Tvrtko Vuković – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr nezavisna kultura / suvremena umjetnost / društvo Wed, 01 Mar 2023 07:17:42 +0000 en hourly 1 https://wordpress.org/?v=6.8.3 https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png Tvrtko Vuković – Kulturpunkt https://kulturpunkt.hr 32 32 Tko je razredu ugasio svjetlo? https://kulturpunkt.hr/najava/predstavljanje/tko-je-razredu-ugasio-svjetlo/ Tue, 05 Mar 2013 13:02:18 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=tko-je-razredu-ugasio-svjetlo Teoretičar književnosti Tvrtko Vuković predstavit će svoju knjigu u kojoj polemizira s tradicionalnim pedagoškim metodama i pristupima lirici. 

]]> Tko je u razredu ugasio svjetlo knjiga je u kojoj Tvrtko Vuković, polazeći od kritičke analize poučavanja Cesarićeve lirike u osnovnim i srednjim školama, polemizira s tradicionalnim pedagoškim metodama i s tradicionalnim pristupima lirici. Nadovezujući se na Bourdieuovu raščlambu školskog i akademskog sustava u Francuskoj, Vuković zaključuje kako u domaćem kontekstu te institucije, služeći se lirikom bilo kao nastavnim pomagalom, bilo kao prestižnom znanstvenom temom, oblikuju i proizvode subjekte podložne podjarmljivanju. Kao alternativu tome Vuković nudi nacrt za novi studij lirike i pritom u dijalog uvlači misao različitih mislilaca – Nancya, Derridaa, De Mana, Lacana, Dolara, Crtitchleya – čija čitanja zajedništva, dara, ekonomije, glasa, humora, otpora i drugog omogućuju da se poučavanje i proučavanje lirike zamisli drukčije, i to ne samo u svjetlu edukacijskih ili estetičkih, nego i u svjetlu političkih pitanja današnjice. 

O knjizi će 6. ožujka s početkom u 13 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića govoriti Ivana Drenjačević, Andrea Milanko, Miroslav Mićanović i autor Tvrtko Vuković.

Tvrtko Vuković zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao docent na Katedri za noviju hrvatsku književnost. Doktorski rad pod naslovom Modeli prikazivanja kvorumaškoga pjesništva. Subjekt, svijet, tekst kao interpretativno iskustvo obranio je 2004. Od 2005. do 2007. radio je kao viši lektor za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu Sorbona u Parizu. Priredio je i pogovorom popratio panoramu hrvatskoga pjesništva devedesetih Off line (2001). Autor je dviju samostalnih znanstvenih knjiga Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši. Aporije reprezentacije u kvorumaškome pjesništvu (2005) te Ljubi Žižeka svoga! Je li teorijska subverzija zapravo kapitalistička perverzija i druge nedoumice o etičko-političkom čudovištu Žižekove misli (2009). Priredio je zbornik čitanja hrvatske lirike Muzama iza leđa (2010). Bio je predsjednik Goranova proljeća i voditelj književnog smjera Poslijediplomskoga sveučilišnoga doktorskog studija kroatistike. Predstojnik je Katedre za noviju hrvatsku književnost.


]]> Tko je u razredu ugasio svjetlo? https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/tko-je-u-razredu-ugasio-svjetlo/ Thu, 10 Jan 2013 13:31:25 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=tko-je-u-razredu-ugasio-svjetlo U nakladi Meandarmedije izašla je knjiga Tvrtka Vukovića o predrasudama, stranputicama i mogućim promjenama u poučavanju i proučavanju lirike.

