U popratnom razgovoru bit će riječi o ubijenim novinarima i zatvaranim piscima, a povodom političkih progona u Kataloniji predsjednik PEN centra Tomica Bajsić će pročitati nekoliko pjesama po izboru Tonka Maroevića iz zbirke novijeg katalonskog pjesništva Riječi za jedan lapidarij.

Oleg Sencov je ukrajinski režiser i aktivist Euromajdana koji se protivio aneksiji Krima. Godine 2014. ruske su ga službe sigurnosti odvele u Moskvu gdje je zatvoren, mučen i optužen za planiranje terorističkih akcija poput dizanja Lenjinovog spomenika u zrak. Osuđen je u politički motiviranom procesu na dvadeset godina zatvora unatoč činjenici da je svjedok koji ga je teretio povukao priznanje iznuđeno mučenjem i na sudu porekao Secovljevu krivicu. Sencov je 5. listopada prekinuo štrajk glađu koji je trajao 145 dana jer mu je zbog kritičnog zdravstvenog stanja određena mjera prisilnog hranjenja. 

O Somaliji i somalskim autoricama Warsan Shire, Waris Dirie i Ayaan Hirsi Ali te integraciji izbjeglica kroz umjetnost i kulturu tom će prigodom govoriti Tomica Bajsić, pjesnik i predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Mohamed Omar Gagale, gost iz Somalije, i Ksenija Banović, moderatorica i voditeljica projekta.

Projekt Književne senzibilizacije ima za cilj osvijestiti lokalnu zajednicu o njenim novopridošlim susjedima – tražiteljima azila. Na susretima se predstavljaju književna djela koja tematiziraju problematiku migranata i azilanata s Bliskog istoka i iz Afrike. Kroz razgovor s književnicima, prevoditeljima, aktivistima, pa i samim tražiteljima azila nastoji se doznati tko su, zašto i odakle dolaze imigranti i “može li nas književno djelo potaknuti da se zamislimo nad njihovom sudbinom i pokrenemo socijalnu inkluziju”.

Projekt se provodi u suradnji Knjižnice Dugave, Građanske inicijative Dugave i Hrvatskog centra PEN.

Na tribi o izbjeglicama, zidovima i granicama sudjeluju predsjednik PEN-a Tomica Bajsić, voditeljica razvoja udruge Are you Syrious? Asja Korbar, Kristina Samardžić, suradnica za komunikaciju Isusovačke službe za izbjeglice te sirijski pisac i novinar Waddah Almasri.

Osim što su za svoju poeziju dobili pregršt nagrada, svo troje su, kao i Dan, proputovali svijet, što u osobnom aranžmanu, što također u sklopu umjetničkih rezidencija. Ovo će biti večer pjesničkog potiranja granica, kako vanjskih tako i onih unutarnjih. 

Inače, Boehl je i osnivač i urednik nezavisne izdavačke kuće specijalizirane za poeziju, Birds, LLC i jedan je od organizatora popularne Austinske serije čitanja poezije Fun Party te dobitnik stipendija Creative Capital | Warhol Foundation Arts Writers Grant Program, Vermont Studio Center, Akademie Schloss Solitude i Lighthouse Works.

Dan ranije, u četvrtak, 25. veljače, u 17 sati, u Muzeju suvremene umjetnosti, Srđan Sandić će održati razgovor s Danom, a bit će održana i jednodnevna izložba Danove vizualne poezije te prezentacija kratkih video-filmova.

Program se provodi u suradnji sa zagrebačkim MSU-om. 

Nadežda Čačinovič u svom je izlaganju istaknula kako je P.E.N. oduvijek bio aktivistička organizacija, u smislu da su poznati pisci, esejisti i pjesnici nastojali iskoristiti težinu svoga imena da djeluju u međunarodnoj zajednici. Kasnije se P.E.N. razvio u organizaciju koja konkretnim istraživanjima, od slučaja do slučaja, pokušava djelovati ondje gdje se djelovati može. Ponekad se radi o blogerima, novinarima ili piscima koji nisu učinili velike prijestupe, već su barem donekle pokušali proširiti prostore slobode u svojim zemljama. Također je istaknula da bismo trebali napokon početi malo obraćati pažnju na ono što se događa u međunarodnoj zajednici, da nismo više toliko okupirani sami sobom, tj. onim što se događa u Hrvatskoj. Pomoći se može raznim akcijama međunarodne solidarnosti, tihom diplomacijom, pisanjem zatvorenicima, no i njihovim vladama i raznim zajedničkim akcijama.

