Ovoga puta program se realizira u intimnijem formatu. Kako piše u najavi, “umjesto razgovora s jednim autorom, publika će imati priliku prisustvovati susretu i dijalogu dviju umjetnica: fotografkinje i glazbenice Ane Opalić te prevoditeljice i urednice Nataše Medved, dok će razgovor moderirati članica udruge Proces Andrea Vidović.

Središnja točka večeri bit će sjećanje na Ivanu Kovačić, prerano preminulu spisateljicu čiji je rad ostavio snažan trag na književnoj i queer sceni. Kroz osobne i profesionalne perspektive, Opalić i Medved otvorit će prostor za razgovor o Ivaninom stvaralaštvu, njezinoj važnosti za zajednicu, kao i o širem kontekstu u kojem je djelovala”.

Ana Opalić hrvatska je fotografkinja i umjetnica čiji rad i aktivizam kontinuirano istražuju i javno artikuliraju queer identitet i vidljivost kroz umjetnost i glazbu. Nataša Medved, osim što je hrvatska književna prevoditeljica s francuskog i njemačkog te urednica u izdavaštvu, aktivna je i u promicanju suvremene književnosti i prevodilačke struke.

Ivana Kovačić ostaje važna figura upravo zbog svoje autentičnosti, hrabrosti i sposobnosti da kroz književnost artikulira iskustva koja su često ostajala na rubu vidljivosti. Njezin rad je bio književni i političan u smislu otvaranja prostora za drugačije glasove i perspektive.

Nakon razgovora, večer će se nastaviti projekcijom dokumentarnog filma Još jednom Ane Opalić i Noe Kraljevića u kojem jednu od uloga ostvaruje i Ivana Kovačić.

Više detalja pronađite ovdje.

“Kroz ciklus radova okupljenih pod naslovom Alluring, Brajković istražuje suptilnu dinamiku između unutarnjih pejzaža ljudskog uma i prirodne simbolike cvijeta. Cvijet, lišen svoje isključivo botaničke uloge, postaje snažna metafora ljudske duše – simbol prolaznosti, želje, čežnje i univerzalne privlačnosti koja nadilazi rodne, spolne i identitetske granice. U svakom prikazu cvjetnog motiva pronalazi se prostor između svjesnog i nesvjesnog, gdje se susreću uspomene, emocije i tiha kontemplacija o smislu postojanja”, stoji u najavi izložbe.

Vanja Brajković svoj rad temelji na potrebi za razumijevanjem slojevitosti osobnih stavova i psiholoških pejzaža pojedinca. U fokusu su intimni narativi, osobne transformacije i unutarnji konflikti, koji u konačnici stvaraju otvoreni dijalog između umjetnika i promatrača.

Više informacija pronađite ovdje.

Ovogodišnji Pride nosi slogan Pride gre naprid i održava se s ciljem ukazivanja na potrebu za većim prihvaćanjem, ravnopravnošću i provedbom postojećih zakona koji štite ljudska prava. Organizatori_ce žele potaknuti građane na uključivanje u društvene promjene, a institucije na odgovorno djelovanje.

Kako stoji u najavi događaja, prvi Pula-Pola Pride pokazao je podršku dijela zajednice, ali i otkrio prisutnost govora mržnje, poziva na nasilje i različitih oblika diskriminacije u javnom prostoru i na društvenim mrežama. Poruke mržnje, homofobija, seksizam i transfobija, objašnjavaju organizatori_ce, i dalje su prisutne i često upućene onima koji su marginalizirani u društvu.

Ove godine događaj se nastavlja s jasnim ciljem da se takve pojave prepoznaju i odbace, naglašavaju organizatori_ce, a u središtu ostaje ideja o društvu u kojem svatko ima pravo na tjelesni integritet, samoodređenje i jednaka prava, neovisno o rodu, spolu ili seksualnoj orijentaciji.

