Terry Eagleton – Kulturpunkt

Eagleton i priroda tragedije

Vatroslav Miloš — Tue, 29 Mar 2016 14:05:38 +0000

Pripremio: Vatroslav Miloš

U povodu 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea, Terry Eagleton će 7. travnja u HNK-u održati predavanje Shakespeare i priroda tragedije, a potom će se pridružiti razgovoru sa domaćinom Filozofskog teatra Srećkom Horvatom i publikom.

Eagletonovo gostovanje održava se u sklopu globalnog programa događanja i aktivnosti Shakespeare Lives kojim se tijekom 2016. godine, povodom 400. obljetnice smrti Williama Shakespearea, slave njegova djela i njegov utjecaj na kulturu, obrazovanje i društvo.

Ovo izdanje Filozofskog teatra ostvaruje se uz suradnju British Councila i nositelja kampanje The GREAT Britain te u partnerstvu s ustanovama kao što su BBC, British Film Institute, National Theatre, Royal Shakespeare Company, Shakespeare Birthplace Trust i Shakespeare’s Globe.

Terry Eagleton rođen je u radničkoj katoličkoj porodici irskog porijekla, studirao je na Cambridgeu, a predavao na Sveučilištu u Oxfordu i Lancasteru. Autor je četrdesetak knjiga iz područja komparatistike i kulturologije, njegova Književna teorija prodana je u preko 750 000 kopija, a u svom se dosadašnjem radu također bavio i iščitavanjem i minucioznim analizima mnogih Shakespeareovih djela.

Na hrvatski je prevedeno dvadesetak njegovih djela.

21. Sa(n)jam knjige u Istri

admin — Fri, 27 Nov 2015 17:11:31 +0000

Pula, Razne lokacije, 3-13. prosinca

Od 3. do 13. prosinca u Puli se održava 21. Sa(n)jam knjige u Istri čija je ovogodišnja tema Otok-Geto-Azil sigurno najaktualnija koju je Sajam dosad imao. “Kad je tema postavljena, ni slutili nismo da će se ona prožeti s trenutkom u kojem živimo i da ćemo radeći na programu svjedočiti ovakvoj izbjegličkoj krizi, gledati kako se slobodna Europa pretvara u utvrđeni otok, geto i istovremeno azil, da ćemo nemoćno promatrati zatvorene granice, građenje ograda i rastuću kseneofobiju”, stoji u priopćenju za medije.

Sajam će kroz mnogobrojne okrugle stolove, knjige suvremenih autora, izložbe, filmove i umjetničke instalacije pokušati otvoriti širu raspravu o današnjem trenutku, ali i propitivati teme poput getoizacije slobodne misli, samogetoizacije intelektualaca, cenzure i autocenzure.

U više od sto programa Sajma sudjelovat će ukupno 146 književnika, glazbenika, prevoditelja, izdavača, urednika, likovnih umjetnika, predavača. Čak 50 autora dolazi na Sajam sa svojim novim knjigama, a neki od njih su talijanski pisac, prevoditelj i aktivist Erri De Luca, jedan od najvećih teoretičara književnosti i kulture, Terry Eagleton, te Jon Kalman Stefansson, Jurij Viničuk, Oleksandr Irvanec, Joachim Sartorius i Lukas Bärfuss.

Brojni će autori premijerno predstaviti svoje naslove u Puli; Borivoj Radaković sa dugoočekivanim novim romanom, publicist Ivica Ivanišević sa romanom prvijencem, scenarist Namik Kabil sa svojim biografskim romanima, Miljenko Jergović s dvije knjige koje govore o Sarajevu, Alem Ćurin sa stripom, Marina Vujčić s novim romanom i Željko Krušelj s intrigantnom knjigom o časopisu Polet. Premijerno predstavljanje imat će i troje mladih Puljana; Andrea Matošević i Igor Duda predstavljaju svoje nove publicističke naslove, a dramaturginja Jasna Žmak svoj prvi roman. Milan Rakovac premijerno predstavlja svoja Izabrana djela, a europski priznat Dragan Velikić odabrao je Pulu za hrvatsku premijeru romana Islednik.

Okrugli stolovi i panel diskusije bit će poprišta na kojima će se tema Sajma razložiti na najbolji mogući način, a ove godine održat će se pet diskusija: Lampedusa, Prognanici – pogled s istoka, Walter Benjamin, smrt izbjeglice, Otok – geto – azil i Migracije kao izazov naciji –državi. Od zanimljivih gostiju na okruglim stolovima izdvajaju se Snješka Knežević, Žarko Puhovski, poznata talijanska novinarka Valeria Brigida, Dragan Živadinov i turska spisateljica i aktivistkinja Ece Temelkuran.

