U prvom dijelu večeri predviđen je razgovor s povodom, odnosno premijerno predstavljanje hrvatskog prijevoda kratkog autobiografskog romana Događaj Annie Ernaux, u kojem autorica tematizira vlastito iskustvo pobačaja. Roman je objavljen u Booksinoj i MaMinoj biblioteci Prijatelji koja, uz prošlogodišnju knjigu Jedna žena, sada broji dva Ernauxina naslova.

Knjigu će predstaviti njezina prevoditeljica, Milena Ostojić u čijem se književnom prevodilačkom opusu nalazi i hvaljeni Povratak u Reims Didiera Eribona, a  bila je i redovita prevoditeljica za hrvatsko izdanje časopisa Le Monde diplomatique. U razgovoru sudjeluje i Ana Lovreković, članica feminističkog kolektiva fAKTIV i Platforme za reproduktivnu pravdu, koja se pretežno bavi pravom na dostupan i siguran pobačaj, dok će razgovor moderirati sociologinja Dora Levačić iz uredništva regionalnog portala Bilten, koja piše, uređuje i prevodi tekstove o feminizmu i radničkim pravima.

Filmski dio programa započinje kratkometražnim filmom Ljubice Janković AB iz 1977. Riječ je o diplomskom filmu rodom Puljanke Ljubice Janković Lazarić sa studija filmske i TV režije u klasi prof. Ante Babaje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, u produkciji Zagreb filma. Redateljica u filmu prati mladu djevojku od odluke da počini pobačaj, preko razgovora s majkom i liječnicom o razlozima za takvu odluku, do trenutaka nakon samoga čina koje dijeli s drugim ženama koje su obavile pobačaj.

Slijedi film Događaj, filmska adaptacija istoimenog romana o kojem je bilo riječi u prvom dijelu programa. Film u režiji francuske redateljice Audrey Diwan nagrađen je Zlatnim lavom za najbolji film na prošlogodišnjem Venecijanskom filmskom festivalu. Priča prati mladu studenticu Anne koja odlučuje pobaciti kako bi završila studij i pobjegla od sputane egzistencije u radničkoj obitelji. No godina je 1963., pobačaj u Francuskoj je zabranjen, a vremena je malo – Anneini ispiti se bliže i njezin trbuh je sve vidljiviji. Potraga za ilegalnim pobačajem pokazuje se težom od očekivanog.

Programi Kina Katarina odvijaju se uglavnom u napuštenom, perifernom dijelu Pule, na lokacijama kojima potiče na korištenje i osmišljavanje novih namjena takvih prostora, kao i ideje o nužnosti njihove dostupnosti svim građanima. S obzirom program u čijem su fokusu reproduktivna ženska prava izabrana lokacija je dvorišna terasa starog rodilišta u Puli, gdje književno-filmski program započinje 1. kolovoza u 20 sati.

Tekst je objavljen u okviru projekta Kinemaskop i uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra.

Klub Booksa koji je u siječnju 2004. godine pokrenula Udruga za promicanje kultura “Kulturtreger” prostor je otvorenog tipa koji svojim članovima nudi mogućnost aktivnog i edukativnog provođenja slobodnog vremena. Klub je otvoren šest dana u tjednu, a funkcionira kao klupska kantina i kao prostor za održavanje programa iz područja književnosti, nezavisne kulture i civilnog društva. Ograničenja koja nalažu epidemiološke mjere utjecale su na Booksin program, ali ga nisu zaustavile – čak suprotno. Organiziranjem književnih i filmskih večeri, predavanja, tribina i koncerata u dvorištu ispred kluba, Booksa se u proljeće i ljeto 2020. činila življom no ikad. O učincima lokalnih i nacionalnih mjera na održavanje programa i tome što slijedi u hladnijim mjesecima razgovarali smo s voditeljicom kluba Miljenkom Buljević.

KP: Kakav je prostor koji vodite? U čijem je vlasništvu i imate li potpisan ugovor? Kakvim biste ocijenili odnos s vlasnikom prostora?

Booksa se nalazi u državnom prostoru u širem centru grada. Odnos s vlasnikom prostora je relativno korektan, što znači da do sad nismo imali potrebe za većom komunikacijom.