Izložba 24 BACI okuplja seriju portreta LGBTIQ+ parova u intimnim trenucima poljupca, prikazujući ne samo ljepotu i ranjivost ovih trenutaka, već i njihov duboki društveni i politički značaj. Autor fotografija Matthias Dürr u ovoj izložbi poziva na promišljanje o univerzalnoj ljubavi, identitetu i slobodi, a njegove fotografije su svojevrsni hommage prvoj Povorci ponosa u Puli, koja se održala 22. lipnja 2024. godine.

Estetski doživljaj samo je nusprodukt ove izložbe: ona je prostor dijaloga, promišljanja i povezivanja. Kako napominju organizatori_ce događaja: “24 BACI poziva svakog posjetitelja da preispita svoje shvaćanje ljubavi, slobode i jednakosti te da se suoči s pitanjem: Što znači voljeti otvoreno, autentično i bez straha?”.

Matthias Dürr rođen je u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj. Nakon godina profesionalnog freelanceanja, 2016. stječe diplomu iz vizualne komunikacije s fokusom na fotografiju od Hochschule Darmstadt. Fotografija (digitalna i analogna), video, performans i ilustracija bili su njegovi pokretači za vrijeme studija, a 2023. godine seli u Zagreb s partnerom te umjetnički istražuje veze baštine, kulture i identiteta.

Izložba ostaje otvorena do 6. srpnja.

“Ovom serijom radova lezbijske erotike Helena Janečić nadoknađuje nedostatak autentične lezbijske erotike tipičan za cijelu povijest umjetnosti, popunjava praznine nastale zbog društvene opresije jednog manjinskog identiteta, pa i ispravlja prikaze lezbijske seksualnosti koje su, kad bi se i dogodili, proizašli iz muške ruke, s ciljem zadovoljavanja muškog pogleda”, stoji u najvanom tekstu izložbe.

Helena Janečić (Osijek, 1979.) diplomirala je na Sveučilištu Furman u SAD-u, a magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na nizu samostalnih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, u različitim medijima od slikarstva, stripa do glazbenog performansa. U radu se kroz strip i slikarstvo bavi prikazivanjem neistražene queer povijesti. Radi kao slobodna umjetnica i strip autorica u Zagrebu.

Više informacija o izložbi pronađite ovdje.

Program Do ciacole con… temelji se na razgovorima o queer književnosti, umjetnosti, pisanju i čitanju, propitivanju društvenih normi te otvaranju prostora za afirmaciju glasova koji su marginalizirani. Ovog je puta gošća Lejla Kalamujić, spisateljica i dramatičarka iz Sarajeva. Diplomirala je filozofiju i sociologiju na filozofskom fakultetu u Sarajevu. Autorica je zbirki priča Anatomija osmijeha, Zovite me Esteban te Požuri i izmisli grad, koja je osvojila regionalnu književnu nagradu “Štefica Cvek”. Drame su joj izvedene u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici, a radovi su joj prevedeni na nekoliko stranih jezika.

Razgovor o opusu, osobnom književnom putovanju te promišljanjima o aktualnostima u LGBTIQ+ svijetu moderirat će Ana Bačić. Više o događaju možete pročitati ovdje.

Ovogodišnja Homo, fešta! donosi raznolik program koji obuhvaća zanimljive tribine i predavanja o važnim društvenim temama poput slobode govora, djelovanja antirodnih pokreta i queer teologije.

Festival otvara tribina na kojoj sudjeluju Hrvoje Šimičević, istraživački novinar poznat po razotkrivanju pedofilije unutar Katoličke crkve i analizama konzervativnih pokreta, te Zrinka Bojanić, odvjetnica koja stoji iza povijesnih presuda za prava žena i LGBTIQ+ osoba. Nataša Vajagić, voditeljica projekta Seksizam naš svagdašnji govorit će o odgovornom medijskom izvještavanju, dok će Dario Čepo, profesor Pravnog fakulteta, ponuditi stručno znanje o antirodnim pokretima.