Dio će programa i ove godine biti posvećen stripu, zahvaljujući Stripovskoj ulici u kojoj će se održati Noć stripa s izložbom A5 i Strip strasse maratonom na kojem će sudjelovati mlada, renomirana autorica Ivana Pipal, slikarski duo iz Slovenije Beli sladoled, beogradski strip autor Boris Stanić i zagrebački street artist Miron Milić.

U Stripovskoj ulici bit će i Kumpanija od libra, klub ovogodišnjih sudionika stručnog Fellowship programa, koji će u velikoj mjeri obuhvaćati upravo strip literaturu s posebnim osvrtom na grafičke novele. Kumpanija od libra ponovno će biti izvrsna prilika za razmjenu informacija i stvaranje mreže između domaćih i stranih izdavača, autora, prevoditelja, književnih agenata i organizatora literarnih manifestacija. U programu Strip Strasse gostovat će poznati francuski strip crtači Benjamin Flao i Sylvain Coissard.

Također će se održavati i radionica stripa koju organizira poznati Art&Music festival, a koju će voditi pulska strip autorica Petra Gardijan. Radionicom i cjelonoćnom svirkom u nekad kultnom klubu Hotela Pula, oživjet će festival koji od svog osnutka uspješno sublimira strip i glazbu.

Novost je Sajma program namijenjen srednjoškolcima Book F(or)ever na kojem će učenici imati priliku s autorima Sajma (strip crtačima, glazbenicima, književnicima) raspravljati, kritički propitivati i nadilaziti stereotipe i predrasude. Osim toga, u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom na Sajmu se otvara pravo kino koje će na svom programu imati provokativne dokumentarce posvećene ovogodišnjoj temi, a ljubitelji vizualne umjetnosti u sklopu Sajma će moći pogledati četiri izložbe. Posljednje desetljeće Sajam redovito predstavlja određenu regiju i njezin kulturni milje. Ove godine regionalno žarište bit će usmjereno na snažnu umjetničku scenu grada Beograda. Program Beograd čita osmišljen je u suradnji s Geopoetikom.

Detaljan program i više informacija o 21. Sa(n)jam knjige u Istri potražite na službenoj i Facebook stranici.

Tko je uopće taj “bog”?

Vatroslav Miloš — Thu, 19 Feb 2015 12:56:24 +0000

Piše: Vatroslav Miloš

Biblioteka Bookmarker zagrebačke Naklade Ljevak i urednika Kristijana Vujičića, sustavno radi na prijevodima aktualnih izdanja iz područja filozofije, političke teorije, teologije, književne teorije. Tijekom godina Bookmarker je predstavio radove Alaina Badioua, Jacquesa Rancierea, Slavoja Žižeka, Marka Fishera, Zygmunta Baumana i drugih.

Novo izdanje u ovoj biblioteci je Kultura i smrt Boga, nova knjiga marksista, filozofa te književnog i kulturnog teoretičara Terryja Eagletona. U istoj su biblioteci do sada objavljene čak tri njegove knjige, redom Razum, vjera i revolucija (2010), O zlu (2010), Zašto je Marx bio u pravu (2011), no Eagleton nam je u prijevodu dostupan od kraja 1980-ih i Književne teorije (SNL, 1987), knjige iz koje se i danas poučava na nižim godinama studija književnosti.

U Razumu, vjeri i revoluciji, knjizi koja okuplja njegova predavanja sa Sveučilišta Yale, Eagleton se upustio u sustavnu kritiku rada Richarda Dawkinsa i Christophera Hitchensa i idejnog pokreta kolokvijalno znanog kao “novi ateizam”. “Zamislite nekoga tko naširoko razglaba o biologiji”, piše Eagleton u kritici Dawkinsove knjige Iluzija o Bogu, “a poznavanje materije mu se temelji na Tisuću zašto, tisuću zato i dobit ćete okviran dojam kako je čitati Richarda Dawkinsa koji piše o teologiji”.

Eagleton u svojoj novoj knjizi Kultura i smrt Boga (“Culture and the Death of God”, Yale University Press, 2014), na pozadini teološke i filozofske misli od provjetiteljstva naovamo, ispituje stanje organizirane religije prije i poslije 11. rujna te, kako ističe izdavač, “mogućnosti da kultura i umjetnost u suvremeno doba ponude put prema spasenju”.

U tekstu iz Dissenta naslovljenom Evanđelje po Terryju, Eugene McCarraher piše da Eagleton u Kulturi i smrti Boga “ispisuje intelektualnu povijest moderniteta kao potragu za zamjenom za Boga i skicira političku teologiju ljevice”.

Slatkoća nasilja

petra — Mon, 28 Nov 2011 01:20:40 +0000

Sweet Violence naslov je prve retrospektivne izložbe Sanje Iveković u SAD-u. Izložbu, koja se otvara 18. prosinca, pripremila je Roxana Marcoci, kustosica odjela za fotografiju u MoMA-i te s više od stotinu foto-kolaža, crteža, video radova i instalacija, projekata, performansa i opsežnom novinskom dokumentacijom, prikazala gotovo četrdesetogodišnju liniju rada zagrebačke umjetnice.

