti prostor u opuštenosti i neradu (važno je zapamtiti da je odmor otpor), posvetiti koju misao gradu, pa se i pridružiti aktivistima_kinjama koji_e se trude sačuvati ga za njegove građane. Tko zna, možda budemo svjedoci nekom novom filmu; možda scenarij same smislimo. U svakom slučaju možemo ga prokomentirati u Krivom.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1920" height="1280" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2025/07/515508768_1190209449804766_1541619728695955276_n.jpg" alt="" class="wp-image-77154"/><figcaption class="wp-element-caption">FOTO: Luka Dubroja / UHA</figcaption></figure>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