Govoreći o susretu u Oslu na kojem je bilo mnogo pisaca koji su bili i zatvarani, Tomica Bajsić je naglasio kako je tim ljudima izrazito pomogla i važna bila podrška koju su dobivali od ljudi izvana. Zatvor dokida stvarnost, zamišljanje vanjskoga svijeta, stoga je izrazito važno da vas nešto podsjeti da postoji život i van zidova zatvora. Uz razne primjere kažnjavanih blogera, pisaca, pjesnika i novinara, kojih uistinu ima puno, spomenuo je i slučaj Ayotzinape u Meksiku – 43 studenta koji su prije više od godinu dana nestali, sumnja se pri brutalnom ubojstvu koje je orkestrirala lokalna policija. Tijela četrdeset trojice još uvijek nisu pronađena. 

Primijetio je da su neki slučajevi pritvorenih i zatvorenih tako apsurdni da zvuče kao crtice iz Harmsova doba, primjerice, knjižničarka uhićena jer je dopustila pristup zabranjenim ukrajinskim knjigama. Jednako zabrinjavajuće apsurdan je i primjer dvoje iranskih pjesnika, Fateme Ekhtesari i Medhija Moosavija koji su osuđeni na zatvorske kazne zbog sudjelovanja na literarnoj radionici. Dodatno su osuđeni na 99 udaraca bičem.

Rasprava koja se razvila ukazala je ne samo na zanimljivost ove teme, već i da nasušno nedostaje ovakvih događanja. Raspravljalo se i o slučaju Charlie Hebdo, je li podržavanje redakcije toga časopisa poslije napada obrana slobode govora, je li redakcija ipak pretjerala vrijeđajući sentimente određene vjerske skupine. Na pitanje iz publike koje se referiralo na taj slučaj, Nadežda Čačinovič odgovorila je kako treba razlikovati kolektivnu i osobnu odnosno privatnu odgovornost, te naglasila dugu tradiciju satire u Francuskoj, koja je tek izvađena iz konteksta poprimila uvredljiv karakter za određenu skupinu.

Interesantan je i spomenuti primjer njemačkog P.E.N. centra koji je nedavno prosvjedovao i pisao rezolucije protiv Amazona, budući da taj monopolist uzrokuje probleme drugim izdavačima u SAD-u i Njemačkoj, te plasira samo one autore i nakladničke kuće s kojima se slaže i koje preferira. “Prosvjed” je rezultirao tek mlakom rezolucijom, no ostaje nadati se da će se pisci jednom solidarizirati i prosvjedovati protiv Amazona zbog njegova tretmana radnika, kako plavih, tako i bijelih ovratnika. Možda će se tada adresirati i pitanje koje je suptilno postavio netko na tribini – gdje je gore: ondje gdje pisci umiru u zatvorima ili tamo gdje umiru od gladi?

Premda iz godine u godinu ovaj susret bilježi porast ne samo u broju posjetitelja već i sudionika, partnera i pokrovitelja, on i dalje ostaje konceptualno i izvedbeno jednak prvom susretu iz 2010. godine. Time se želi naglasiti važnost očuvanja iskonske ljepote prirode koja je prvi put velikodušno primila Šumske pjesnike i čijim bi se mijenjanjem ili uvođenjem drugačijih sadržaja bitno izmijenilo ono što ovaj susret predstavlja – jednostavno i nepretenciozno druženje pod zvijezdama, čitanje i slušanje poezije te povratak prirodi. Susret Šumskih pjesnika ove je godine organiziran u suradnji umaške Udruge za promicanje sporog kretanja Piano i Hrvatskog P.E.N. centra, uz tradicionalnu podršku Općine Grožnjan i Zajednice Talijana Šterna. Susret je organiziran u sklopu proslave Sv. Marije Snježne u Šterni.