Uz samu izložbu, organiziran je bogati teorijski i umjetnički program. Kako najavljuju organizatori, dugogodišnja suradnica umjetnice, Sonja Pregrad, izvest će znani berlinski performans Sanje Iveković iz 1982. godine Practice Makes a Master, čijoj izvedbi prethodi panel-diskusija i svečano otvorenje izložbe. Tom prilikom u New Yorku o radu Sanje Iveković, kao i o kontekstu njenog stvaranja, govorit će povjesničarke umjetnosti i kustosice Ivana Bago i Antonia Majača iz zagrebačkog Instituta za trajanje, mjesto i varijable [DeLVe], zajedno s kustosom i ravnateljem Muzeja Van Abbe iz Eindhovena Charlesom Escheom, povjesničarkom umjetnosti i kustosicom Bojanom Pejić (čiji tekst o Sanji Iveković možete pročitati u našoj rubrici U fokusu) i umjetnicom Marthom Rosler. Napomenimo još da će od 12. prosinca u istom muzeju biti organiziran manji program posvećen zagrebačkoj novoj umjetničkoj praksi.

One koji nisu u mogućnosti posjetiti njujorška događanja, zasigurno će zanimati vijest o raskošnom katalogu koji potpisuju kustosica izložbe Roxana Marcoci i Terry Eagleton. Osim što na dvjestotinjak stranica nudi 270 ilustracija i reprodukcija radova, katalog Sweet Violence okuplja nekoliko analitičkih tekstova o novim umjetnostima u Jugoslaviji, ali o nasilju kao fenomenu umjetničke preokupacije. Tako će se uz uvodni tekst o samoj izložbi koji je napisao ravnatelj njujorške MoMA-e, Glenn D. Lowry, u publikaciji naći i kustosičin esej Art in Transitional Times, Post-1945, 1968, 1989, and 2000 in the Former Yugoslavia koji tematizira aktualnost rada Sanje Iveković s obzirom na političku zbilju datih trenutaka. Ugledni britanski književni teoretičar Terry Eagleton, povodom Ivekovićkine retrospektive napisao je tekst Culture and Violence, nastavljajući pritom svoja razmišljanja o tragediji i nasilju u umjetnosti iznesena u knjizi Sweet Violence iz 2002. Tekstovi Marcoci i Eagletona bave se kritičkim propitivanjem neo-avangardne umjetnosti u bivšoj Jugoslaviji te oblikuju filozofski kontekst za istraživanje prava žena, političkog aktivizma i kolaborativnih strategija u suvremenoj umjetnosti, stoji u najavi publikacije.

Ostali teorijski tekstovi o izložbi Sweet Violence, Sanji Iveković, novomedijskim umjetničkim praksam i političkim pitanjima koje rad ove umjetnice postavlja, kao i dodatna dokumentacija i reprodukcije radova zastupljenih na retrospektivi bit će dostupni na posebnoj internetskoj stranici izložbe, no tek po otvorenju 18. prosinca.

P. N. / MoMA / Foto: Sanja Iveković, Osobni rezovi

Pažnja! Neprijatelj prisluškuje

Vatroslav Miloš — Wed, 14 Sep 2011 11:29:26 +0000

Terry Eagleton, Slavoj Žižek, Francis Fukuyama, Gayatri Spivak, Tariq Ali, Amos Oz, Gianni Vattimo i drugi u razgovoru s Horvatom raspravljaju o globalizaciji, društvenim nepravdama, kritici kapitalizma, “Arapskom proljeću”, budućnosti Europe i mnogim drugim aktualnim i intrigantnim temama.

Srećko Horvat teoretičar je, kolumnist i prevoditelj. Dosad je objavio šest knjiga, između ostalih Protiv političke korektnosti, Diskurs terorizma i Totalitarizam danas. Član je uredništva Zareza, Tvrđe i Europskoga glasnika. Umjetnički je direktor teorijskog segmenta Subversive Film Festivala.

Knjiga Pažnja! Neprijatelj prisluškuje uskoro bi trebala izaći iz tiska u izdanju Naklade Ljevak.

Razgovor sa Srećkom Horvatom možete čitati ovdje.

Izvor: Naklada Ljevak

Marx, arapsko proljeće i talijanska ljevica

Vatroslav Miloš — Fri, 20 May 2011 10:34:57 +0000

Uzimajući deset najčešćih prigovora marksizmu (dovodi do političke tiranije, sve svodi na ekonomiju, utjelovljuje oblik historijskog determinizma i sl.), Terry Eagleton u analizama svake od tih kritika pokazuje kako su one tek bijedna travestija izvorne Marxove misli.