KP: S obzirom na potres, koliko ste morali ulagati u popravke, jesu li vam i koliko u tome pomogle mjere donesene na lokalnoj ili nacionalnoj razini? Jeste li imali oštećenja nakon poplave te koliko je prostor koji vodite uopće primjeren vašem radu i aktivnostima?

Potres je oštetio krov dimnjak na koji je naš prostor vezan. Popravke su organizirali stanari zgrade u kojem se prostor nalazi. Sam prostor je zadobio manja oštećenja koja ne utječu na rad organizacije. Mjere koje su donesene na lokalnoj i nacionalnoj razini su nas uglavnom zaobišle. Poplava nije ugrozila prostor.

KP: Nakon višemjesečnog nestanka i programa i publike, u kojoj je mjeri pandemija utjecala na vaše ovogodišnje planove? Što očekujete od ostatka jeseni, na lokalnom i nacionalnom planu, i koje su vaše najveće potrebe u kontekstu prostora i u kontekstu daljnjeg rada?

Pandemija je bitno utjecala na realizaciju naših aktivnosti i s tim u skladu smo većinu aktivnosti prilagodili novim okolnostima bilo da smo ih izvodili online ili u javnom prostoru ispred kluba Booksa. Jesen i zima su velike nepoznanice kad je u pitanju održavanje aktivnosti u prostoru kluba te bi nam bilo važno znati koji su planovi na lokalnoj i nacionalnoj razini oko pomoći prostorima u slučaju novog lockdowna. U tom smislu mislimo prije svega na financijsku pomoć zbog potencijalno izgubljenog samoprihodovanja i održavanja aktivnosti.

Udruga za promicanje kultura Kulturtreger, nakladnik portala Booksa.hr i nakladnik Kulturpunkta Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva započinju provedbu projekta I to je pitanje kulture?, usmjerenog jačanju sustavnog izvještavanja o pristupu i sudjelovanju u kulturi različitih ranjivih skupina. Cilj je projekta senzibilizacija javnosti o izazovima s kojima se one suočavaju, ali i afirmacija njihovih kulturnih potreba i povećanje njihove socijalne uključenosti. Projekt pritom fokus stavlja na mlade, slijepe i slabovidne, migrante, siromašne i Rome kao skupine kod kojih se participacija u kulturi prelama na specifične načine.

Projektom konkretno želimo povećati kapacitete medijskih radnika za prepoznavanje važnosti pristupa i sudjelovanja u kulturi ranjivih skupina, kao i izazova s kojima se one suočavaju te povećati vidljivost ranjivih skupina u društvu kroz iscrpnu produkciju istraživačkog i analitičkog medijskog sadržaja. Medijski radnici i radnice bit će osposobljavani tijekom sedam dvodnevnih radionica – pet tematskih, posvećenih svakoj od skupina, te dviju posvećenih metodama istraživačkog novinarstva. Radionice će se provoditi u suradnji s ključnim organizacijama koje djeluju u području zaštite i zagovaranja prava ranjivih skupina na koje se projekt fokusira.

Prva novinarska radionica posvećena je temi mladih, a održava se 23. i 24. rujna u prostorijama kluba MaMa (Preradovićeva 18, Zagreb). Radionica je namijenjena medijskim radnicama i radnicima, kao i studenticama i studentima novinarstva, koji će se u njezinu sklopu educirati o mladima kao ugroženoj društvenoj skupini i osposobljavati za istraživačko i analitičko pisanje o problemima s kojima se mladi u Hrvatskoj suočavaju.

Voditelji_ce radionice su Sven Janovski i Ivona Eterović iz Mreže mladih Hrvatske, a teme obuhvaćaju medijske i šire društvene stereotipe o mladima, egzistencijalne probleme mladih, njihovu političku participaciju, obrazovanje, pristup kulturi, mentalno zdravlje te pregled specifičnih podskupina mladih, njihovih karakteristika, problema i potreba. Radionica traje dva dana po šest sati, uz predviđenu pauzu za ručak koji će osigurati organizatori. Od polaznika_ca se u sklopu procesa edukacije očekuje i sudjelovanje u radionici istraživačkog novinarstva koja će se održati u studenom te proizvodnja sadržaja koji će biti objavljen na jednom od portala.

