Izložba Rešetke nisu prepreke je nastavak serije izložbi kojima se predstavljaju inovativne edukacijske aktivnosti na Studiju dizajna, započete 2016. izložbama Dva primjera sa Studija dizajna: Dizajn za društvene promjene i Svjetla Budućnosti te je dio galerijske programske linije Studije slučajeva. Autorica koncepcije izložbe je Andrea Hercog.

Od 3. do 8. studenog, na raznim lokacijama u centru Zagreba, Prostor rodne i medijske kulture K-zona već devetu godinu organizira Vox Feminae Festival čija su ovogodišnja tema “zločinke”.

Festival će interdisciplinarno, kroz razgovore i suradnju sa stručnjakinjama na više panela i diskusija, promotriti kakva je pozicija žena u hrvatskim zatvorima te problematizirati pitanja pobačaja, femicida i nasilja nad ženama, seksualnog rada te općenito pitanja kontrole ženskog tijela kroz sve ono što je društveno za žene još uvijek uvjetovano ili percipirano kao zločin.

Tradicionalno bogat filmski sadržaj festivala ove je godine pojačan projekcijama perspektivnih hrvatskih redateljica u posebnom programu Žene s video kamerama koji će se fokusirati na dokumentarni i kratki igrani film. Moći će se pogledati i analizirati recentna ostvarenja tzv. “ispovjednog filma” Ane Opalić, Dane Budisavljević, Tihe K. Gudac i Eve Kraljević, a o novom valu hrvatskog filma i ženskoj poziciji unutar istog na okruglom će stolu govoriti Hana Jušić, Sonja Tarokić, Barbara Vekarić i Lana Kosovac. U ovom će djelu programa sudjelovati i producentica Zdenka Gold.

U sklopu popratnog programa Žene režiraju moći će se pogledati ostvarenja belgijskih redateljica Marie-Françoise Plissart i Marie Vermeiren. Predavanje Marie Vermeiren, redateljice, fotografkinje i autorice niza fotografskih serija, fokusirat će se na pitanje rodne ravnopravnosti u filmskoj industriji u Europi, izazove s kojima se susreću kulturne manifestacije posvećene umjetničkom stvaralaštvu žena te na metode provedbe suradnje između umjetničkih festivala koji promiču rodnu ravnopravnost i LGBTIQ prava. Marie-Françoise Plissart  je autorica niza filmova od kojih će na Vox Feminae Festivalu biti prikazani L’Occupation des sols / Okupacija zemlje, Atomium in/out, Fleuve Congo à Kinshasa / Rijeka Kongo u Kinshasi, E 25 i Le Quatrieme Mur / Četvrti zid.

U suradnji s inicijativom Znaj znanje bit će prikazan hvaljeni filma Lađa, a izdvajaju se i dokumentarac Kod: Ispravljanje rodnog jaza, koji govori o rodnom jazu u IT industriji, indie film Gayby Baby te Prekrasna je kad se ljuti, dokumentarac koji revitalizira zaboravljenu povijest odvažnih žena feminističkog pokreta druge polovice 60-ih. 

Posebno mjesto u ovogodišnjem festivalskom programu zauzimaju i dvije umjetničke izvedbe koje predstavljaju kulminacija rada VF Platforme u ojačavanju domaće rodno osviještene i društveno angažirane umjetničke produkcije. Na otvorenju 3. studenog publika će nazočiti izvedbi Nicole Hewitt Ova žena se zove Jasna 07: Sjene, a dva dana kasnije performansu Adele Jušić Svilena košulja boje lavande.

U okviru festivala, 4. studenog u 11 sati, Udruga Roda organizira okrugli stol Stanje prava zatvorenica u hrvatskom pravosudnom sustavu. Cilj je pokrenuti raspravu među ključnim akterima, institucijama, pravobraniteljstvima, organizacijama civilnoga društva i medijima o stanju prava zatvorenica u hrvatskom pravosudnom sustavu te o posebnim izazovima s kojima se susreću žene zatvorenice u postupku suđenja, izvršenja kazne zatvora, probacijskog nadzora i resocijalizacije. 

