Međunarodni festival kratkometražnog filma Tabor Film Festival koji se održava od 6. do 9. srpnja u prekrasnom srednjovjekovnom dvorcu Veliki Tabor i ove će godine ponuditi obilje odličnih radova iz hrvatske i svjetske filmske produkcije. Uz dva glavna natjecateljska programa – filmove u međunarodnoj i domaćoj konkurenciji, Tabor Film Festival pripremio je i niz popratnih filmskih programa s obiljem sjajnih naslova i za najzahtjevniju publiku. 

Gotovo od samih početaka TFF u suradnji s Europskom filmskom akademijom priprema program Kratko je bitno!/Short matters! u kojemu gledatelji imaju prilike pogledati najbolje kratke filmove europskih redatelja nominiranih za prestižnu Akademijinu nagradu. Među petnaest najboljih u 2016. u ovogodišnjem će se programu naći i pobjednički nizozemsko-sirijski film “9 dana – s mog prozora u Aleppu” Thomasa Vroegea, Floora van der Meulena i Issa Toume.

Posjetitelji će moći pogledati i retrospektivu filmova slovenske redateljice Špele Čadež, koju je za ovu priliku priredila slovenska filmska kritičarka i filmologinja te dugogodišnja glavna urednica vodećeg slovenskog filmskog časopisa KINO Maja Krajnc. Špela Čadež animiranim se filmom “Boles”, nagrađivanom na više od pedeset svjetskih festivala među kojima je i TFF, prometnula u jedno od najznačajnijih imena na području animacije u regiji, a upravo je svojim najnovijim filmom “Noćna ptica”, koji ćemo također gledati na Taboru, osvojila Grand Prix ovogodišnjeg zagrebačkog Animafesta.

Po četvrti put taborska će publika moći uživati u izvrsno prihvaćenom programu Sound &Vision, koji spaja vizualnu atraktivnost filmova i virtuoznost izvođenja glazbe uživo, a ove godine za zvučnu podlogu pobrinut će se post rock/eksperimentalni glazbenici STEMS iz Velike Britanije, koji će svojim elegantnim, tamnim i mantričnim zvukovima popratiti filmove Georgesa Mélièsa te nas odvesti na putovanje u svemir uz video snimljen NASA-inim teleskopom Hubble.

Na programu Tabora ponovo je i jedan od najzabavnijih festivalskih programa, interaktivna Noć žive publike koja donosi mnoštvo zabave uz pomno odabrane filmske naslove. Publika će kao i dosadašnjih godina moći aktivno sudjelovati u gledanju, komentiranju i navijanju za najbolji film, a program će ponovo moderirati duhoviti Zoran Kelava. 

Kako bi razotkrili pomalo samozatajnu, ali trajnu i neraskidivu vezu između Hrvatskog zagorja i filmske umjetnosti, organizatori Tabor Film Festivala pokrenuli su program Zagorski specijal, kojim se predstavljaju filmovi s toposom Zagorja te autori koji su porijeklom ili mjestom prebivanja vezani uz zagorski kraj. U drugoj sezoni bit će prikazani radovi autora, animatora, redatelja, ilustratora, storyboard i layout artista te karikaturista Marijana Lončara, rodom iz Zaboka i adresom u Krapini. Ovaj svestrani i nagrađivani autor porijeklom iz Zagorja profesionalno se bavi animiranim filmom više od 25 godina, a u svojoj je bogatoj karijeri radio kao glavni animator na”Malim letećim medvjedićima”, “Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića” i “Cigli”, autor je nagrađivanog “Sretnog cvrčka”, a posljednjih godina zapamćen kao autor novih nastavaka “Profesora Baltazara”.

Listu festivalskih prijateljstava Tabora upotpunit će i jedno novo – ono s festivalom poljske animacije O!PLA, koji će gostovati s izborom najboljih recentnih poljskih animiranih filmova, u programu In a Loney Planet gledat ćemo filmove po izboru člana međunarodnog žirija Michaela Pattisona. Tabor ni ove godine nije zaboravio najmlađu publiku, koja će uživati u izboru kratkih filmova za djecu s nedavno završenog šestog festivala KIKI.