Prijava treba sadržavati ime i prezime, kratki životopis, kontakt podatke (e-mail, broj mobitela) te primjere novinarskog rada (link ili word dokument). Polaznicima koji dolaze izvan Zagreba organizatori osiguravaju smještaj i putne troškove (javni prijevoz). Prijave šaljite putem e-maila s naslovom “Prijava za radionicu”, najkasnije do 20. rujna 2020.

Projekt provode Udruga za promicanje kultura Kulturtreger kao nositelj i Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva kao partner, u razdoblju od kolovoza 2020. godine do srpnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.342.674,05 HRK, a sufinancira ga Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1.141.272,94 HRK. Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima možete saznati ovdje, a o Europskom socijalnom fondu na ovoj poveznici. Sadržaj objave isključiva je odgovornost Udruge za promicanje Kultura Kulturtreger.

Sjedinjene Države Levanta zajednički je program Revije malih književnosti i Human Rights Film Festivala koji se od 5. do 10. prosinca ove godine održava u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku i Vukovaru.

Glavni tematski fokus Sjedinjenih Država Levanta čine suvremeni politički, društveni i kulturni odnosi unutar platoa uokvirenog Levantom i Sjedinjenim Američkim Državama, no ovim će se odnosima pristupiti iz nekonvencionalnog kuta – kroz razgovore s politolozima, književnicima i aktivistima, putem književnih tekstova i filmova, s ambicijom da različite lokalne krize diljem svijeta prikažemo unutar okvira krize jednog političko-ekonomskog sustava. 

Središnji dio programa Sjedinjene Države Levanta čini Revija malih književnosti, Booksin festival koji će ove godine doživjeti svoje trinaesto izdanje i po prvi put u Hrvatskoj predstaviti suvremenu književnost na arapskom jeziku. Revija će predstaviti književnice i književnike iz Sirije, Libanona, Jordana i Palestine s impresivnim biografijama, od Hode Barakat, jedne od najvažnijih libanonskih feminističkih književnica do Khaleda Khalife, zabranjivanog sirijskog romanopisca i scenarista koji odbija napustiti zemlju. 

Zeina G. Halabi, selektorica ovogodišnje Revije malih književnosti te profesorica arapske književnosti i kulture na American University of Beirut, pri odabiru autora i tekstova imala je samo uvjet da autori budu suvremeni i živi. Zeina kaže da je odabir bio “izazovan jer primorava da se u novom i eksperimentalnom pisanju proberu tekstovi koji zastupaju nove poglede na svijet”. Odabrala je raznolike književne glasove koji “nas odvlače od eksplicitno modernističkog sekularno-nacionalističkog diskursa prema onome koji je anakron, transnacionalan i pažljiv prema individualnom. Oni su zaokupljeni estetikom, ali se ne odriču političkog” te zaključuje da nas “pozivaju da konceptualiziramo ono što nazivamo ‘suvremenim’ u njegovoj arapskoj iteraciji”.

U sklopu Revije, Booksa će objaviti i predstaviti antologiju suvremenih pisaca i spisateljica iz zemalja Levanta naslova Tvoj bol je lakši kad o njemu drugi pričaju. 

Program Sjedinjene Države Levanta čine još predavanja, projekcije filmova i tribine eksplicitno vezani uz trenutni politički kontekst i pokušaj njegova razumijevanja. Među predavačima izdvajaju se Fawwaza Traboulsija, izvanredni profesor povijesti i političkih znanosti s Libanonsko-američkog sveučilišta u Bejrutu, te Renad Qubbaj, glavna direktorica palestinskog Tamer instituta za edukaciju u zajednici.

Danas dominantna interpretacija suvremenog političkog trenutka svijet dijeli na “stabilna” i “problematična mjesta”, mjesta koja se jedna s drugim povezuju isključivo posljedicama dok se (zajednički) uzroci izmještaju na nerijetko naknadno učitane i konstruirane povijesne, kulturološke ili humanitarne razloge. Sjedinjene Države Levanta ukazat će na potrebu i nužnost drugačije interpretacije – one koja prepoznaje da situacija u jeftinim motelskim sobama nedaleko Disneylanda u filmu Florida Project ima iste sustavne uzroke kao i situacija u mračnoj sobi koju opisuje Maan Abu Taleb u priči Nismo bili gladni, jer Levant nije europsko (ili američko) “drugo”, nego integralni dio mediteransko-euro-atlantskog sustava koji već godinama služi kao poligon na kojem se proizvode “krize”.

