Sudionici radionice imaju priliku savladati osnove miksanja, korištenja audio efekata, upoznati se s različitim vrstama kablova i konekcija te funkcijama audio interfacea / zvučne kartice.

Voditelj radionice je dugogodišnji ton majstor Kluba Skwhat Hrvoje Jurković koji, osim bogatog praktičnog iskustva, ima i završenu Školu glazbene produkcije i multimedije te titulu operatora u tonskom studiju.

Sudjelovanje je besplatno i otvoreno za sve bez obzira na predznanje i iskustvo. Link za prijavu na radionicu je ovdje.

Katastrofalni potres koji je pogodio Baniju u prosincu prošle godine ne samo da je prouzrokovao strahovitu štetu i ljudske žrtve, nego je i na posebno težak način podcrtao zanemarenost toga kraja. Jedan od aspekata te zanemarenosti je i onaj infrastrukturni, što u području kulture prije svega znači nedostatak prostora koji bi mogli udomiti različite kulturno-umjetničke aktivnosti i programe. Kao odgovor na taj problem, Mreža mladih Hrvatske, petrinjska Udruga IKS, Agencija lokalne demokracije Sisak i Operacija grad pokrenule su inicijativu Zajednica u centru – da imam gdje… živjeti, čiji cilj je pokretanje dvaju društveno-kulturnih centara u Petrinji i Sisku. Okosnica inicijative je trotjedna crowdfunding kampanja, koja započinje u srijedu, 22. rujna. Kako prenosi Dnevnik.hr, prvi cilj kampanje je prikupiti 11 400 eura, koji će biti uloženi u “opremu potrebnu za aktivnosti poput filmskih projekcija, raznih edukacija, glazbenih manifestacija, radionica za djecu i slično”, dok će “za same prostore poslužiti kontejnerski objekti koji će biti tek prva faza višegodišnjeg razvoja društveno-kulturnih centara”.

Kao uvod u kampanju, o važnosti i potrebi petrinjske i sisačke zajednice za ovakvim prostorima bilo je riječi na online konferenciji Zajednica u centru – društveno-kulturni centri na Baniji, održanoj 16. rujna, na kojoj su govorile Mirela Travar iz Operacija grad i Mreže društveno-kulturnih centara, Barbara Marjanović iz Agencije lokalne demokracije Sisak i Matea Marić iz Udruge IKS.

Govoreći iz perspektive koordinatorice suosnivača zagrebačkog Pogona kao prvog primjera civilno-javnog partnerstva u upravljanju kulturnom institucijom, Travar je ponudila vrijedan uvod u specifičnost i važnost modela društveno-kulturnih centara. Kako je istaknula, riječ je o prostorima koje obilježava nastanak odozdo – kroz inicijativu pojedinaca, organizacija civilnog društva, platformi i drugih nezavisnih aktera – nasuprot kulturnih centara, koje osniva lokalna samouprava. Proces uspostave DKC-ova prema Travar dakle potiče upravljačku demokratizaciju i inkluzivnost, što je zalog održivosti i korisnosti za lokalnu zajednicu, uključenu u koncipiranje njihovog rada. Osvrćući se na situaciju u Sisku i Petrinji, Travar je istaknula da su potrebe tamošnjih lokalnih zajednica još veće zbog štete prouzrokovane potresom te je ukazala na važnost prepoznavanja trenutka u kojem treba doći do osnivanja DKC-ova.

Perspektiva s terena koju su ocrtale preostale dvije sudionice konferencije vrlo je jasno ukazala na razmjere tih potreba. Barbara Marjanović je tako istaknula da tek dvije sisačke organizacije danas imaju adekvatan prostor za provedbu aktivnosti – svim ostalima je on uništen ili u velikoj mjeri oštećen, kao i oprema. Lokalna demokracija Sisak je također provela i ispitivanje potreba, prijedloga i preporuka građanki i građana te udruga i ustanova. Anketa je pokazala da lokalno stanovništvo u najvećoj mjeri kao korisne aktivnosti izdvaja kulturne festivale (51,8%), aktivnosti za slobodno vrijeme (49,4%), filmska događanja (47%), kulturne sadržaje na otvorenom (47%), radionice stranih jezika (45,1%), ekološke akcije (43,9%) i neformalne edukacije (43,9%). Između ostalog, Marjanović je istaknula da je velik broj građanki i građana izrazio potrebu za pravnim savjetima (42,7%) i psihosocijalnim uslugama (38,4%).

Udruge i ustanove obuhvaćene anketom budući DKC u Sisku prepoznaju kao “strateški projekt jačanja civilnog društva i međusektorske suradnje”, te u njemu vide “uspostavu prostora za temeljni rad i aktivnost organizacija civilnog društva u zajednici”. Gotovo pola organizacija iskazalo je interes za programsku koordinaciju u pogledu razvoja sisačkog DKC-a, nešto više od trećine navelo  je organiziranje konkretnih aktivnosti, dok je oko 15% njih zainteresirano za promociju Centra kroz  svoj redovni rad.