Deveti Vox Feminae Festival održat će se u dvorani Müller Kina Europa, KIC-u, Galeriji Miroslav Kraljević te Booksi i sav je sadržaj besplatan, a detaljan program pogledajte na službenim stranicama i Facebook eventu.

Tako je Udruga Roda pokrenula projekt ma#me – Osnaživanje zatvorenica za roditeljsku ulogu i uključivanje na tržište rada, čiji je cilj povećati zapošljivost, socijalnu uključenost i kvalitetu života zatvorenica i njihove djece i unaprijediti zagovaranje i provođenje programa namijenjenih zatvorenicama i posebno njihovo djeci. No, kada su krenuli s projektom nisu dobili podršku javnosti, već su redovito dobivali pisma s upitima zašto se bave i žele pomoći zatvorenicama kada one takvu pomoć ne zaslužuju. Žene su dakle dvostruko kriminalizirane i stigmatizirane, kao zatvorenice i kao žene zatvorenice. Koliko god apsurdno zvučalo, u Hrvatskoj je zatvor još uvijek rezerviran za muškarce, žene u zatvorskoj populaciji čine tek 5%. Upravo je zato ključno u ovaj problem uključiti cijelu zajednicu, što ovim projektom Rode i nastoje.

U petak, 17. srpnja u dvorani Müller Kina Europa, u sklopu projekta kojega provodi Udruga Roda u partnerstvu s Centrom Delfin iz Pakraca i Područnim uredom Požega Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, održano je predstavljanje knjige Roditeljstvo iza rešetaka: priče bivših zatvorenica. Na predstavljanju su sudjelovale zamjenica Pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika, psihologinja Ljiljana Vukota, fotografkinja Marina Paulenka i novinarka Marina Borovac koja je prikupila kratke priče za knjigu, te koja je za priču iz kaznionice u Požegi 2007. nagrađena za najbolju reportažu u tiskanim medijima.

