Iz najave festivala: “Svake godine nova tema festivala diktira drugačiju programsku strukturu, a ovogodišnja jest Put u Nigdjezemsku (priča o Petru Panu). Na taj način, sve aktivnosti i programi iz područja likovnosti, kazališta i performansa, postavljanje izložbi i intervencije u javnom prostoru (izrada skulptura i instalacija), održavanje glazbeno-scenskih nastupa, te vođenje kreativnih radionica, edukacija i kreativnog sajma bit će konceptualno vezani za samu temu festivala. Kreativni sajam ove godine broji čak 25 izlagača (malih poduzetnika, rukotvoraca i umjetnika) koji će tijekom festivala imati priliku izložiti i predstaviti svoj rad široj javnosti, a svaki građanin pozvan je da podrškom (kupnjom) njihovih proizvoda potpomogne stvaralaštvo i poduzetnišvo u kulturnoj i umjetničkoj industriji naše regije. Time se tematski prezentira problemska cjelina od značenja za razvoj zajednice i aktivira se inovativno iščitavanje prostora grada – kroz umjetničku prizmu.”

Simpozij, na kojem će sudjelovati predavači iz Zagreba, Osijeka i Ljubljane, bavit će se temama poput prostora i događaja suvremene arhitekture, kategorija moderne, postmoderne i suvremene arhitekture, čitanja metamorfoze grada od Heideggera i Benjamina do Deborda, Baudrillarda, Jamesona i Rancièrea, gradogradnje prema umjetničkim pravilima nasuprot Koolhaasovoj ideji junkspacea te odnosa pojmova polis, city i metropolis.

Detalji o programu dostupni su na sljedećoj poveznici.

Časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa u suradnji s Centrom za vizualne studije iz Zagreba i Muzejem suvremene umjetnosti organizira interdisciplinarni simpozij na kojem će filozofi i teoretičari suvremene umjetnosti i novih medija analizirati kako se i na koji način u digitalno doba masovnih komunikacija uspostavlja odnos između tradicionalnih kategorija umjetnosti i različitih novonastalih znanosti i tehnologije (neuroznanosti, kognitivizam, kibernetika). 

Pritom je u prvome planu razmatranje najnovijih dostignuća iz paradigme posthumanizma/transhumanizma iz koje se odnos životinje, čovjeka i stroja razumije horizontalno, a to znači evolucijski i singularno. Simpozij ima zadatak propitati nove teorijske putove u razumijevanju naše tehno-kulture s kojom se otvaraju mogućnosti konstrukcije novih svjetova imaginacije. 

Simpozij će pratiti multimedijalni umjetnički projekti velike retrospektivne izložbe Dalibora Martinisa u prostorima Muzeja suvremene umjetnosti.

Više o simpoziju pročitajte ovdje.

Temat pod nazivom Život i dispozitiv donosi tekst Michela Foucaulta Rođenje biopolitike i tekstove Lawrencea Kritzmana o Foucaultovoj politici iskustva, Huberta L. Dreyfusa i Paula Rabinowa o genealogiji modernoga pojedinca kao subjekta te Thomasa Flynna o Foucaultovom mapiranju povijesti. U tematu Mediji – filozofija i tehnika pišu Sybille Krämer i Milan Galović, a o Shakespeareovom Timonu Atenjaninu raspravljaju Ljiljana Filipović, Daryl Kaytor i Galena Hashhozheva. Također, Tvrđa donosi ulomak iz romana Smiješak Padre Pija Dražena Katunarića i poeziju Delimira Rešickog.

Časopis Tvrđa pokrenut je 2000. godine s idejom profiliranja interdisciplinarne revije za suvremena kritička promišljanja odnosa kulture, društva i umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu. Glavni je urednik Žarko Paić, uz njega uredništvo čine Ljiljana Filipović, Srećko Horvat, Leonida Kovač, Iztok Osojnik, Zoran Roško i Goran Starčević, a izdavač je Hrvatsko društvo pisaca.

Izvor: HND

Subverzivni potencijali umjetničkih pokreta neoavangarde postali su, paradoksalno, ukroćenim medijalnim sredstvima politika fleksibilnoga razvitka društva s temeljnim ciljem nadzora nad kulturnim i simboličkim kapitalom država-nacija.