Vlastito istraživanje proveo je i petrinjski IKS, čija predstavnica Matea Marić je napomenula kako rezultati ukazuju na potrebu mladih za kulturnim aktivnostima i programima, kao i za prostorom DKC-a, za koji ističe da bi mogao “pokrenuti Petrinju, posebice nakon potresa” te “ujediniti zajednicu u smjeru bolje budućnosti”. Primjerice, čak 42,3% ispitanika izjavilo je da u drugim gradovima postoji puno sadržaja za mlade kojih nema u Petrinji, a voljeli bi ih vidjeti, dok ih je 33,8% izjavilo da su uočili nekoliko takvih sadržaja. Za gotovo sve programe ponuđene u anketi – prostor za koncerte, info centar za mlade, kinoprojekcije, glazbene večeri mladih glazbenika i sl. – ispitanici su u najvećoj mjeri ocijenili da su potrebni Petrinji. Zanimljivo, mladi Petrinjci naveli su da smatraju da je gradu potrebno više prostora za takve sadržaje. Što se pak organizacija tiče, čak 6 od njih 8 navelo je da prostor za djelovanje ili nemaju ili nije adekvatan. Sve organizacije istaknule su da im se sviđa koncept društveno-kulturnog centra koji bi udomljavao veći broj njih.

Za kraj, Mirela Travar je napomenula: “Bio je potres i takav je kontekst trenutno da se svi bave Siskom i Petrinjom, a za godinu je pitanje tko će se time baviti i graditi ovakve priče. Osnivanje društveno-kulturnog centra je dugoročan proces, pogotovo kad dolazi u ovako ključnom trenutku kao u Sisku i Petrinji. To su građani koji tamo žive, ulažu svoje vrijeme i kojima je zbilja potreban društveno-kulturni centar. To je vrijednost onoga što model društveno-kulturnog centra nudi.”

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

KP: I prije pandemije i potresa, Sisačko-moslavačka županija (SMŽ) je bila jedno od najmanje razvijenih područja u Hrvatskoj. Možete li nam ukratko opisati kontekst u kojem djeluju OCD-ovi u SMŽ u trenutku kada počinje projekt? Kakvi su kapaciteti OCD-a u području zagovaranja i umrežavanja? Kakva je “krvna slika” civilnog društva u SMŽ?

Sisačko-moslavačka županija (SMŽ) bila je jedna od najslabije razvijenih područja Hrvatske i prije pandemije i potresa, prvenstveno radi posljedica rata i kasnijeg zapostavljanja. Nedostupnost potrebnih društvenih usluga i nedovoljno kvalitetnog sadržaja u zajednici radi nepovoljne financijske situacije, kao i dugogodišnje neulaganje u strukturni razvoj županije, postaju dodatno istaknuti posljedicama potresa i pandemije. Ono što je također osjetno je postojanje razlika između djelovanja u Sisku, većem gradu koji se ipak donekle izgradio kroz industrijske pogone i koji se na političkoj razini vlasti opredijelio za podršku civilnom društvu, i ostatku županije, što se osjeti i u mogućnostima i resursima za udruge koje tamo djeluju.

U takvom kontekstu OCD-ovi u SMŽ imaju izrazito zahtjevnu ulogu u pružanju usluga građanima i osiguranju uvjeta života koji bi trebali svima biti zagarantirani, a često sami nemaju primjeren prostor u kojemu mogu raditi. Ono što se paralelno događa jest i to da zainteresirana javnost prelazi na druge teme, te cijela problematika SMŽ pada u zaborav kao što je i bilo prije pandemije i potresa, a situacija na tom području je daleko od idealne, mnogi ljudi još uvijek nemaju osnovne uvjete za pristojan život. Nisam upoznata s cijelom krvnom slikom civilnog društva u SMŽ, ali smatram da naši partneri i udruge s kojima oni surađuju stvarno rade odlične stvari i daju novu nadu, ali i sadržaje građanima, koji im uvelike nedostaju, pogotovo sada. Zbog toga smo se i odlučili baciti u ovaj projekt, kako bismo dodatno osnažili OCD-ove u području koje je sustavno zanemarivano i koje smo prepoznali kao kvalitetne i sposobne.

KP: Projekt “Zajednica u centru” kao jedno od rješenja za tešku situaciju OCD-a u Sisku i Petrinji predlaže društveno-kulturni centar. Možete li nam ukratko opisati o kakvom se centru radi, gdje se nalazi, kako je zamišljeno njegovo osnivanje, tko je sve uključen u proces, koje su prepreke na putu?

Projekt “Zajednica u centru”, koji financira Fond za aktivno građanstvo kroz Ad hoc natječaj, krenuo je u travnju i provodi ga Mreža mladih Hrvatska s partnerima Operacija grad, Agencija lokalne demokracije Sisak i Udruga IKS iz Petrinje. Tek ulazimo u realizaciju i promišljanje na koji način bismo osnovali platformu društvenih-kulturnih centara u SMŽ te ne bih ulazila u detalje gdje će biti i kakvo će točno biti njegovo uređenje. Između ostalog, pokretanje tog procesa, koji će trajati neko vrijeme, jedna je od aktivnosti projekta. Sigurno znamo da će u njegovom osnivanju u Sisku sudjelovati Agencija lokalne demokracije Sisak i druge zainteresirane organizacije, dok će u Petrinji glavnu riječ voditi Udruga IKS. Cijeli proces bit će proveden u suradnji s Operacijom grad i Mirelom Travar, koja je stručnjakinja u tom području.

