<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>toni prug &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/toni_prug/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 29 Mar 2017 17:12:29 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>toni prug &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Marx nije mrtav? Kako i zašto?</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/akcija/marx-nije-mrtav-kako-i-zasto/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 29 Mar 2017 17:12:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[damir pilić]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Kupola]]></category>
		<category><![CDATA[karl marx]]></category>
		<category><![CDATA[katarina peović vuković]]></category>
		<category><![CDATA[Književni petak]]></category>
		<category><![CDATA[toni prug]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[Zvonko Šundov]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=marx-nije-mrtav-kako-i-zasto</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na <em>Književnom petku</em> o aktualnosti Marxa govore Damir Pilić, Katarina Peović Vuković, Zvonko Šundov i Toni Prug.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;Pridružite nam se u razgovoru o &#8220;uskrsnuću&#8221; <strong>Marxa</strong> i marksizma te zajedničkom promišljanju je li i ovaj put marksizam koji stupa na scenu, nakon krize devedesetih, bogatiji za nove deklinacije Marxove misli i nove oblike njenog provođenja u praksu&#8221;.</p>
<p><strong>Damir Pilić i Katarina Peović Vuković</strong> autori su dviju recentno objavljenih knjiga, koje, iako na različite načine, obrađuju problematiku Marxovog mišljenja i marksizma. Damir Pilić knjigom <em>Marx nije mrtav</em> (Arkzin, 2016.) kroz novinarsko istraživanje života onih koju su do 1990. godine profesionalno proučavali i naučavali marksizam razotkriva iluzije i bijedu suvremene hrvatske povijesti, kao i aktualnost Marxove misli (pa i marksizma) čija budućnost ne prestaje.</p>
<p>Upravo je knjiga Katarine Peović Vuković <em>Marx u digitalnom dobu</em> (Durieux, 2016.) dokaz aktualnosti Marxa i marksizma. Autorica koristeći Marxovu kritiku kapitalističkog društva analizira problematiku medija u suvremenom društvu. Marxova misao nije za autoricu epistemološki instrumenti pored drugih, već upravo ključ za razumijevanje sadašnjosti. Njezina knjiga ne upućuje samo na aktualnost i plodonosnost Marxa i marksizma, već aktualizira i sam pojam dijalektički materijalizam.</p>
<p>Osim spomenutih autora, u razgovoru još sudjeluju<strong> Zvonko Šundov i Toni Prug</strong>, dvojica znanstvenih radnika čija se djelatnost odvija u svijetu Marxovih analiza.</p>
<p>Urednik i voditelj tribine je<strong> Luka Bogdanić.&nbsp;</strong>Tribina će se održati <strong>31. ožujka u Gradskoj knjižnici</strong>, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u<strong> 20 sati.</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Teorijska i praktična mobilizacija</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/teorija/teorijska-i-prakticna-mobilizacija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[ante]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 May 2012 06:56:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Teorija]]></category>
		<category><![CDATA[Ankica Čakardić]]></category>
		<category><![CDATA[fruška gora]]></category>
		<category><![CDATA[igor štiks]]></category>
		<category><![CDATA[kriza kapitalizma]]></category>
		<category><![CDATA[Mislav Žitko]]></category>
		<category><![CDATA[rosa luxembrug stiftung]]></category>
		<category><![CDATA[Srećko Horvat]]></category>
		<category><![CDATA[Stipe Ćurković]]></category>
		<category><![CDATA[tihana pupovac]]></category>
		<category><![CDATA[toni prug]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=teorijska-i-prakticna-mobilizacija</guid>

					<description><![CDATA[<p>Fondacija Rosa Luxemburg objavila je zbornik <em>Kriza, odgovori, levica</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Kada se prije pet godina američki financijski sektor našao na korak od kolapsa malo je tko mogao pretpostaviti da će se spirala nastaviti kroz dužničku krizu zemalja europske periferije, preko krize čitave eurozone, pa sve do dovođenja u pitanje daljnjih europskih integracija, što će nam sve, između ostalog, dati za pravo da restauraciju kapitalizma u Istočnoj Europi napokon počnemo shvaćati kao proces periferizacije, umjesto da ga promatramo kao dvadesetogodišnji diskurs &#8220;tranzicije“. Danas, kada svjedočimo vrlo intenzivnom javnom govoru o &#8220;globalnoj ekonomskoj krizi“ postavlja se pitanje da li je ovo još jedna od &#8220;regularnih“ kriza u kapitalizmu ili je sam kapitalizam u odlučujućoj krizi? Ima li smisla govoriti o transformaciji neoliberalizma u novonastalim kriznim okolnostima – iz kojih se rađa nešto novo – ili i dalje ostajemo u osnovnim okvirima (neo)liberalne ideologije koja je i do sada pokazivala sposobnost apsorpcije subverzivnih djelovanja, uključujući ih u svoju strukturu. Kojim se institucionalnim mjerama za &#8220;sanaciju“ krize služe neoliberalne vlade i kakva je reakcija globalnog naroda na sve to?</p>