Kakva je mogućnost umjetnosti u doba spektakla da otvori prostore imaginacije i kreativnosti s onu stranu semiokratskoga poretka vrijednosti sažetih u korporativnim komunikacijskim politikama IT-sektora?

Ima li umjetnost u suvremeno doba kao moć vizualnih komunikacija još uopće snagu nadilaženja društvene ravnodušnosti i političke zapalosti u žrvanj post-demokracije u kojoj postoje samo elite i oligarhijske strukture moći koje ideologijski koriste umjetnost kao novu estetsku paradigmu dizajniranja životnoga svijeta?

Simpozij okuplja ugledne domaće i međunarodne filozofe, sociologe, teoretičare suvremene umjetnosti i književnosti, filmologe, mediologe i kulturologe da s različitih stajališta kritički razmotre fenomene, politike i strategije djelovanja suvremene umjetnosti u okružju svijeta spektakla. Tekstovi izlaganja sa simpozija bit će objavljeni kao zasebna publikacija časopisa TVRĐA 2014. godine.

Kao izlagači najavljeni su Žarko Paić, Miško Šuvaković, Ugo Vlaisavljević, Katarina Peović Vuković, Marijan Krivak, Leonida Kovač i drugi.

Simpozij će se održati u četvrtak, 13. lipnja, s početkom u 9.30 sati, a organiziraju ga Hrvatsko društvo pisaca, Tvrđa – časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti i Centar za vizualne studije. Detaljan program potražite ovdje.

Uz tematime, u kojima su zastupljeni tekstovi Julije Kristeve, Žarka Paića, Brune Latoura, Dietera Merscha, Tončija Valentića i drugih, tu je i osvrt Leonide Kovač na ovogodišnju dOCUMENT-u, esej Gorana Starčevića naslovljen Kič kao izraz duha vremena te “steam punk” novela Rade Jarka. 

Časopis Tvrđa pokrenut je 2000. godine s idejom profiliranja interdisciplinarne revije za suvremena kritička promišljanja odnosa kulture, društva i umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu. 

Izvor: HDP

Doba vladavine umreženih društava u globaliziranoj ekonomiji, politici i kulturi određeno je primatom medija, informacija i komunikacije. Digitalne mreže komunikacije nisu tek tehničko-tehnološko sredstvo razmjene neutralnih poruka između korisnika u kulturno pluralnim društvima, nego temeljni način novomedijske komunikacije društvenih subjekata/aktera u uspostavi simboličke i stvarne moći u svijetu. Novonastale post-discipline društveno-humanističkih znanosti od ’90-ih godina (kulturalni studiji, vizualni studiji, mediologija, informacijske znanosti, znanosti o slici, teorije novih medija, filozofija medija, sociologija cyberkulture, komunikacijske teorije) pokušavaju stvoriti novu mentalnu mapu za razumijevanje odbjegle stvarnosti koja sve više ima karakter entropije i emergencije svijeta, a sve manje one stvarnosti koju opisuju pojmovi iz doba klasične moderne epistemologije kao što su bili subjekt, reprezentacija, nacija-država, fiksni identitet, suverenost. 

Govor o medijima od McLuhana i Flussera do današnjih interdisciplinarnih medijskih studija upućuje na odnos između dijaloga i diskursa u društvu, politici, kulturi, umjetnosti koji zahtijeva brižnu argumentaciju i analizu uvjeta mogućnosti etički odgovornoga djelovanja. Medijska slika svijeta nije tek stoga samo rezultat digitalnoga doba globalne ekonomije i tehno-kulture, već konstrukcija kompleksne stvarnosti sa svim neizbježnim posljedicama ovoga mediologijskoga obrata. 

Kako naglašavaju organizatori, Hrvatsko društvo pisaca i Centar za vizualne studije iz Zagreba, simpozij Medijska slika svijeta: Od proizvodnje stvarnosti do aparata moći ima namjeru otvoriti pitanje novoga načina razumijevanja medija, medijalnosti i komunikacije iz različitih filozofijskih i znanstvenih gledišta, te u situaciji krize aktualnih modela globalnih medijskih strategija moći preispitati akademsku i institucionalnu fragmentaciju znanja i metoda uspostave interakcije između raznolikih subjekata/aktera u medijskome dijalogu i diskursu.