Popratni festivalski program donosi i dvije zanimljive izložbe u prostorima dvorca Veliki Tabor. Dok instalacijom “Nevidljivo” umjetnica Vanda Kreutz koristi tehničke mogućnosti digitalnih i analognih uređaja afirmirajući njihove greške, tzv. glitch-eve, istražujući fenomen digitalnog svjetla koje ljudskom oku postaje vidljivo tek putem digitalne kamere, multimedijalni umjetnici Vladimir Frelih i Dragan Matić na Taboru gostuju “Sifonijom”, performativnim videima u kojima duhovito naglašavaju apsurdnost ljudskih aktivnosti, povezujući ih s društveno–političkom stvarnošću prostora zapadnog Balkana. 

Festivalske ulaznice mogu se kupiti po pretprodajnoj cijeni od 195 kuna, na ulazu će koštati 240 kuna. U prodaji su i dnevne ulaznice s cijenama 65/80 kuna za četvrtak i nedjelju odnosno 85/100 kuna za petak i subotu. Kamp koji je otvoren dan prije i nakon Festivala je uključen u cijenu. I ove  će godine posjetitelji Tabor Film Festivalu moći uživati  u zaista bogatom glazbenom programu, a nastupit će imena kao što su Urban & 4, Let 3, My Baby, Jimmy Stanić & Sexy Boys, Kries, Matija svira Arsena, M.O.R.T., Antenat i brojna druga na čak pet pozornica. Tu su još i brojne radionice, promocije knjiga, predavanja, uz neizostavnu domaću zagorsku hranu i finu kapljicu.

Dvorac Veliki Tabor uskoro po četrnaesti puta postaje okupljalištem zaljubljenika u film te ove godine od 7. do 10. srpnja otvara svoja vrata svima koji na najbolji mogući način žele započeti dugo toplo ljeto. Prošlogodišnji koncept u kojem su se, uz raznoliki filmski program, otvorili i dodatni prostori za dojmljive glazbene izvedbe unutar i oko dvorca ove će se godine nastaviti u još bogatijem izdanju te će i 14. Tabor film festival biti u znaku fuzije filmske umjetnosti i glazbe.

Uz natjecateljski dio, međunarodnu i domaću konkurenciju – u kojima će se naći više hrvatskih i regionalnih, ali i svjetskih premijera – popratni programi ove godine zaslužuju posebnu pozornost. Među njima treba istaknuti zanimljivu retrospekciju filmova kritički hvaljenog crnogorskog redatelja Ivana Salatića, snažne autorske figure nove generacije crnogorskih filmaša. Motiv tjeskobne svakodnevice priobalnog gradića jedan je od vodećih motiva filmova ovoga autora, koji će se taborskoj publici predstaviti s četiri svoja hvaljena filma: Daljine, Zakloni, Intro i Dvorišta.

Tabor ove godine donosi sjajan uvod u najrecentnija kretanja i tendencije nove finske kinematografije, predstavljajući autore koji tek dolaze. Nakon što je na ovogodišnjem Cannesu nagradu Un certain regard osvojio redatelj Juho Kuosmanen, netom završeni student filmskog odsjeka ELO Sveučilišta Aalto iz Helsinkija, finski film ponovo se vraća u fokus. Program kojim će se taborskoj publici predstaviti najuspješniji filmovi ovoga fakulteta posebno je za ovu priliku sastavio Olaf Möller, predavač filmske povijesti istoimenog sveučilišta i jedan od najcjenjenijih europskih filmskih kritičara i selektora.

Kao nositelj filmske festivalske ponude Hrvatskog zagorja, Tabor film festival želi osvijestiti vezu između filmske umjetnosti i ovog geografskog područja pa se od ove godine uvodi novi program Zagorski specijal, u kojem će se prikazivati filmovi čiji se topos Zagorje ostvaruje na razne načine – od lokacija snimanja do autora podrijetlom iz Zagorja ili nastanjenih u ovome kraju. Prvi autor kojeg će se ovim programom predstaviti hrvatski je redatelj David Kapac s filmom Trajna posudba te hororom Zagorski specijalitet.

