Okupljeni u inicijativu “Čuvamo naš park“, stanovnici Trnjanske Savice 2013. su uspjeli zaustaviti gradnju crkve u jedinom temeljito uređenom parku u kvartu – centralnoj zelenoj površini omeđenoj zgradama i ulicama Prisavlje, Lastovska, Zinke Kunc i Vladimira Ruždjaka. Ipak, lokalna je župa Blaženoga Alojzija Stepinca krajem lipnja 2016. zatražila od Grada lokacijsku dozvolu za izgradnju crkve. Dozvola je, usprkos protivljenju velikog dijela stanovnika kvarta, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata te brojnih građana Zagreba, izdana u najkraćem mogućem roku. 

Poziv na uvid dokumentacije za izdavanje lokacijske dozvole za oko 280 susjeda koji imaju pravo prigovora obješen je na stablo, određen je jedan termin za sve, a dokumentacija koju se Grad obvezao dostaviti uručena je nepotpuna. Ni dvjestotinjak uloženih prigovora nije bilo prepreka za izdavanje lokacijske dozvole. Dozvola je za sada nepravomoćna, stranke u postupku imaju dvadeset dana za prigovor, a prije početka gradnje župa treba pribaviti građevinsku dozvolu. Ukupna površina koja bi trebala biti betonirana za potrebe crkve (pristupni trg, staze, parkiralište) iznosi 24 posto parka, dok se udio zelenila smanjuje za 22 posto. Radi se o kompleksu pastoralnog centra koji uključuje crkvu s 420 sjedećih mjesta, župni ured, dvije dvorane, ured Caritasa, stanove za župnika, vikara i domaćicu, servisne prostore i zvonik visine 45,3 metra čiji je vrh “perforiran radi bolje čujnosti zvona”.

U Gradu tvrde da je sve u skladu s prostornim i generalnim urbanističkim planom. Iako se radi o zelenoj površini kakvu bi gradski planovi trebali čuvati od izgradnje, prije više od deset godina pri jednoj od brojnih promjena GUP-a ovaj je prostor, uz još nekoliko sličnih u Zagrebu, preimenovan u iznimku čime je administrativno omogućena gradnja praktički bez ikakvih kriterija. Nedugo nakon izmjene GUP-a kojom je omogućena gradnja u parku, između Grada Zagreba i nekoliko zagrebačkih župa potpisana je nagodba kojom se zemljišta mijenjaju bez procjene njihove tržišne vrijednosti, po principu kvadrat za kvadrat. Temeljem te nagodbe i uz određene uvjete, Župi bl. Alojzija Stepinca za gradnju crkve dodijelila bi se parcela površine 4448 m2 na prostoru parka.

Inicijativa “Čuvamo naš park” tako je nehotice, kao što piše Melisa Skender za Lupigu, otporom izgradnji crkve u parku na Trnjanskoj Savici stala na put realizaciji puno ambicioznijeg građevinskog pothvata. Naime, ugovorom o nagodbi koji je Grad Zagreb sklopio s tri župe Zagrebačke nadbiskupije (župom Krista Kralja, Sv. Terezije i Bl. Alojzija Stepinca), Crkva je dobila gradsko zemljište u Miramarskoj ulici i dio parka na Savici. U zamjenu je, između ostalog, Grad tražio od župe Sv. Marka Evanđeliste, koja uopće nije ugovorna strana, da odustane od zahtjeva za povrat zemljišta većeg od 5000 m2 u ulici Andrije Žaje, nadomak stadiona NK Zagreb.

Radi se o zemljištu tvrtke Taksi-remont za koje je župa Sv. Marka Evanđeliste podnijela zahtjev za naturalni povrat još 2002. godine. Društveno poduzeće Taksi-remont p.o. osnovano je 1951, a osnovna djelatnost bila mu je prijevoz, prodaja, remont i servisiranje motornih vozila. Godine 1991, pred privatizaciju, imalo je 127 zaposlenih, a u bilanci prihoda iskazani su ukupni prihodi u iznosu 40 milijuna hrvatskih dinara. Postprivatizacijski većinski vlasnik Taksi-remonta postala je tvrtka K. M. P. d.o.o. čiji su vlasnici Hrvoje Petrač, Marijan Medvidović i Josip Kordić. Deset godina kasnije firma ima šest zaposlenika, a dvadeset godina kasnije – jednog. U reviziji privatizacije tvrtke stoji kako je početkom 1990-ih njezina vrijednost procijenjena na osam milijuna njemačkih maraka te je utvrđeno kako je riječ o vrlo povoljnoj lokaciji.