P.E.N. centar predstavit će dvojicu značajnih suvremenih pjesnika. To su Marco Fazzini iz Italije i Tomica Bajsić iz Hrvatske. Ostali pjesnici koji su najavili svoja čitanja su Tishani Doshi (Velika Britanija/Indija), James Baxenfield (Velika Britanija), Paul O’Grady (Irska), Tibor Weiner Sennyey (Mađarska), Bojan Krivokapić (Srbija), Dinko Telećan i Maja Klarić (Hrvatska). Za glazbenu pratnju pobrinut će se Vladimir Kuzman, a svi su posjetitelji pozvani da i sami sudjeluju u čitanju.

Susret će biti održan u petak 8. kolovoza iznad ponora Butori pokraj Grožnjana.

Govornici na tribini su Tonko Maroević, Nadežda Čačinovič, Boris Postnikov, Asja Bakić te Tomica Bajsić.

Tribina će se održati u utorak, 12. studenog, u 18 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

U rubrici Međuvrijeme časopis donosi prijevodnu poeziju Samanthe Kostmayer Sulaiman, Maartena Inghelsa, Silvije Čoleve, Zilhada Ključanina i drugih.

Novi broj časopisa sadrži temat o suvremenom europskom pjesništvu naslovljen Kontinent Itaka te obrađuje samoubojstvo u poljskoj poeziji u tematu naslovljenom Konop oko moga vrata, šal žudnje.

Davor Šalat kritički pristupa novoj zbirci poezije Danijela Dragojevića Negdje, a Branko Maleš ispituje novu poeziju Sonje Manojlović, Seada Begovića, Nikole Tadića i Marka Pogačara. Dubravka Đurić piše o  konstrukciji ženskosti u suvremenoj hrvatskoj poeziji Ane Brnardić, Lane Derkač, Dorte Jagić, Darije Žilić i Irene Matijašević. 

U rubrici Zapadni kolodvor možete čitati poeziju kanadskog pjesnika Shanea L. Koyczana, kineske pjesnikinje Mei-mei Berssenbrugge ili irskog pjesnika Patricka Cottera.

Novi broj Poezije uredili su Tomica Bajsić (urednik prijevodne poezije), Ivan Herceg, Ervin Jahić, Tonko Maroević i Damir Šodan.

Izvor: HDP / Fotografija: Mei-mei Berssenbrugge

Tomica Bajsić (1986) je pjesnik, prozaik, grafički dizajner i prevodilac. Rođen u Zagrebu 1968. godine. Dobitnik nagrade Goranovo proljeće za zbirku Južni križ i nagrade Dobriša Cesarić za zbirku Zrak ispod mora iz 2008. godine. Poezija mu je uvrštavana u više izbora i antologija suvremenog hrvatskog pjesništva, te prevedena na jedanaest jezika. Urednik je prijevodne poezije u časopisu Poezija i osnivač Naklade Druga priča koja se bavi poezijom.  

Branko Maleš (1949) piše poeziju, prozu, kritiku, kolumnističku feljtonistiku, dramu te prevodi sa slovenskog i njemačkog. Uređivao je časopise Off, The Bridge, Republika, rock magazin Heroina te novine za kulturu OKO. Dobitnik je Goranova vijenca za 2002. godinu. Do sada je objavio velik broj raznorodnih tekstova od kojih su neki zbirka pjesama Praksa laži, Vani i unutra, Trickster, eseji Male ljubavi, studija o sedam hrvatskih pjesnika Razlog za Razliku i najnovija zbirka pjesama Vertigo.

Damir Šodan (1964) bavi se pjesništvom, prevođenjem i dramskim pismom. Objavio zbirke poezije Glasovne promjene, Srednji svijet i Pisma divljem Skitu te knjige dramskih tekstova Zaštićena zona/Kain ili njegov brat i Noć dugih svjetala. Kao prevoditelj predstavio je mnoge angloameričke pjesnike i prozaike  (Carver, Simic, Cohen, Brautigan, Bukowski i dr). Član je uredništva časopisa Poezija i Quorum u Zagrebu. Poezija mu je uvrštavana u mnoge izbore i antologije suvremenog hrvatskog pjesništva i prevedena na desetak jezika. Priredio je antologiju Drugom stranom (antologija suvremene hrvatske “stvarnosne” poezije). Već niz godina radi kao prevoditelj za Ujedinjene narode u Nizozemskoj, gdje uglavnom i živi.

Pjesme suvremenih hrvatskih pjesnika pronađite ovdje. 

Izvor: BEK