]]> Na primjerima pjesama Dobriše Cesarića Voćka poslije kiše i Pjesma mrtvog pjesnika te kritičke analize poučavanja njegove lirike u osnovnim i srednjim školama, Tvrtko Vuković polemizira s tradicionalnim pedagoškim metodama i s tradicionalnim pristupima lirici. Kao što ističe Željka Matijašević u analizi pjesme Ivana Slamniga Radi se o tom da zaustavim konja, ”radi se jednostavno o tome da se ništa ne uradi, iako se pokušava. Radi se je, osim ustupka razgovornoj konvenciji svakodnevnog jezika, ustupak i onima koji vole znati o čemu se u pjesmi radi, pristupu koji danas afirmira samo jedan, nadamo se, zastranjen dio pedagoške prakse, ali i pristupu koji je bio forsiran u našoj ne tako davnoj povijesti…”, analiza lirike, lirskog subjekta i ostalih pjesničkih konvencija nije isključivo polje školskoga naučavanja, osnove našeg svakodnevnog odnosa prema svijetu i jeziku.

Nadovezujući se na Bourdieuovu raščlambu školskog i akademskog sustava u Francuskoj, Vuković zaključuje kako u domaćem kontekstu te institucije, služeći se lirikom bilo kao nastavnim pomagalom, bilo kao prestižnom znanstvenom temom, oblikuju i proizvode subjekte podložne podjarmljivanju. Kao alternativu tome, Vuković nudi nacrt za novi studij lirike i pritom u dijalog uvlači različite mislioce, poput Nancya, Derridaa, De Mana, Lacana, Dolara i Critchleya, čija čitanja zajedništva, dara, ekonomije, glasa, humora, otpora i drugog omogućuju da se poučavanje i proučavanje lirike zamisli drukčije, i to ne samo u svjetlu edukacijskih ili estetičkih, nego i u svjetlu političkih pitanja današnjice.

Tvrtko Vuković predstojnik je Katedre za noviju hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Doktorski rad pod naslovom Modeli prikazivanja kvorumaškoga pjesništva. Subjekt, svijet, tekst kao interpretativno iskustvo obranio je 2004. Od 2005. do 2007. radio je kao viši lektor za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu Sorbona u Parizu. Priredio je i pogovorom popratio panoramu hrvatskoga pjesništva devedesetih Off line (2001). Autor je dviju samostalnih znanstvenih knjiga Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši. Aporije reprezentacije u kvorumaškome pjesništvu (2005) te Ljubi Žižeka svoga! Je li teorijska subverzija zapravo kapitalistička perverzija i druge neodumice o etičko-političkom čudovištu Žižekove misli (2009). Priredio je zbornik Muzama iza leđa (2010), gdje mladi hrvatski znanstvenici poput Tomislava Bogdana, Ivane Drenjančević, Slavena Jurića i Aleksandra Mijatovića predlažu drugačiji pogled na čitanja hrvatske lirike.

KP / meandarmedia

]]> Chomsky i dalje najčitaniji https://kulturpunkt.hr/vijesti/chomsky-i-dalje-najcitaniji/ Thu, 03 Nov 2011 05:36:16 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=chomsky-i-dalje-najcitaniji Elektroničke knjige besplatnu elektroničku knjigu Mediji, propaga]]> U tih osam godina knjiga Noama Chomskog bila je uvjerljivo najčitaniji naslov objavljen u okrviru projekta, a do studenog 2011. knjigu je čitalo više od 60.000 posjetitelja. Istodobno je taj naslov objavljen i kao tiskana knjiga, te je u ovih osam godina rasprodano prvo, kao i drugo dopunjeno izdanje, tako da je naslov čitateljskoj publici opet dostupan isključivo u svojoj elektroničkoj inačici.