Kao što je 2012. pisala Vlatka Polšak Palatinuš, za cijeli kompleks 2004. godine ponuđeno je arhitektonsko rješenje koje je previđalo gradnju novog stadiona i gradnju četiri nebodera, a prema Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj grada to je područje, zajedno sa stadionom, označeno kao gradski projekt, a površina je predviđena za mješovitu sportsko rekreacijsku namjenu, pretežito visokogradnju. Tvrtka navedenog trojca Petrač-Medvidović-Kordić, prema reviziji privatizacije, posjeduje 48 posto dionica Taksi-remonta. Zagrebački zlatar Petar Franja, donator predsjedničke kampanje Milana Bandića, ima 23,65 posto dionica i ujedno je član nadzornog odbora Taksi-remonta.

“Zašto se gradonačelnik Bandić toliko zauzeo za izgradnju crkve baš u parku, iako u neposrednoj blizini postoje druge prikladnije lokacije za gradnju? Zašto, kada je i veliki broj vjernika sa Savice protiv uništenja dijela parka i nema ništa protiv neke druge adekvatne lokacije? Zašto, kada brojni stručnjaci (arhitekti, urbanisti i krajobrazni arhitekti) i strukovne udruge kažu da je to pogrešno mjesto za bilo kakvu građevinu? Zašto, kada je Vijeće gradske četvrti također protiv izgradnje u parku? Zašto je gradonačelnik odbio razgovarati s vodstvom inicijative ‘Čuvamo naš park’ kako bi se pronašlo rješenje koje bi zadovoljilo sve zainteresirane strane? Kome je to onda u interesu? Što se skriva iza takvih nepopularnih, neargumentiranih i nejasnih poteza?”, pitaju se iz inicijative koja po podnošenju prigovora na izdavanje lokacijske dozvole najavljuje daljnje djelovanje.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Kao što smo već pisali, Park Trnjanska Savica centralna je kvartovska zelena površina omeđena zgradama i time mjesto susreta, igre, rekreacije i druženja lokalne zajednice, a posljednjih je mjesec dana poprište obnovljenog sukoba između građana naselja s jedne te gradskih vlasti i crkve s druge strane. Nakon što je župa Blaženoga Alojzija Stepinca zatražila lokacijsku dozvolu za izgradnju crkve na mjestu parka, reagirali su građani okupljeni u inicijativu “Čuvamo naš park”, a da bi ih potom zagrebački gradonačelnik Milan Bandić – zbog toga što se protive devastaciji kvartovskog parka – proglasio “sljedbenicima Komunističke partije”.

Ipak, mada je uvid u dokumentaciju bio zakazan u jeku godišnjih odmora i to tek u jednom terminu za čak tri stotine građana koji žive u neposrednoj blizini parka, prigovori su podneseni te se na jednom mjestu pobrojani svi problemi ovog slučaja: od činjenice da bi crkva zauzela 22, umjesto najavljenih 9,4 posto parka, do netočnih podataka o vlasništvu zemljišta.  

S druge strane, i unatoč Bandićevom ublaživanju retorike, javna podrška građanima je neupitna, a sada stiže i od Društva arhitekata Zagreba koje je stručnim istraživanjem utvrdilo da Savica ima manjak adekvatnog javnog prostora. “Stav je Društva arhitekata Zagreba“, ističe se u pismu podrške, “da planiranje izgradnje crkve na lokaciji glavnog parka, kao jednog od nositelja kvartovskog identiteta i socijalnog kapitala, predstavlja korak unazad i a da za poziciju crkve treba iznaći kvalitetnije urbanističko rješenje kakvo poznajemo primjerice u Sigetu“.

I unatoč tome što su, kako ističu iz DAZ-a, svi argumenti na strani građana, odnosno očuvanja prostora javno uređenog parka, lošija nas povijest – spomenimo samo slučaj gradnje crkve u zagrebačkom naselju Travno – uči da bi se ta odluka ipak mogla donijeti iza zatvorenih vrata. Daleko od javnosti, daleko od srca grada. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Kultura participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Centralni park naselja Tranjanska Savica, koji bi uskoro, kako je pisao Saša Šimpraga za H-alter, trebao ponijeti ime Marije Ružičke Strozzi, mogao bi postati žrtvom betonizacije. Usprkos tome, lokalno se stanovništvo organiziralo i počelo prikupljati potpise za peticiju protiv natječaja za gradnju crkve i parka koji je, uzgred budi rečeno, već uređen. 

“Mi, vaši susjedi, osnovali smo ovu stranicu izazvani raspisivanjem gradskog natječaja za idejno rješenje gradnje crkve i parka na površini najvećeg, već uređenog parka sa dječjim igralištem u našem kvartu”, stoji na stranicama inicijative Čuvamo naš park koja se ne protivi planiranoj gradnji crkve, ali protivi se uništavanju prostora javnog parka. I to bez obzira na namjenu.

Kako bi se informiralo javnost o čitavom slučaju, u nedjelju, 26. svibnja, u 17 sati na prostoru parka održat će se prosvjedni skup, zamišljen kao piknik na koji su pozvani svi građani.