U suradnji s Europskom filmskom akademijom Tabor i ove godine donosi program Kratko je bitno!, kojim se predstavljaju prošlogodišnji kandidati za prestižnu nagradu EFA-e u kategoriji kratkometražnog filma. Raznovrsnost tema i autorskih pristupa, od angažiranih dokumentaraca do filmskih eksperimenata, svjedoči o živosti europske filmske scene, a među petnaestak fimova ovoga programa gledatelji će imati prilike pogledati i film Piknik hrvatskog redatelja Jure Pavlovića.

Ni ove godine filmske zabave neće nedostajati pa će se na festivalskom meniju već treću sezonu naći Sound&Vision i Noć žive publike, što je novi naziv za program znan kao Noć filma. Sound&Vision donosi izbor filmova izrazite vizualnosti, a za zvučnu podlogu koja se izvodi uživo pred gledateljima ove godine zaduženi su glazbenici Josip Maršić i Zoran Medved, duo koji stoji iza projekta JMZM. Interaktivni program Noć žive publike, u kojem publika uz pomoć moderatora Zorana Kelave komentira i zvučnim pomagalima slobodno iskazuje emocije i reakcije na filmove, ponovo će donijeti izbor humorističnih i neobičnih filmova među kojima će se birati onaj najotkačeniji, koji je najviše raspoložio i iznenadio posjetitelje. Uz sve navedeno, popratni filmski program dodatno će popuniti izbor filmova za djecu s nedavno završenog Kiki festivala, te izbor video spotova prijateljskog Split Spot Festivala.

Primamljivost i raznovrsnost glazbenog programa, koji će se odvijati svake večeri osiguravaju neka od vodećih glazbenih imena hrvatske i regionalne scene. Pod parolom festival koji se daleko čuje, na velikotaborskim pozornicama naći će se Rundek Cargo Trio, Kultur Shock, Repetitor, Kries, Naxatras, ABOP, Pridjevi, Radio Aktiv, Rolin Humes, FOR i Breakdown te pobjednici natječaja za hrvatske i slovenske bendove.

Zbog velikog interesa, ove će godine ponovo biti organiziran kamp za posjetitelj(ic)e koji/e se žele više dana utaboriti oko dvorca.

Detaljan program i više o 14. Tabor film festivalu potražite na službenoj i Facebook stranici.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

KIKI Festival – međunarodni festival dječjeg filma ove se godine održao četvrti put u organizaciji Društva Naša djeca Zabok i udruge Gokul. U pet natjecateljskih programa prikazano je 44 filma. Ove godine zemlja–partner bila je Latvija. Cilj je KIKI Festivala razvoj kulture gledanja filmova u ranoj dječjoj dobi te podizanje vizualne pismenosti djece s posebnim naglaskom na edukativne filmove koji djecu potiču na razmišljanje. O festivalu i edukacijama za djecu razgovarali smo s Jasenkom Borovčak, tajnicom Društva te koordinatoricom festivala.

KP: U Zaboku se od 27. do 29. travnja održao već četvrti KIKI. Svojevrstan je mlađi brat Tabor film festivala, također u organizaciji Građanske organizacije za kulturu (GOKUL). Kad pogledate unatrag, što je KIKI sve prošao u ove četiri godine?

J.B.: KIKI Festival zajednički organiziraju Građanska organizacija za kulturu – GOKUL i Društvo Naša djeca Zabok. KIKI festival pokrenut je 2012. godine na 10. obljetnicu Tabor film festivala, međunarodnog festivala kratkometražnog filma. Ideja za KIKI rodila se iz izrazito uspješnih matineja za djecu koje su se od 2009. održavale u sklopu Tabor film festivala, a organizirali su ga Društvo Naša djeca Zabok i Gokul, za djecu grada Zaboka. Cilj KIKI Festivala jest razvoj kulture gledanja filmova u ranoj dječjoj dobi te podizanje vizualne pismenosti djece s posebnim naglaskom na edukativne filmove koji djecu potiču na razmišljanje. KIKI su podržali dječji vrtići i osnovne škole Krapinsko-zagorske županije, Grad Zabok, Krapinsko-zagorska županija, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, HAVC, Zaklada Kultura Nova i mnogobrojni donatori i sponzori.