Prepreka postoji mnogo, trebamo pronaći dobre lokacije u trenutno razrušenoj SMŽ, osigurati financiranje za izgradnju samih društveno-kulturnih centara, pronaći kvalitetne partnere među lokalnim vlastima te pokrenuti jedan veoma kompleksan proces osnivanja i uređenja njihovog funkcioniranja. Kako je potreba za prostorom nakon potresa zbilja kritična u oba grada, odlučili smo kroz projekt osigurati osnovne prostorne kapacitete za ove udruge kroz nabavku kontejnerskih objekata koji će srednjoročno do dugoročno biti osnova za osnivanje novih DKC-ova, a mogu čim prije nuditi prostorne kapacitete za kulturne i društvene aktivnosti koje su potrebne za život i opstanak zajednice. Iako je dugoročni cilj organizacija da DKC-ovi zažive kasnije kao konkretne zgrade s velikim kapacitetima, ovo nije samo privremeno rješenje nego smatramo da su nakon potresa kontejneri simbol opstanka zajednice, ali i volje da zajednica ponovno gradi ono što je razrušeno te će ostati dio DKC-ova i u budućnosti.

Zbog toga je u sklopu ovog projekta zamišljena provedba crowdfunding kampanje za opremanje tih objekata za aktivnosti i programe, koja će se lansirati početkom rujna, te se nadamo da će građani u Hrvatskoj, a i šire, prepoznati važnost osnivanja takvih centara.

KP: Društveno-kulturni centri (DKC) na specifičan, lokalno orijentiran način spajaju angažirano društveno djelovanje s javnošću kulturnih aktivnosti. Kako bi uspostava DKC-a mogla pridonijeti stvaranju uvjeta za društveni razvoj i povećanje kvalitete života građana?

Osnivanjem DKC-a lokalna zajednica bi dobila prostor koji je isključivo namijenjen osiguranju sadržaja i pružanju usluga koje im nedostaju. S druge strane, same organizacije bi dobile prostor u kojem mogu provoditi aktivnosti koje nisu ograničene trajanjem jednog projekta. Agencija lokalne demokracije Sisak i Udruga IKS provode anketiranje građana i organizacija koje djeluju u SMŽ kako bismo osigurali da jednom kada osnujemo DKC-ove njihovi sadržaji stvarno budu ono što je lokalna zajednica i tražila. Sam sadržaj je naravno u svakom DKC-u specifičan za organizacije koje čine platforme. Dok su neki DKC-i najvećim djelom fokusirani na kulturni sadržaj, DKC-ovi u SMŽ mogli bi biti ravnoteža kulturnog i društvenog sadržaja, kao što je to npr. slučaj u Rojcu. To nije samo zbog toga što je takav profil organizacija koje su potencijalne članice platformi, već i što su potrebe zajednica u SMŽ takve da su potrebni i društveni i kulturni sadržaji. Tako očekujemo da će se u sklopu DKC-ova odmah, a još više kad formalno budu uspostavljeni, održavati kulturne manifestacije, no npr. i događaji i usluge koje se tiču mentalnog zdravlja, što je nakon potresa zbilja potrebno, ali i da mogu biti lansirna rampa za volonterske aktivnosti u zajednici. Još jednom bih naglasila da se stvarno nadamo da će javni akteri, ali i građani, prepoznati važnost ulaganja u DKC-ove u SMŽ kako bismo zaustavili sustavno iseljavanje mladih i poboljšali uvjete života građana koji ostaju.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura solidarnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

S ciljem povezivanja dionika iz formalnog i neformalnog obrazovanja te promicanja uloge učenja i obrazovanja u stvaranju socijalne kohezije pokrenuta je platforma za mlade Youth Platform u okviru Strategije Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR), u kojoj sudjeluje i Hrvatska.

Tijekom 2014. godine austrijska i mađarska nacionalna agencija za Erasmus+ programe te Centar za podršku programima Jugoistočne Europe SALTO zaključili su da je nužno pojačati povezanost dionika iz sektora formalnog i neformalnog obrazovanja te im pružiti prostor za razvijanje inspirativnih, inovativnih i kreativnih ideja. Uskoro je donesena odluka da su Strategija Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR) i program Erasmus+: Youth in Action savršeni temelj za institucionalnu podršku suradnjama u tim sektorima. Nedugo potom, pokrenuta je platforma čije je predviđeno trajanje najmanje do 2020. godine, a kojoj je cilj umrežavanje edukatora i trenera iz formalnog i neformalnog sektora obrazovanja radi postizanja socijalne kohezije.

U rad platforme, koja je održala već dva sastanka, iz Hrvatske su uključeni Veleučilište Baltazar Zaprešić, Umjetnička akademija u Splitu, udruga IKS iz Petrinje i Pučko otvoreno učilište Libar, a vaša se organizacija ili institucija može uključiti putem službene stranice.