Tijekom prvih deset mjeseci 2011. godine Društvo za promicanje književnosti na novim medijima objavilo je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige godine sedam novih naslova. Od sedam objavljenih naslova, samo su četiri još uvijek dostupna u tiskanom obliku. U istom razdoblju besplatne elektroničke knjige čitalo je 120.144 posjetitelja, 25 posto više nego u prvih deset mjeseci 2010. godine.
Tijekom tih deset mjeseci objavljene su četiri pjesničke zbirke (Dok prelazim asfalt Krešimira Mićanovića, Anđeli u koroti Ivana Hercega, Glasovne promjene Damira Šodana i Underground Roberta Roklicera), jedan roman (Ekskurzija Nevena Ušumovića), jedna zbirka književnih prikaza (Utočište od riječi Božidara Alajbegovića) te klasično djelo autobiografske, društveno angažirane proze – Walden Henryja Davida Thoreaua, koji je u samo tjedan dana od objavljivanja čitalo više od tisuću posjetitelja mrežnih stranica projekta.

Društvo za promicanje književnosti planira do kraja 2011. godine objaviti još tri nova naslova: Krila u koferu Borisa Becka, Slijeganje ramenima Tvrtka Vukovića i Snagu utopije Dražena Šimleše.

Izvor: DPKM 
]]> Besplatni Walden https://kulturpunkt.hr/vijesti/besplatni-walden/ Tue, 25 Oct 2011 12:32:23 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=besplatni-walden Besplatne elektroničke knjige novi besplatni klasik - Walden Henryja Davida Thoreaua.]]> Prijevod knjige potpisuje Dinko Telećan, a objavljena je u suradnji sa zagrebačkim DAF-om. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige dostupno 128 naslova. 
Walden (izvorno objavljen kao Walden; ili, Život u šumi) transcendentalista Henryja Davida Thoreaua jednim je dijelom osobna deklaracija o neovisnosti, društveni eksperiment, putovanje u duhovno otkriće, satira, te priručnik za samopouzdanje. Objavljeno 1854. godine, to djelo detaljno opisuje Thoreauova iskustva tijekom dvije godine u kolibi koju je izgradio u blizini jezera Walden Pond, usred šume u vlasništvu njegovog prijatelja i mentora Ralpha Walda Emersona, u blizini Concorda, Massachusetts. Thoreau nije namjeravao živjeti kao pustinjak, jer redovito je primao posjetitelje i uzvraćao njihove posjete. Prije se želio izolirati od društva kako bi ga mogao objektivnije shvatiti. Jednostavan život i samodostatnost bili su drugi Thoreauovi ciljevi, a cijeli je projekt bio nadahnut transcendentalnom filozofijom, središnjom temom razdoblja američkog romantizma. Kako je Thoreau objasnio u svojoj knjizi, njegova koliba nije se nalazila u divljini već na rubu grada, oko dvije milje od njegovog obiteljskog doma. To klasično djelo nije sve do 2006. postojalo u hrvatskom prijevodu, a objavljivanjem besplatne elektroničke knjige postat će dostupno još široj čitateljskoj publici.
Henry David Thoreau (1817.-1862.) američki književnik, jedinstven pjesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Thoreau je rođen, umro je i proživio najveći dio života u Concordu, u državi Massachusettsu, gdje je počela Američka revolucija protiv britanske vlasti. Obrazovan je na Harvardu, bio je veliki čitač – na pet jezika – u rasponu od klasične književnosti i indijske i kineske filozofije, preko putopisa i pripovijesti o prvim američkim naseljenicima, do djela o flori i fauni regije u kojoj je rođen. Bio je pod snažnim utjecajem svojega prijatelja Ralfa Walda Emersona i njegove filozofije individualizma. Pripadao je transcendentalistima, skupini kvazi-mističnih progresivnih mislilaca koji su 1830. godine u Concordu pokrenuli drugu revoluciju – revoluciju američke društvene i vjerske misli. Aktivno je sudjelovao i u onodobnim političkim i etičkim raspravama u kojima se iskristalizirao kao izričiti protivnik politike federalne vlade, posebice njezina ekspanzionističkoga rata protiv Meksika i odbijanja Kongresa da donese zakon protiv ropstva na jugu Amerike. Njegov ogled Građanski neposluh postat će nadahnuće za nenasilne pobunjenike dvadesetoga stoljeća. Knjiga Walden zasniva se na njegovu iskustvu života provedenoga uz jezero Walden, gdje je proveo razdoblje od 1845. do 1847. u kolibi koju je sam sagradio, pokazujući koliko civilizacija raskida bitnu i živu vezu između čovjeka i prirode.
Tijekom prvih devet mjeseci 2011. godine DPKM je objavio na mrežnim stranicama projekta Besplatne elektroničke knjige godine šest novih naslova. Od šest objavljenih naslova, samo su tri još uvijek dostupna u tiskanom obliku. U istom razdoblju besplatne elektroničke knjige čitalo je 103.469 posjetitelja, sedam posto više nego u prvih devet mjeseci 2010. godine..
Tijekom prva tri tromjesječja 2011. godine objavljene su četiri pjesničke zbirke (Dok prelazim asfalt Krešimira Mićanovića, Anđeli u koroti Ivana Hercega, Glasovne promjene Damira Šodana i Underground Roberta Roklicera), jedan roman (Ekskurzija Nevena Ušumovića) i jedna zbirka književnih prikaza (Utočište od riječi Božidara Alajbegovića).
DPKM planira do kraja 2011. godine objaviti još tri nova naslova: Krila u koferu Borisa Becka, Slijeganje ramenima Tvrtka Vukovića i Snagu utopije Dražena Šimleše.
Izvor: DPKM