Od samog početka KIKI festivala imali smo već bazu posjetitelja koju smo stvarali u Zaboku, a kroz ove četiri godine postali smo prepoznatljivi po izuzetno kvalitetnom programu tako da se broj posjetitelja od 1500 s prvog KIKI-ja na četvrtom KIKI-ju popeo na preko 3000 tisuće. Na prvom i drugom KIKI-ju program smo bazirali na djeci predškolske dobi i nižih razreda osnovne škole, dok smo treći i četvrti KIKI proširili i s programom za djecu viših razreda osnovne škole pa čak i srednjoškolce, posebno za učenike Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Isto tako, što se tiče popratnih programa u ove četiri godine, svake godine nam je program bogatiji sadržajima koje nudimo djeci iz cijele Krapinsko-zagorske županije.

KP: Ovogodišnji je KIKI ponudio pravu riznicu kratkih igranih, dokumentarnih i animiranih filmova za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi. Posebnost je festivala svakako dječji žiri, ove su ga godine činili učenici petog, šestog i sedmog razreda OŠ Ksavera Šandora Gjalskog iz Zaboka. Osim filmova koje su napravili profesionalci, a namijenjeni su djeci, jesu li se mogli pogledati i filmovi koje su napravila djeca?

J.B.: Od samog početka KIKI-ja dječji žiri odlučuje o pobjedniku KIKI festivala, a dječji žiri obično čine djeca uključena u programe Društva Naša djeca Zabok koja su već i prije prošla neke kreativne radionice. Djeci je to jako zanimljivo i sama se javljaju da žele sudjelovati te osim samog pobjednika Festivala, dječji žiri dodjeljuje i posebne pohvale. Filmovi koji su u konkurenciji te filmovi partnera koje prikazujemo na KIKI-ju isključivo su radovi profesionalaca namijenjeni djeci. No, zadnjeg dana KIKI-ja prikazujemo filmove koja su napravila sama djeca, a nastali su na radionicama u sklopu Festivala i uvijek su jako dobro prihvaćeni.

KP: U sklopu festivala održala se radionica animacije i videa, u suradnji s Udrugom RARE iz Vinkovaca i video klubom Mursa iz Osijeka. Osim toga, održane su i dvije radionice s ovogodišnjim partnerima, kulturnom organizacijom OTTOmani iz Italije i iz Latvije. Koliki je bio interes i kakve su reakcije djece? Koliki je edukacijski potencijal takvih programa?

J.B.: Ove godine smo ponudili najveći broj radionica za djecu do sada i imali smo veliki interes. Radionice su se održale u Osnovnoj školi Sveti Križ Začretje, Osnovnoj školi Veliko Trgovišće i Društvu Naša djeca Zabok te je sudjelovalo oko 50-ak djece. Djeca su bila oduševljena radionicama, a većina njih je prvi puta i sudjelovala na ovakvom tipu radionica. Komentari djece bili su: “Naučila sam kako se rade animirani filmovi”, “Naučila sam koliko je truda i vremena i strpljenja potrebno da se napravi kratki film”, “Koja je razlika između crtanog i animiranog filma te koliko pokreta treba za 1 sekundu filma…”, “Kako pravilno snimiti video te kako montirati”, “Pa mislila sam da je to jako jednostavno, ali sad sam shvatila da i nije baš”, “Naučila sam raditi lutke i pomoću njih crtiće”.

Edukacijski potencijal ovakvih programa je ogroman jer se djecu potiče na kreativno izražavanje što je, nažalost, danas u okviru odgoja i obrazovanja svedeno na najmanju moguću mjeru, a zna se da djeca kroz kreativnosti i igru najbolje uče i usvajaju nova znanja i vještine. Uz to se međusobno druže, razvija se timski rad i stvaraju nova prijateljstva.