Kako je najavljeno, za vrijeme dvodnevnog simpozija bit će problematizirana kritička teorija medija danas, od mediologije, znanosti o slici do filozofije medija i to na problemima jezika i razumijevanja medijske slike svijeta te promjene paradigmi komunikacije. Također, govornici će se pozabaviti društvenim strategijama moći i masovnim medijima te na razini komunikologije, politologije moći i sociologije novih medija razgovarati o problemima određenja struktura i subjekata moći u doba globalnih umreženih društava, političkim strategijama otpora dominantnim medijskim politikama, ideologijskom preobrazbom stvarnosti u digitalnom dobu te društvenim mrežama i dosezima virtualne subverzije neoliberalnoga kapitalizma. Kultura i razvitak društvenih mreža još su jedna od tema na simpoziju gdje će se završno govoriti o umjetnost kao performativno-konceptualnom obratu u doba medija, u kontekst performativnih studija i intermedijalnih praksi. Ova rasprava u fokus će staviti problem tjelesnosti i reproduktivnosti događaja, kritiku društva spektakla i mogućnosti umjetnosti u digitalnom okružju, muzealiziranje svijeta života i re-enactment te  digitalnu estetiku i komunikaciju suvremene umjetnosti.

Na simpoziju Medijska slika svijeta: Od proizvodnje stvarnosti do aparata moći, koji će biti održan 13. i 14. lipnja u zagrebačkim prostorijama Hrvatskog društva pisaca u Vili Arko, sudjelovat će Žarko Paić, Krešimir Purgar, Nadežda Čačinovič, Sibila Petlevski, Leonida Kovač, Milan Galović, Anđelko Milardović, Zrinjka Peruško, Boris Gunjević, Marijan Krivak, Andrej Nikolaidis, Dražen Katunarić, Dalibor Martinis, Vinko Penezić, Krešimir Rogina, Hajrudin Hromadžić, Katarina Peović Vuković, Boris Ružić, Sead Alić, Mario Vrbančić, Laura Potrović, Petra Krpan, Veljko Žvan i Vesna Srnić. Dodatno, u sklopu simpozija 13. lipnja s početkom u 19 i 30 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović, bit će organizirana promocija novog broja časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa. Na promociji će govoriti Ljiljana Filipović, Leonida Kovač, Adrian Oproiu i Žarko Paić.

Raspored sesija i popratnih događanja uskoro će biti dostupan na stranicama Centra za vizualne studije.  

Izvor: CVS

“Ovo nije knjiga o posljednjim ‘stvarima’. Još je manje njezina usmjerenost spram pitanja o kraju čovjeka u post-humanome stanju ‘stvar’ apokaliptičke ugođenosti duha vremena. Svaki govor o kraju i krajevima, kako je to izrijekom u svojim promišljanjima o povijesti zapadnjačke metafizike kao logocentrizma i onto-eshato-teologije nastojao izvesti Derrida, već je uvijek zatvoren unutar jedne sheme mišljenja koja počiva na ideji početka i kraja same ideje u njezinoj mogućnosti, zbilji i nužnosti”, stoji u predgovoru knjige. 

Žarko Paić rođen je 16. listopada 1958. godine u Kutini. Docent je na Studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje sociologiju kulture, teorije mode, semiotiku i vizualne komunikacije. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, magistrirao iz filozofije na istom fakultetu, a doktorirao iz sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa i zamjenik glavnog urednika časopisa Europski glasnik. Suorganizator je s Centrom za vizualne studije iz Zagreba međunarodnog interdisciplinarnog simpozija iz vizualne kulture i umjetnosti (“Visual Construction of Culture”, Zagreb, October, 2007). Osim filozofijskih, sociologijskih i studija iz područja teorije umjetnosti i estetike, objavljuje i književne eseje. Autor je i dviju zbirki poezije (Aura i Opako ljeto). Dobitnik je međunarodne autorske nagrade za literaturu austrijske zaklade Kulturkontakt iz Beča za 2008. godinu.