Ovaj segment programa organizira se u suradnji s Centrom za mirovne studije, Zakladom Solidarna, Talijanskim kulturnim institutom, Francuskim kulturnim institutom, udrugom Kurziv/ Kulturpunkt.hr, Filozofskim fakultetom u Zagrebu te Akademijom Saharov i Uredom za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj. 

Struktura je kvaliteta koja prožima fizički svijet i naš spoznajni odnos s njim. Filozofska tradicija od Platona nadalje formu je smatrala pojmom od najveće važnosti. Tek je u dvadesetom stoljeću pojam strukture sistematski određen i iskorišten – u prošlom stoljeću pratili smo njegov meteorski prelet nebom humanistike sve dok on, kako se čini, nije ponovno nestao u mraku neodređenosti.

“Petodnevni simpozij bit će posvećen sudbini pojma “strukture” – kao pojma i konstrukcije – u dvadeset i prvom stoljeću. Temi će se pristupiti iz perspektive filozofije, psihoanalize, umjetnosti, znanosti, literature i filma: pitat ćemo se što bi značilo misliti i fizički odrediti ili istražiti konstituciju “strukture” danas, dok se napajamo iz starih i novih teoretskih izvora”, najava je događanja. 

Izlagači su Aaron Schuster, Ada Smailbegovic, Evan Calder Williams, Victoria Brooks, Omri Moses, Alexi Kukuljevic, Nathan Brown, Joshua Wiebe, Robin Graham, Amanda Holmes, Ante Jerić, Vladimir Tasić, Leonardo Kovačević, Pearl Brilmyer.

Struktura uključuje i raznovrstan umjetnički program: književne večeri s Ece Temelkuran, Andrejom Nikolaidisom i Vladimirom Tasićem, dvodnevni koncert-instalaciju Alexa Mendizabala te projekcije filmova Ane Hušman i Heinza Emigholza.

Raspored i detaljni opis programa potražite ovdje.

Booksa, mala nezavisna knjižara s profiliranom ponudom lijepe književnosti koja je počela s radom prije deset godina, pretvorila se u prepoznatljiv klupski prostor s bogatim programom i čvrstom pozicijom na kulturnoj sceni Zagreba. Booksin program s godinama je rastao i izlazio iz okvira književnosti – promocije i razgovori s piscima, urednicima i kritičarima dopunjeni su glazbom, kreativnim radionicama, zabavnim i prezentacijskim programima. S vremenom klub se počeo koristiti kao mjesto druženja, sastanaka, učenja, čitanja i pisanja, a danas su vrata Bookse otvorena šest dana u tjednu svim posjetiteljima i zainteresiranim pojedincima koji imaju što za podijeliti s javnošću.

Cijelu priču oko Bookse pokrenula je udruga za promicanje kultura Kulturtreger. Osim kluba udruga Kulturtreger vodi i portal za književnost booksa.hr, a na istoj adresi je i Centar za dokumentiranje nezavisne kulture kojemu je svrha prikupljati i dokumentirati sve što se proizvodi na nezavisnoj kulturnoj sceni i što je na njoj nastalo u proteklih dvadeset godina. Do danas se u Booksu učlanilo preko 12,000 osoba, a popis poznatih imena koja su u proteklih deset godina gostovala u klubu proteže se od domaćih i stranih književnika, preko muzičara do putopisaca te brojnih drugih umjetnika. Booksa je ugostila i brojne festivale, umjetničke inicijative, udruge i aktiviste.  

Svojih prvih deset godina Booksa će slaviti kroz cijeli prosinac. Slavlje počinje s rođendanskim tulumom u petak, 5. prosinca kada će početi i crowdfunding kampanja s kojom se žele prikupiti sredstva za popravke prostora koji  su nužni nakon deset godina skoro svakodnevne uporabe. Nakon rođendanske zabave uslijedit će slavljeničko izdanje Radionice kreativnog pisanja proze i poezije, koncert Škrabica s Antom Perkovićem, Ninom Romić, Lukom Belanijem i Bebe Na Vole, Književni budoar s poznatim gostima iz Beograda, Davidom Albaharijem i Markom Šelićem Marčelom, pub kviz Lova do krova te dobrotvorna akcija s udrugom Futura, daj šapu. 