KP: Održan je i okrugli stol o audiovizualnoj kulturnoj ponudi namijenjenoj djeci i mladima. Koje biste domaće i strane festivale, koji svoj program ili dio programa posvećuju audiovizualnim sadržajima namijenjenim djeci i mladima, izdvojili? Koje su mogućnosti suradnje među festivalima, programske i financijske? Možete li izdvojiti neke europske organizacije kao platforme za okupljanja profesionalaca, od distributera do producenata i donatora?

J.B.: Okrugli stol po nazivom “Audiovizualna kulturna ponuda namijenjena djeci i mladima: festivali i festivalski programi” koji smo održali za vrijeme KIKI-ja, prije svega, namijenjen je festivalima i manifestacijama koje njeguju audiovizualne sadržaje namijenjene djeci i mladima kako bi se otvorile mogućnosti razmjene iskustava, novih suradnji, umrežavanja i sl. Pozive za okrugli stol poslali smo na adrese svih domaćih festivala i na nekoliko festivala u inozemstvu za koje smo imali informacije da rade programe za djecu i mlade. Okruglom stolu su se odazvali KUKI – International Short Film Festival for Children and Youth iz Berlina, Animateka iz Ljubljane, Tampere Film Festival iz Finske, Filmski Festival Smijeha (FIFES) iz Zagreba, Revija filmskog stvaralaštva djece, Filmska revija mladeži i Four River Film Festival.

Ovakva okupljanja su vrlo važna jer smo otvorili mnoge teme, od odabira programa, prikupljanje sponzora uz etički pristup prema tome, naplate ulaznica, kulturoloških razlika u odnosu prema sinkronizaciji i titlovanju, kako duljinu projekcije prilagoditi dobi, važnosti razgovora s djecom nakon projekcije u smislu razvoja kritičkog mišljenja, promocije dječjih festivala i programa unutar filmskih festivala, edukacije i filmske radionice, suradnja s lokalnom zajednicom i školama… Osim toga, udruga Gokul sudjeluje u radu nacionalne platforme Edit Comics koja promišlja i provodi audio-vizualnu edukaciju među djecom zadnje dvije godine, u čemu imamo i potporu Zaklade Kultura nova.

KP: Kakve su mogućnosti razvoja publike u segmentu filmskih festivala za djecu i mlade?

J.B.: Naš je cilj da djecu od najranije dobi animiramo da dolaze na KIKI Festival i upravo iz tog razloga surađujemo s dječjim vrtićima i osnovnim školama i na taj način pokušavamo kod djece razviti ljubav prema filmu. S obzirom na to da u školama u okviru nastave nemaju kvalitetne filmove koje bi mogli ponuditi djeci, ovo je za njih idealan način da djeca pogledaju vrhunske animacije, dokumentarce i igrane filmove, a na taj način se razvija i navika dolaženja na Festival i uopće filmska kultura. Ove godine imamo rast publike za 50%, a škole i vrtići su motivirani za suradnju. Čak se tražila “karta više” tako da ćemo sljedeće godine Festival produžiti za jedan dan. Ovogodišnji KIKI nadmašio je sva očekivanja brojem posjetitelja i brojem popratnih programa, a škole se već javljaju i za sljedeću godinu te se širi dobar glas o kvaliteti Festivala i na ostale škole i vrtiće koji još do sada nisu sudjelovali tako da ćemo zasigurno na 5. KIKI-ju imati još veći broj publike.

KP: Medijska kultura provodi se kao predmetno područje unutar nastave književnosti, hrvatskog jezika i jezičnog izražavanja u osnovnim školama. U srednjim školama takav je predmet još uvijek izborni. Iz vašeg iskustva, jesu li škole otvorene za suradnju s udrugama koje organiziraju filmske festivale i filmsku edukaciju?