 

]]> Arhiviranje suvremene hrvatske književnosti https://kulturpunkt.hr/vijesti/arhiviranje-suvremene-hrvatske-knjizevnosti/ Tue, 05 Apr 2011 08:55:52 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=arhiviranje-suvremene-hrvatske-knjizevnosti Sada je čitateljima dostupno ukupno 125 naslova, a od četiri objavljena naslova, samo su dva još uvijek dostupna u tiskanom obliku. U istom razdoblju besplatne elektroničke knjige čitalo je 38 tisuća posjetitelja.
Tijekom prvog kvartala 2011. godine objavljene su tri pjesničke zbirke – Anđeli u koroti Ivana Hercega, Glasovne promjene Damira Šodana i Underground Roberta Roklicera – te zbirka književnih prikaza Utočište od riječi Božidara Alajbegovića.
Pitanje zašto objavljuju besplatne elektroničke knjige, poručuju iz DPKM-a, gotovo se neizostavno pojavljuje u svim razgovorima o projektu Besplatne elektroničke knjige, a odgovor na isto ponudio je jedan od autora čiji su naslovi objavljeni u okviru projekta. Radi se o Damiru Šodanu, pjesniku, prevoditelju, dramskom piscu i priređivaču nedavno objavljene antologije suvremene hrvatske “stvarnosne” poezije, naslovljene Drugom stranom. Njegove Glasovne promjene, objavljene u tiskanom obliku 1996. godine, proglašene su jednom od najboljih pjesničkih knjiga te godine i najnovije su izdanje DPKM-a.

