Prvi dio izložbe Grad Gorgone: Aproprijacija u 99 slika postavljen u Društvu arhitekata Zagreba donosi izbor listova urbanističko-umjetničke mape, a fokusira se na umjetnički pristup prostoru i  odnos prema djelima pripadnika Gorgone. Umjetničko svjedočanstvo grada pronalazi u crtežu Kuća Gorgone Josipa Vanište koje je polazište za umjetničko-arhitektonsko istraživanje, Čižmekove studije Kuće Gorgone i Grada Gorgone. 

“Aproprijacije radova unutar listova Čižmekove mape nastale su na principu prepoznavanja i interpretiranja  struktura grada u umjetničkim djelima njegovih prijatelja i suvremenika. Ponovno čitanje umjetničkog rada i interpretiranje prisutno je u Čižmekovom radu i kroz konstantne autoaproprijacijske postupke varijacije rada, fotokopiranja, tekstualnog i slikovnog nadograđivanja rada. Složen kolaž vizualnog teksta satkanog od novinskih isječaka, crteža i rukom dopisanih zabilješki, način je uspostavljanja komunikacije s ranije nastalim radom”, navodi u popratnom tekstu Davorka Perić. 

Dugi dio izložbe postavljen je u Hrvatskom muzeju arhitekture gdje je izložena Mapa Zagreb u 99 varijacija, Čižmekov autobiografski pregled događanja u Zagrebu u periodu od devedesetih do 2010., a otvara se 23. svibnja u 19 sati. 

Prvo predavanje Trešnjevačka planirana stambena naselja najavljeno je za srijedu, 11. svibnja, a vodit će ga Ivan Mlinar. Bit će govora o trešnjevačkom području na kojem se u 20. stoljeću odvijala intenzivna stambena izgradnja u sklopu koje su realizirana i koncepcijski prepoznatljiva stambena naselja. Ona su dijelom vrijedni i značajni primjeri zagrebačke stambene izgradnje, a dijelom primjeri provizornog i substandardnog rješavanja stambenih potreba uglavnom radnika. Njihova urbanističko-arhitektonska obilježja dio su trešnjevačkog identiteta koji se intenzivno transformira novom i za to područje neprimjerenom stambenom izgradnjom.

U četvrtak posjetite predavanje Trešnjevka – urbanistički razvoj i preobrazba koje će voditi Tihomir Jukić. Kao i ostala područja Zagreba između željezničke pruge i Save, Trešnjevka zadnja dva desetljeća doživljava intenzivne promjene. To je područje tzv. preskočenog prostora odnosno razvoja s diskontinuitetom. Širenjem grada to nekadašnje predgrađe doživljava opsežne promjene u procesu aktivnijeg uključivanja u gradsko središte. Stariji sugrađani pamte taj gradski kvart kao radničko predgrađe s kućama s velikim vrtovima često nazivano i crvena Trešnjevka zbog radničkih i revolucionarnih gibanja. Proces rekonstrukcije grada kreće se od gradskih rubova k njegovom središtu. Da bi se moglo govoriti o urbanističkoj rekonstrukciji Trešnjevke neophodno je imati spoznaju o njezinu povijesnom i urbanističkom razvoju.

U knjizi Zagreb – studija stanovanja su predstavljeni organizirani modeli i postupci stambene gradnje u Zagrebu u razdoblju od kraja Prvog svjetskog rata sve do danas. Analizirana su tri razvojna razdoblja vezana uz tri različita društveno – politička uređenja, i to razdoblje između dva svjetska rata (1918 – 1940), razdoblje od Drugog svjetskoga rata do Domovinskog rata (1945 – 1990) te posljednje razdoblje od stjecanja neovisnosti do danas – početka gospodarske krize koja se izrazito osjetila u području gradnje i prodaje nekretnina.

Ovu temu prati i katalog stambenih naselja u Zagrebu i njihov položaj u gradu s posebnim osvrtom na modele stambene gradnje u različitim razdobljima. Posebno su prikazane i sve planirane i realizirane transformacije prostora iz gospodarske namjene brownfield  (industrija, zanatstvo, skladišta, vojarne) u namjenu stanovanja.

Povod tomu je izlazak dugoočekivanog Arhitektonskog vodiča Zagreba, najnovijeg izdanja Društva arhitekata Zagreba i Arhiteksta. Riječ je o prvom gradskom vodiču Zagreba, namijenjenom stručnoj ali i općoj javnosti. Vodičem je obuhvaćeno razdoblje gradnje od 1898. do 2010. s predstavljenih dvjestotinjak najznačajnijih objekata.

Izvor: DAZ