<p>Zbornik <em>Kriza, odgovori, levica</em> pokušava dati odgovore na ova i mnoga druga povezana pitanja. Nastao je kao jedan od rezultata ljetnje škole<em> Kriza, odgovori, levica</em>, održane u Andrevlju na Fruškoj gori, od 21–23. srpnja 2011. godine, u organizaciji fondacije <a href="http://www.rosalux.rs/sr/index.php">Rosa Luxemburg</a>. Tema škole bila je aktualna ekonomska kriza, njeni uzroci i posljedice po kapitalistički sistem i njegovu političku ideologiju, kao i kritička analiza potencijala ljevice da krizu iskoristi za vlastito preispitivanje, teorijske (re)artikulacije i jačanje političkih kapaciteta. Trodjelni zbornik tematski djelomično slijedi trodnevni koncept same škole. Imajući u vidu kompleksnost tema koje je bilo nemoguće obuhvatiti u cijelosti, kao i turbulentnu dinamiku globalnih društvenih promena izazvanih krizom, zbornik je nadopunjen dodatnim tekstovima, koji uz priloge predavača i predavačica, pružaju širi uvid u suvremene analize i debate na ljevici. Prvi blok zbornika, pod naslovom <em>Kapitalizam za XXI vek</em>, posvećen je analizama različitih aspekata aktualne krize. Drugi blok, <em>I posle neoliberalizma &#8211; neoliberalizam</em>, u prvi plan stavlja institucionalne, političke, ekonomske i ideološke odgovore na krizu i njene posljedice. U trećem bloku zbornika, <em>Levi impulsi</em>, prikazana su neka od ključnih teorijskih i praktično-političkih pitanja s kojima se suvremena ljevica suočava.</p>
<p>Zbornik <em>Kriza, odgovori, levica</em> možete preuzeti <a href="http://www.rosalux.rs/userfiles/files/Zbornik_Kriza_Odgovori_Levica.pdf" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small; color: #00cccc;">Izvor: Rosa Luxembrug Stiftung</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Uvod u komu(o)nizam</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/uvod-u-komuonizam/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 02 Feb 2011 19:35:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[facebook]]></category>
		<category><![CDATA[google]]></category>
		<category><![CDATA[hakiranje digitalne vladajuće klase]]></category>
		<category><![CDATA[komu(o)nizam]]></category>
		<category><![CDATA[kritika neoliberalizma]]></category>
		<category><![CDATA[net.kulturni klub mama]]></category>
		<category><![CDATA[slobodni software]]></category>
		<category><![CDATA[toni prug]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=uvod-u-komuonizam</guid>

					<description><![CDATA[Dvije godine nakon svojeg posljednjeg izlaganja u MaMi, <b>Toni Prug</b> - sociolog, programer, revolucionar - predstavit će kako promišljati i hakirati digitalne vladajuće klase.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div align="justify">
<p>Izlaganje naslovljeno <em>Komu(o)nizam &#8211; Google, Facebook, robe i tržišta otvorenih procesa </em>će se održati u net.kulturnom klubu mama u petak, <strong>4. veljače</strong> u <strong>19 sati</strong>.</p>
<p>Ili kako kaže Toni, &#8220;svijet je danas prepun inicijativa za otvorenost (Otvoreni Podaci, Otvoreni Pristup, Otvoreni Kod, Otvorena Vlada itd.). Sve one za sada ostaju u okvirima kapitalizma, ne dovodeći u opasnost njegove osnove. No postoji jedan oblik otvorenosti za koji mi se čini da ga kapitalizam teško može apsorbirati: otvorenost procesa. I ako su svi bitni društveni procesi otvoreni&nbsp; &#8211; računovodstvo, matematičke formule kojima se uvode nove forme novca (derivati), državni ugovori, osobni dohoci, stvaraju se snažni preduvjeti za nadilaženje kapitalizma.&#8221;</p>
<p>Predavanje će temu zaokružiti formulom da je &#8220;duh otvorenosti duh komunizma, a da je komu(o)nizam komunizam hakiran otvorenim procesima.&#8221;</p>
<p><a target="_blank" href="http://hackthestate.org/2009/12/25/intervju-u-slobodnoj-dalmaciji-2009/" rel="noopener">Toni Prug</a> studira na londonskom koledžu Queen Mary, gdje priprema doktorat na odjelu za biznis i menadžment, s temom &#8220;Hakiranje ideologija: slobodni software, politički subjektiviteti, fikcija i realnost&#8221;. Diplomirao je sociologiju na Goldsmiths koledžu u Londonu. Radi kao softverski inženjer. Također se bavio glazbom.
  </p>
<p>&nbsp;
  </p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
