Berlinu prethode antiratni romani Staljingrad (1943-1945) i Moskva (1952). Dok je Staljingrad još pisan s jakim optimističnim nabojem, Berlin će biti zanimljivo proučiti jer njegov nastanak pada već u hladnoratovsko vrijeme te je u njemu vidljivo Plievierovo razočaranje u socijalistički režim DDR-a. S romanom se mogu povezati i poznati tematski filmovi: uz najpoznatiji Der Untergang, tu je i kontroverzni, revizionistički serijal Naše majke, naši očevi.

Kao književnik Plievier je poznat postao za vrijeme Weimarske Republike, objavom romana Carevi kuliji (Des Kaisers Kulis) u kojem kritički obrađuje iskustvo službe u carskoj mornarici, u kojoj je bio prisiljen služiti. No, sudjelovao je i u mornarskom ustanku u Wilhelmshavenu 1918 (poznatijem kao Kielski ustanak). Godine 1933, dolaskom nacista na vlast, Plievier je primoran napustiti zemlju, pa odlazi za Moskvu. U Njemačku se vraća 1945, i to zajedno s Crvenom armijom. Dvije godine radi kao zastupnik u pokrajinskom parlamentu u Weimaru, a zatim kao urednik u izdavačkoj kući Gustav Kiepenheuer.

U DDR-u tj. u sovjetskoj okupacijskoj zoni ostaje do 1948, kad odlazi jer se nije mogao složiti s vladajućim dogmatizmom. Tad se jednostavno nije vratio s književne turneje po zapadnoj Njemačkoj. Živio je u Hamburgu, a od 1950-ih u Wallhausenu kod Konstanza (Bodensko jezero). Nakon što je 1953. odlučio napustiti i zapadnu Njemačku, umro je 1955. u Švicarskoj.

Prvi i drugi dio Berlina potražite u pdf-u, ili ih pokupite u Goethe Institutu ili Booksi.

Na radionici će biti podijeljeni i primjerci knjige Jonathana Littella The Kindly Ones koji se čita na sljedećem terminu Motora mijene.