Prije samoga predstavljanja knjige prikazan je kratki film o djeci zatvorenika koji su napravila sama djeca. Predstavljanje je otvorila Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu, koja je i napisala jedan od dva predgovora za knjigu. Ona se usredotočila na prava djeteta i na napredak koji je u posljednjih desetak godina postignut na tom području. Prije desetak godina nisu postojali nikakvi podaci o broju djece čiji su roditelji u zatvoru, o prostorima za djecu u zatvorima i slično, no došlo je do napredaka, te se sada radi na produktivnom partnerstvu između nevladinog sektora, javnih institucija, novinara i drugih zainteresiranih strana. Psihologinja Ljiljana Vukota je stavila naglasak na dijete i prava djeteta, te je rekla da je izrazito važno da se djetetu kaže istina o tome gdje se majka nalazi, makar ona može biti “prilagođena” njegovim godinama. Također je naglasila ulogu koju zajednica mora imati u ovakvim pitanjima i da se mora uključiti u njihovo rješavanje, jer su zatvorenice u Hrvatskoj izuzetno stigmatizirane, budući da živimo u društvu koje činjenicu da je žena u zatvoru još uvijek smatra “bizarnom”. Marinu Borovac su aktivistkinje iz Udruge Rode, zbog njenog dugogodišnjeg rada u zatvorskom sustavu i nagrađene reportaže iz 2007. godine pozvale da prikupi priče. Ona je zatvorenice kontaktirala, razgovarala s njima i potom njihova kazivanja prenijela u deset priča okupljenih u predstavljenu knjigu. Borovac je govorila o tome kako se počela baviti ovom temom. Nakon jednog odlaska u kaznionicu u Požegi gdje je (kao novopečena majka) vidjela malenu bebu jedne od zatvorenica zaintrigirala ju je ova tema te je potom strpljivo čekala par godina da ta zatvorenica izađe iz kaznionice i ispriča joj svoju priču. Predstavljanje je zaključila fotografkinja Marina Paulenka čije su fotografije korištene u knjizi, a koja je za svoju diplomsku izložbu fotografirala zatvorenice u jedinoj ženskoj kaznionici u Požegi u kojoj više od 130 zatvorenica izvršava kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci i više. Zapravo, ne možemo reći da je fotografirala zatvorenice, budući da je Zakonom o izvršavanju kazne zatvora određeno da je fotografiranje ili snimanje zatvorenika dozvoljeno pod uvjetom da im se ne otkriva identitet. Tako je Paulenka za svoju izložbu Drugi dom fotografirala “zatečene prizore spavaonica, ćelija, kupaonica, ‘osobnih stvari’ i njihovih nevidljivih tragova”. Govoreći o svom projektu istaknula je kako nije željela da zatvorenice budu eksponati, te da su najbolje fotografije nastale kada je odbacila veliki fotoaparat s kojim je prvotno dolazila na susrete, te kada je zadobila povjerenje zatvorenica. Povjerenje koje je uspostavila sa zatvorenicama naglasila je i Borovac, budući da su zatvorenice stigmatizirane i kvaliteta života im je bitno lošija nego što je bila prije izvršenja zatvorske kazne, tako da se one posebno boje istupiti s vlastitim imenom i ispričati svoju priču. Upravo je zato izrazito važno informirati zajednicu, kako bi zatvorenice bile destigmatizirane, te kako bi se na kraju mogle resocijalizirati. Iz samih priča je vidljivo koliko utjecaj zajednica i obitelj imaju na živote zatvorenica, jer da nema socijalne podrške baka i djedova, partnera (bilo bivših, bilo sadašnjih) i prijatelja, izdržavanje kazne, ali i kasnije resocijalizacija postali bi skoro pa nemogući.

Knjiga, uz predgovore Ivane Zanze, izvršne direktorice Udruge Roda koja je i voditeljica ovoga projekta te Maje Gabelice Šupljike, sadrži i primjere dobre prakse drugih zemalja, te deset priča zatvorenica. Upravo ovdje leži najveća slabost, na tribini je naglasak postavljen na pounutrenje zločina (zločin je počinjen i kazna je zaslužena), a on se u knjizi ne promatra sistemski ili kritički. No, bez obzira na to, jasno je da ovim projektom Udruga zaista konkretno pomaže zatvorenicama. I same priče, davanje glasa i upoznavanje s takvom vrstom problema su izrazito emancipatorni, a polako se i mijenjaju sitne stvari koje zatvorenicama uvelike olakšavaju život, primjerice, u kaznionicama se više ne obavlja bris rodnice kojega su zatvorenice radile same, a organizirano je i prikupljanje novca kako bi se financirao dolazak djece u posjete kaznionici. Ovo je prvi i maleni, no prijeko potreban korak, u razumijevanju problematike. No, nikada ga nećemo uistinu razumjeti bez sistemskog promišljanja zločina i društva, jer ako je istinit onaj citat Nelsona Mandele na koji se pozvala jedna od sudionica tribine kako o društvu puno možemo naučiti iz toga kako se ponaša prema zatvorenicima, također o istom društvu puno možemo naučiti iz toga što jedna od zatvorenica zatvor smatra dobrim mjestom jer tamo može pojesti pet obroka dnevno.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

U srijedu 12. ožujka, s početkom u 18 sati bit će održano predavanje Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj: koncepti, akteri i procesi, na kojem će sudjelovati Davorka Vidović, predstavnik/ca Udruge Kamensko te predstavnik/ca Udruge Roda – Roditelji u akciji. Komentator rasprave bit će Zdenko Babić.

Foto: Tomislav Medak