J.B.: S obzirom na to da smo mi već razvili partnerski odnos s vrtićima i školama u našoj Županiji i surađujemo ne samo na ovom projektu nego i na raznim drugim projektima, imamo već kredibilitet da radimo kvalitetne programe tako da su izrazito otvoreni za suradnju i na polju filmske umjetnosti, znači filmskog festivala i filmskih edukacija. Jako puno odgajateljica i učiteljica moli nas za neke filmove koje su vidjeli na KIKI-ju da im damo da ih puštaju djeci u školi, jer su izrazito edukativni i mogu se iskoristiti u redovnoj nastavi, ali nažalost, nemamo dopuštenje autora za distribuciju, osim prikazivanja na Festivalu. 

Okrugli stol “Audiovizualna kulturna ponuda namijenjena djeci i mladima: festivali i festivalski programi” održat će se u sklopu ovogodišnjeg Kiki Film Festivala (27. do  29. travnja) i okupit će profesionalce iz Hrvatske i susjednih zemalja koji sudjeluju u organizaciji filmskih događanja namijenjenih djeci i mladima. Poseban fokus razgovora bit će razvoj programa filmskih festivala za djecu i mlade. Razgovor će se odvijati na engleskom jeziku.

Prije zajedničkog razgovora, naši gosti iz Berlina predstavit će Kuki International Short Film Festival for Children and Youth: Početak i razvoj programa za djecu i mlade u sklopu Interfilm Berlin Short Film Festivala. Razgovarat ćemo o iskustvima hrvatskih i stranih festivala koji svoj program, ili dio programa, posvećuju audiovizualnim sadržajima namijenjenim djeci i mladima, a posebno o temama kao što su razvoj publike, edukacijski aspekt ovakvih programa i suradnja sa školama te mogućnost suradnje i povezivanja domaćih festivala i ostalih sudionika s ciljem jačanja kvalitete programa za djecu i mlade.

Festivali kao mjesta promocije filmskog stvaralaštva kreiraju svoje programe namijenjene djeci i mladima s ciljem razvijanja medijske pismenosti i interesa za filmsku umjetnost. Osim kreativnih, ovakvi filmski programi često nastoje odraziti i svoje edukacijske potencijale o čemu svjedoče i projekti kao što je Školsko kino koji je osobito zaživio u Švedskoj promovirajući korelacijsko učenje u školama. U sklopu događanja, kao i u njegovom manje formalnom nastavku, bit će prostora i za druge teme u sklopu kojih se možemo dotaknuti i primjera ostalih europskih organizacija koja postaju platforme za okupljanja profesionalaca, od distributera do producenata i donatora: Kids Regio, Golden Sparrow – German Children’s Film and Television Festival, The Academy of Children’s Media u Erfurtu, Forum za financiranje sadržaja za djecu u švedskom Malmöu i itd.

ImproCON je inicijativa, aktivna zajednica, mjesto susreta glazbenika, umjetnika, promotora, fotografa, plesača, volontera i svih drugih koji žele biti uključeni u pridonošenje konceptu aktivnog i ispunjenog slobodnog života i mišljenja. Program će se odvijati unutar cijelog kompleksa Spomen doma u Kumrovcu – u prostorima poput amfiteatra, atrija, kino dvorane, bazena, recepcije i predivne biblioteke. Malo impro selo obilovat će različitim aktivnostima koje će trajati od jutra do kasno u noć, počevši od glazbenih impro sessiona, preko predavanja, prezentacija, izložbi, filmskih projekcija, poezije, do večernjih koncerata i sessiona.

ImproCON započinje već u četvrtak 14. kolovoza u 21 sat projekcijom filma Partir to Live, mladog čileanskog redatelja Dominga García-Huidobroa, za koji glazbu potpisuje Josef Van Wissem, glazbenik svjetskog glasa koji je nedavno održao tri koncerta u Hrvatskoj. Na ImproCONu sudjelovati će kritičar, glazbenik, glazbeni urednik, pisac i pjesnik Vid Jeraj, a u Kumrovec dolazi s društvom pjesnika koji će pokazati kako su njihove pjesme univerzalne i razumljive  svim nacijama.

