Aktivistkinje i aktivisti ispred termoelektrane u Plominu, 17. veljače  formirali su ljudski lanac te izvjesili natpis Cijena ugljena? Naši životi, kako bi upozorili na opasnost korištenja ugljena i  još jednom pozvali vladu da definitivno i trajno odustane od štetnog projekta Plomin C.

Ljudski lanac u Plominu formirali su aktivisti i aktivistkinje Zelene Istre, Zelene akcije, Greenpeacea, CEE Bankwatch Networka, organizacija FoE Colombia i Re:Common te Mladen Bastijanić, labinski aktivist, uz podršku Labin Art Expressa, a u njega su bile uključene i siluete ljudi, kao simbol onih koji su zbog ugljena izgubili život.

O stravičnim posljedicama eksploatacije ugljena za okoliš i lokalne zajednice govorio je Danilo Urrea iz kolumbijske udruge CENSAT-Agua Viva/Friends of the Earth Colombia, naglasivši primjer rudnika ugljena El Cerrejon u kolumbijskoj regiji La Guajira, iz koje je tijekom posljednjih petnaestak godina stiglo tisuće tona ugljena za termoelektrane u Plominu.

“Na teritoriju kolumbijske La Guajire u ovom trenutku djeca umiru zbog žeđi i gladi”, rekao je Urrea. “U manje od 30 godina tvrtke koje se bave eksploatacijom ugljena, veliki farmeri i poljoprivredna industrija zagadili su, prisvojili, uspostavili kontrolu i ogolili glavne vodne resurse La Guajire. Samo El Cerrejon troši 17 milijuna litara vode dnevno za polijevanje cesta zbog prašine koja se diže od prolaska kamiona s ugljenom. U isto vrijeme prosječni stanovnik La Guajire pije manje od jedne litre vode dnevno. U uvjetima oskudice vodom lokalne zajednice nisu u mogućnosti proizvesti potrebnu hranu i živjeti na samoodrživ način kao ranije. Za ovaj sukob odgovorne su i zemlje koje uvoze ugljen”, poručio je.

“Drugim licem” eksploatacije bavio se fotograf i aktivist Luka Tomac koji je izložbom Sretno! Priče koje nam dolaze s ugljenom, predstavljenoj prošle godinne u Labinu i Puli, prikazao izravan negativan socio-politički utjecaj iskorištavanja prirodnih resursa. Tom prilikom naglasio je da “moramo biti svjesni kako se uvozom tobože povoljnih energenta iz udaljenih krajeva svijeta, uvoze i tragične sudbine pojedinaca i povijesti zajednica kojih smo rijetko svjesni ako se vodimo kratkoročnom ekonomskom računicom umjesto altruizmom i razumom”. 

Nova Hrvatska vlada stavila je privremeni moratorij na izgradnju termoelektrana, a Most je već u svom izbornom programu najavio “puni otklon od ugljikovodika u energetici”, no organizacije za zaštitu okoliša smatraju kako privremeni moratorij nikako nije dovoljan te je potrebno definitivno i trajno odustati od ovog skupog i okolišno štetnog projekta koji je na referendumu odbacilo 94% građana Labinštine. Također, brine ih mogućnost da vlada zapravo želi nastaviti s ovim projektom, no traži drugačiji način izvedbe kako uvjeti izgradnje ili financiranja ne bi bili problematični Europskoj komisiji.

Dušica Radojčić iz Zelene Istre poručila je stoga da Hrvatska treba definitivno i trajno odustati od projekta Plomin C koji bi stvorio potrebu za još većim količinama uvoznog ugljena, a razvoj koji se temelji na ugljenu nije ni moralan ni pravedan.