“Internetski projekt ‘Besplatne elektroničke knjige’ već godinama je jedan, ako ne i jedini, sustavan način virtualnog arhiviranja suvremene hrvatske književnosti i već samim tim ne da samo da je vrijedan, nego je i esencijalan način očitovanja brige za očuvanje i propagiranje suvremene hrvatske književnosti”, piše Šodan i dodaje: “Budući da smo izloženi sve većoj tržišnoj i medijskoj kulturnoj agresiji koja prijeti posvemašnjom uravnilovkom, ako već ne i entropijom kad je u pitanju estetička valorizacija knjige u suvremenom hrvatskom društvu, funkcija koju BEK obavlja time biva još važnija jer je projekt nastao (i opstao) kao mjesto dodatnog filtriranja, usustavljivanja i promišljanja hrvatske književnosti, mimo ponekad suhoparnih i taksonomično nastrojenih akademskih sistematizacija. BEK je tako na vitalan i kreativan način doprinio ‘korigiranju’ hrvatskog književnog kanona, takorekući en passant, jer ovdje nije riječ o nasilnom ‘historiziranju’, nego o dobrodošlom reaktualiziranju suvremene književnosti, pri čemu se pojedinim izdanjima omogućuje da (do)žive i drugi književni život, mimo onog ‘bibliotečno-zagrobnog’ kakav im je maltene žanrovski otpočetka zagarantiran. I upravo bi taj drugi život knjiga na internetu, virtualan ali interaktivan i last but not least – besplatan, mogao po svoj prilici dugoročno itekako doprinijeti dugovječnosti knjige kao medija koja i po izmještanju iz Guttenbergove galaksije pokazuje da je dovoljno žilav fenomen koji bez problema opstaje i u novim, radikalnim uvjetima u kojima je lišen čak i svoje fizičke, prostorne prisutnosti. Mišljenja sam da će tek narednih godina, kad se stvori poveća kritčna masa izdanja dostupnih na stranicama BEK-a, taj projekt pokazati svoju pravu vrijednost koju u ovom trenutku možda svi u dovoljnoj mjeri i ne prepoznaju”. 

DPKM planira u 2011. godini objaviti još šest novih naslova: Dok prelazim asfalt Krešimira Mićanovića, Krila u koferu Borisa Becka, Slijeganje ramenima Tvrtka Vukovića, Snagu utopije Dražena Šimleše, Ekskurziju Nevena Ušumovića i Walden Henryja Davida Thoreaua. 

Izvor: DPKM
]]> Goranov vijenac Rešickom i Vidaić https://kulturpunkt.hr/vijesti/goranov-vijenac-resickom-i-vidaic/ Wed, 23 Feb 2011 13:04:25 +0000 https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=goranov-vijenac-resickom-i-vidaic Delimir Rešicki dobitnik je nagrade Goranov vijenac za 2011. godinu, a Martina Vidaić za pjesnički rukopis Tkiva nagrade Goran za mlade pjesnike.]]> Nagrade će im biti uručene na središnjoj manifestaciji Goranova proljeća, 21. ožujka, u Lukovdolu.
Goranovo proljeće ove godine počinje 20. ožujka zagrebačkim nastupima pjesnika, nastavlja se dodjelom nagrada u Lukovdolu te dvodnevnim događanjima u riječkom Art kinu i Klubu Palach, a završava 23. ožujka u Studentskom centru.
Žiri Goranova proljeća – Evelina Rudan, Branko Čegec, Miroslav Kirin, Miloš Đurđević i Tvrtko Vuković – jednoglasno je odlučio Goranov vijenac ove godine dodijeliti hrvatskom pjesniku Delimiru Rešickom. U obrazloženju se navodi da “Rešicki, stavljajući ustrajno jezik pjesništva u odnos s drugim društvenim jezicima, poput jezika kršćanstva, nacionalne povijesti ili supkulture, nastoji otvoriti i problem političnosti književnosti”.
U okviru suvremenoga hrvatskog pjesništva, napose onog koje nastaje unazad tridesetak godina, opus Delimira Rešickog po mnogo čemu “zauzima mjesto razlike”. Njegovo je pjesništvo višestruko nagrađivano i u domovini i u inozemstvu, pjesme su mu uvrštene u sve utjecajnije antologije i preglede hrvatskog pjesništva, a prevođene su na brojne strane jezike, među ostalim na njemački, engleski, francuski i talijanski, navodi se, uz ostalo, u obrazloženju.

“Pjesnički rukopis Martine Vidaić (1986.) odlikuje metaforički bogat, višeznačan iskaz, lucidno spajanje raznorodnih jezičnih registara i lakoća kojom se unutar uobičajena, ‘korisničkog’ jezika oživljuje svjež, inovativan poredak stvari”, navodi se u obrazloženju nagrade Goran za mlade pjesnike 2011.

Izvor: IGK 
]]>