Festivalu će se pridružiti i Lana Bobić, feministička teologinja koja istražuje prostor spajanja kršćanskih vrijednosti s borbom za ljudska prava, te Marinella Matejčić, kulturologinja i feministkinja posvećena borbi za ženska ljudska prava. Lucija Marković, aktivistkinja i feministkinja, bavi se pitanjima religijske traume, istražuje i promiče queer teologiju i ljudska prava. Tribine će moderirati Duje Kovačević, aktivist posvećen borbi protiv diskriminacije, te Iva Zelić, glavna urednica portala Libela.org, koja svojim radom zagovara rodnu ravnopravnost i ljudska prava.

Također, posjetitelji_ce će moći uživati u izložbi 24 BACI udruge Proces koja slavi ljubav i slobodu kroz portrete LGBTIQ+ parova, te sudjelovati u interaktivnom Forum teatru udruge kolekTIRV gdje će moći direktno utjecati na tijek izvedbe. Za one željne opuštanja tu je Kviralište s kvizovima, igrama i kreativnom zonom, dok će večernji sati biti rezervirani za dobru glazbu i druženje na partyju u Corner Le Matu.

Više detalja o programu i rasporedu pronađite ovdje.

Do ciacole con… ciklus je razgovora o queeru, književnosti, umjetnosti i kulturi, umjetničkom radu, pisanju i čitanju s autorima i autoricama, aktivistkinjama i aktivistima, novinarima i novinarkama iz zemlje i regije.

Boris Pein i Ana Bačić s Viktorom Zahtilom će razgovarati o queer književnosti, rodu, aktivizmu, ali i jeziku te položaju umjetnika_ca i radnika_ca u kulturi. Također, kao i sve gošće i gosti programa Do ciacole con… Viktor će publici predstaviti svoje omiljene naslove LGBTIQ+ autora_ica i queer tematike.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Osobne priče predstavljene su, osim predmeta, umjetničkim radovima, tekstom, slikom i zvukom, a “neovisno o mediju i o jedinstvenom osobnom iskustvu, radi se o okidačima sjećanja koji simboliziraju i prizivaju proživljeno, višeslojan i uvijek u nekom obliku prisutan proces coming outa“, istaknuto je u popratnom tekstu.

Autori projekta, Mario Buletić iz Etnografskog muzeja Istre i Jan Franjul iz udruge Proces, ističu kako je ovo važna prekretnica iz za COME jer će izložba omogućiti svima da se uživo susretnu s pričama i na određeni način spoznaju da svi zapravo prolaze kroz procese upoznavanja sebe, prihvaćanja sebe, ali i teže prihvaćanju od strane zajednice i šireg društva.

Također, važno je naglasiti da je projekt usmjeren prema dvije ciljane skupine, prema pripadnicama i pripadnicima LGBTIQ+ zajednice kao sukreatorima_cama postava muzeja, ali i prema široj javnosti kojoj zbirka priča i predmeta služi kao ilustrativan uvid u cjeloživotni proces coming outa, te ih potiče na prihvaćanje LGBTIQ+ osoba iz vlastitog okruženja.

Izložba se može posjetiti do 4. srpnja.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Iz inicijalne ideje o bilježenju procesa slikanja vlastitog akta, Kovač je postepeno razvila introspektivni rad: “proživljavajući intimnu dramu u isto vrijeme dok se akademski kalila i usavršavala, crtež je kao puno bliži joj univerzalan jezik likovnosti svjesno utilizirala za premošćivanje nedostatnosti artikulacije tadašnjih emotivnih stanja. Istrajući na specifičnom procesu bilježenja tragova misli i osjećaja u to je vrijeme, prevodeći dramu jednog odnosa, crtanjem uspostavljala introspektivni dijalog sa samom sobom”, navodi Orlić u popratnom tekstu.

Matea Kovač rođena je u Virovitici 1993. godine. Diplomirala je Animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Ulazak u polje filmske umjetnosti bio je za Kovač potraga za različitim načinima tumačenja vlastitih emocija i identitetskog iskustva. Kroz svoj rad napušta komformizam te fizički materijalizira ono o čemu razmišlja kako bi spoznala i otkrila samu sebe.

Više informacija o izložbi i programu pronađite ovdje.