Slavljenički program održavat će se do 23. prosinca, a detaljan raspored događanja možete pronaći ovdje. 

Revija malih književnosti je književni festival na kojem se predstavljaju suvremeni autori iz zemalja regije (od Austrije do Grčke) koji su u svojim matičnim zemljama prepoznati kao kvalitetni i relevantni, ali čija djela nisu objavljena u Hrvatskoj. Revija je hrvatskoj čitateljskoj publici dosad predstavila autorice i autore mlađe generacije iz Bosne i Hercegovine (2005), Slovenije (2006), Crne Gore (2007), Bugarske (2008), Srbije (2009), Rumunjske (2010), Kosova (2011), Grčke (2012) i Makedonije (2013.) 

Ove će se godine, 15. i 16. listopada, u Booksi predstaviti književnici i književnice iz Albanije. Od svih književnosti jugoistočne Europe, albanska je književnost u Hrvatskoj najmanje poznata. Izuzev velikana, nobelovca Ismaila Kadarea, u Hrvatskoj gotovo i nema objavljenih albanskih autora. “Čitateljska publika, bila ona ‘obična’ ili ona koja se profesionalno bavi knjigom, zna jako malo ili ništa o tome o čemu se piše u Albaniji, koje teme zaokupljaju tamošnje autore, što to točno podrazumijeva baviti se pisanjem u Albaniji danas, koliko je situacija u književnom stvaralaštvu pa i izdavaštvu slična ili drugačija od one s kojima se nose ostale zemlje u regiji”, najava je ovogodišnje Revije koju organizira Udruga za promicanje kultura Kulturtreger.

Svoje će odgovore na ova pitanja ponuditi šestoro autorica i autora, odnosno četiri gošće i dva gosta ovogodišnje Revije – Eljan Tanini, Lisjana Demiraj, Gresa Hasa, Sabina Veizaj, Lindita Komani i Arti Lushi. Osim njihovih, u katalogu ovogodišnje Revije naći će se i tekstovi Lindite Arapi, Fluransa Ilie, Dariena Levanija, Albane Nexhipi, Mariklene Niço i Edona Qesarija. Odabir upravo ovih književnih imena za Reviju je odradio književnik, osnivač međunarodnog književnog festivala Poeteka i urednik istoimenog časopisa, Arian Leka. Tekstove albanskih autorica i autora preveo je ugledni pisac i profesor Skhelzen Maliqi, a vizualni identitet festivala potpisuje Zoran Đukić.

Program potražite na službenim stranicama Bookse.

Ove će se godine, 15. i 16. listopada, u Booksi predstaviti književnici i književnice iz Albanije. Od svih književnosti jugoistočne Europe, albanska je književnost u Hrvatskoj najmanje poznata. Izuzev velikana, nobelovca Ismaila Kadarea, u Hrvatskoj gotovo i nema objavljenih albanskih autora. “Čitateljska publika, bila ona ‘obična’ ili ona koja se profesionalno bavi knjigom, zna jako malo ili ništa o tome o čemu se piše u Albaniji, koje teme zaokupljaju tamošnje autore, što to točno podrazumijeva baviti se pisanjem u Albaniji danas, koliko je situacija u književnom stvaralaštvu pa i izdavaštvu slična ili drugačija od one s kojima se nose ostale zemlje u regiji”, najava je ovogodišnje Revije koju organizira Udruga za promicanje kultura Kulturtreger.

Svoje će odgovore na ova pitanja ponuditi šestoro autorica i autora, odnosno četiri gošće i dva gosta ovogodišnje Revije – Eljan Tanini, Lisjana Demiraj, Gresa Hasa, Sabina Veizaj, Lindita Komani i Arti Lushi. Osim njihovih, u katalogu ovogodišnje Revije naći će se i tekstovi Lindite Arapi, Fluransa Ilie, Dariena Levanija, Albane Nexhipi, Mariklene Niço i Edona Qesarija. Odabir upravo ovih književnih imena za Reviju je odradio književnik, osnivač međunarodnog književnog festivala Poeteka i urednik istoimenog časopisa, Arian Leka. Tekstove albanskih autorica i autora preveo je ugledni pisac i profesor Skhelzen Maliqi, a vizualni identitet festivala potpisuje Zoran Đukić.

Biografije pisaca potražite ovdje, a program na službenim stranicama Bookse.

Izvor: Booksa