Iz Ljubljane nam dolazi Miha Zadnikar, aktivista, glazbeni promotor, teoretičar nezavisne i underground kulture koji će se u svom predavanju osvrnuti na povijest improvizacijske glazbe na ovim prostorima. Prezentaciju inovativnog umjetničkog rada naziva Luminoakustika, koji zajedno razvija s multimedijalnim umjetnikom Bojanom Gagićem, predstaviti će nam Miodrag Gladović, poznatiji kao gitarist legendarnih underground sastava Analena i Lunar. Priznati kazalištarac Michael Muhr dolazi u Kumrovec uspostaviti slobodni imrovizacijski teatar.

Okupljanje završava u nedjelju 17. kolovoza, s druge strane meje – u Bistrici ob Sotli u crkvi Sv. Petra, uz koncert Kaje Draksler na crkvenim orguljama i njenog partnera Matiss Čudarsa na električnoj gitari.

Inicijatori projekta su austrijska organizacija Limitationes, Mladinski Center Metulj iz Bistrice ob Sotli i udruga Gokul iz Zaboka. 

Posjetitelji koji žele doći u Kumrovec mogu prespavati i hraniti se u hostelu Kumrovec. Ulaz na programe ImproCONa je slobodan.

Izvor: Gokul

Osim glavnog programa – filmova u domaćoj i međunarodnoj konkurenciji koji se natječu za taborske trofeje i novčane nagrade, važan segment Tabor film festivala je uspostavljanje i njegovanje dobrih međunarodnih festivalskih veza, pa tako svaki film koji se nađe u konkurenciji ima prilike i proputovati svjetskim festivalima. Jednako tako, Tabor u svome popratnom programu ugošćuje strane festivale i kinematografije. Tako će ove godine posjetitelji Tabor film festivala imati priliku upoznati najbolje kratkometražne filmove iz Bugarske, Kosova, Estonije i Italije. 

Iz Bugarske nam filmovi dolaze ravno iz ljetne rezidencije rumunjske kraljice Marije – In the Palace je, naime, naziv festivala koji se održava u nekadašnjoj palači a današnjem kulturnom centra u gradu Balčiku na obali Crnog mora, svake godine okupljajući preko 3000 filmskih naslova. Najbolje s tog festivala gledat ćemo na ovogodišnjem Taboru, a selekciju programa za taborsku publiku napravio je Tsanko Vasilev. 

Kosovski filmovi posebnu pozornost privlače i zbog činjenice da je financiranje filmova tamo teže nego drugdje, pa mnoge filmske priče ostaju neispričane. Osam filmova koje ćemo gledati na festivalu izbor su nagrađivanih filmova među kojima je i Kolona Ujkana Hysaja, najnagrađivaniji film u povijesti Kosova. Tematski, ovi su filmovi uglavnom inspirirani ratom na Kosovu i njegovim društvenim, ekonomskim i ostalim posljedicama, a program će publici predstaviti redatelj filma Čija je to zastava? Bariş Karamuço, ujedno i jedan od članova ovogodišnjeg žirija.

Dok će estonski novi val biti predstavljen s nekoliko filmova različitih žanrova većinom nastalih u produkciji Baltic Film and Media School iz Talinna koje je izabrao direktor festivala Sleepwalkers Peter Murdmaa, od prošlogodišnjih taborskih gostiju iz Forlija – Sedicicorto International Film Festivala – stiže selekcija najnovijih talijanskih kratkometražnih filmskih uradaka. Već poznati program Europske filmske akademije pod nazivom Short Matters! donosi filmove iz nekoliko europskih regija koji su prošle godine nominirani za ovu prestižnu nagradu. 

Hrvatska kinematografija u popratnom programu biti će zastupljena kroz jednu zanimljivu suradnju s odjelom Hrvatskog filmskog arhiva pri Hrvatskom državnom arhivu. Čarobnjaci,  Dvije seke i Blago kući gdje se žena uči, naslovi su filmova snimljenih za potrebe Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, koja je bila poznata po sustavnoj produkciji namjenskih filmova i okupljanju profesionalnih ekipa snimatelja i redatelja u inače hirovitom hrvatskom filmskom stvaralaštvu dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća. Ovi su filmovi značajan doprinos domaćoj kinematografiji, ali i vrijedan dokument jednog vremena i zasigurno će zabaviti današnju publiku.

Više informacija o programu i festivalu potražite ovdje. 

Ulaz na projekcije je slobodan.

Program za ožujak:

Utorak, 4. ožujka, u 20 sati: Pozdrav iz Bruxellesa – Voliš li me (Benoit Feroumont, animacija, 14’), Zadatak (Arian Lippens, igrani, 7’), Narječje (Ian Menoyot, igrani, 14’), Serija 01 – plan 02 (Remi Durin, animacija, 8’), Sarah (Kadija Leclere, igrani, 14’), Nestali (Matthieu Donck, igrani, 15’)

Utorak, 11. ožujka, u 20 sati: Kratki iz Nizozemske – Uzmak (Jan de Bruin, dokumentarni, 4′), 5 koraka (Anna Abrahams, dokumentarni, 16′), Trenuci vremena (Arthur Kleinjan, dokumentarni, 19’30’’), Breme (Floris Schönfeld, Michaël Sewandono, igrani, 22’)

Utorak, 18. ožujka, u 20 sati: Priče iz Baskije – Iznova (Aritz Moreno, igrani, 3’), Tišina (David Gonzales, igrani, 12’), Kuća na jezeru (Galder Gaztelu-Urrutia, igrani, 11’), Kopti (Alavaro Sau, dokumentarni, 16’), Intimni prijatelj (Jose Maria Goenaga, igrani, 13’), Nije tako loše (Sergio Barrejon, igrani, 14’)

Utorak, 25. ožujka, u 20 sati: Život je kratak – Bale sijena (Al Mackay, igrani, 13’), Elementaran (Robert Sproul-Cran, igrani, 12’), Zajedno (Eicke Bettinga, igrani, 14’), Najteži dio (Oliver Refson, igrani, 14’), Kapelica (Ben Winter, igrani, 12’)

SickFuckPeople je dokumentarni triptih o skupini djece, beskućnika koji su uspjeli preživjeti svoje ovisničko djetinjstvo, odrasli i počeli živjeti kao zreli ljudi. To je priča o dječaku koji traži svoju majku i koji je pri tome suočen s nadrealnim, izopačenim društvom u svom rodnom selu, punom mržnje i sadističkog bijesa. To je priča i o trudnoj djevojci koja želi roditi dijete iako predosjeća da će njegov život biti gori od njenog, a sestre je primoravaju na pobačaj. Nevjerojatno vizualno putovanje kroz ukrajinsko društveno dno.

U utorak, 7. siječnja, u 20 sati bit će prikazano šest kratkometražnih filmova iz Andaluzije: animirani Dama i smrt (J.R. Gracia – 8’), igrani Osuda (M. de la Torre – 14’), animirani Vrt obilja (J. Ibanez – 9’), animirani Tajni život “priljepaka” (5’), igrani REM (M. Venegas, 12’) te igrani Posljednje vjenčanje (J. Tsabutzgolu – 14’).

U utorak, 14. siječnja, u 20 sati bit će prikazani dokumentarni filmovi studenata praške FAMU, jedne od najslavnijih filmskih škola. Autori su Ivo Bysričan, Dominik Krutsky, Peter Hatle, E. Brabcova.

U utorak, 21. siječnja, u 20 sati, bit će prikazani kratki dokumentarni, igrani i animirani filmovi irskih redatelja Colma Quina, Simona Fitzmauricea, Darrena Thorntona, Naomi Wilson, Roryja Bresnihana i Ketha Mannixa.

U utorak, 28. siječnja, u 20 sati, filmski se program sastoji od šest najboljih igranih filmova u trajanju od 10 minuta. Filmove su snimili studenti diplomskog studija medijske škole u Hamburgu.

Ulaz je slobodan.