Nakon promocije knjige, u 19 sati održat će se okrugli stol na temu Je li Balkan novi Magreb?. Ovaj okrugli stol ima za cilj ponuditi odgovore na sljedeća pitanja: što se doista događa na Balkanu? Je li “Arapsko proljeće” utjecalo na navedena zbivanja? Da li, unatoč očitim razlikama sa situacijom na Bliskom Istoku, možemo naći i neke sličnosti? Što je doista u korijenu ove erupcije bijesa i kakve je zahtjeve donijela? Kako se odrediti prema pojavi novih progresivnih političkih aktera koji se pojavljuju u trenutku u kojem raste desni populizam? Mogu li direktnodemokratske prakse upotpuniti ili čak zamijeniti model predstavničke demokracije koji je, čini se, danas u krizi kako na Balkanu tako i u cijeloj Europi? Konačno, koja je uloga Europske nije u ovim procesima? Na okruglom stolu sudjeluju Rastko Močnik (Filozofski fakultet u Ljubljani), Mate Kapović (Filozofski fakultet u Zagrebu), Žarko Puhovski (Filozofski Fakultet u Zagrebu), Biljana Kašić (Sveučilište u Zadru Centar za ženske studije), Boris Kanzleiter (Rosa Luxemburg Stiftung), Vedran Horvat (Heinrich Böll Stiftung) te Haris Golemis (Nicos Poulantzas Institute).

U 21 sat današnji program završit će se predavanjem Antonija Negrija Talijanski prijelom: proizvodnja vs. razvoj. “Za sve ove godine, ljevica nije uspjela shvatiti promjenu radne snage i načina života, iscrpljuje se traljavim ponavljanjem Blairove politike, no razlika je u tome da je Blair prije sebe imao Margaret Thatcher i pad Huna mu je uistinu omogućio da nešto rekonstruira. To se u Italiji nije dogodilo: prva i druga republika sliče jedna na drugu kao jaje jajetu, i zapravo jedina ‘nova ideja’ jest rekonstrukcija centra prve republike, nekažnjenog i nekažnjivog. Otkako sam se krajem pedesetih priključio strankama ljevice, mislio sam da među njima postoji stanovit osjećaj za modernitet i razvoj, štoviše premda su pokreti plaćali veliku cijenu, mislio sam da su shvaćali hegelovsku domišljatost koja će omogućiti ljevici da napreduje kao društveno tijelo. Ali žrtve koje su nam nametnuli bile su uzaludne. Ponudit ću svojevrsnu alegoriju da bi se vidjelo do koje su mjere te snage diskreditirane. Nije to osveta o kojoj je govorio Mao, ali gotovo da smo stigli vidjeti kako ih rijeka odnosi mrtve ne samo zbog odsutnosti programa, nego zbog odsutnosti želje da čuju ljude, zbog nedostatka vjere i uživanja u političkom radu. Nikad nisam vidio ljude tako tužne i lišene strasti, ili bolje, pune istinske i prave tužne strasti, kao što je sadašnje vodstvo talijanske ljevice. Tužne strasti koje ne može preobratiti ni osjećaj odgovornosti ili teškoća zadaće da predstavljaju podčinjenu klasu koju uostalom više niti slušaju niti čuju: to su birokrati, niži činovnici istrošena intelektualnog izričaja”, piše Negri.

Podsjećamo, odabrane ulomke iz knjige Zbogom, gospodine Socijalizam! Antonija Negrija možete čitati ovdje.

Izvor: SFF / Na fotografiji: Terry Eagleton

Zašto je Marx bio u pravu

Vatroslav Miloš — Mon, 02 May 2011 11:31:02 +0000

Komunistički manifest smatra se jednim od najutjecajnijih tekstova u posljednja dva stoljeća. Marx je svojom bujnom i beskompromisnom kritikom kapitalizma preobrazio naše shvaćanje povijesti čovječanstva. Je li marksizam, u jeku današnje razorne financijske krize, tek puka relikvija iz nekoga drugog doba?

U svojoj polemičkoj i kontroverznoj knjizi, Terry Eagleton bavi se predrasudom kako je marksizam mrtav i kako je s njim gotovo. Uzimajući deset najčešćih prigovora marksizmu (dovodi do političke tiranije, sve svodi na ekonomiju, utjelovljuje oblik historijskog determinizma i slično), Eagleton u analizama svake od tih kritika pokazuje kako su one tek bijedna travestija izvorne Marxove misli. U svijetu u kojem su velike krize iz temelja uzdrmale kapitalizam, knjiga Zašto je Marx bio u pravu podjednako je nužna i pravodobna kao što je odvažna i smiona.

Terry Eagleton je profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Lancasteru, u Engleskoj, i profesor kulturalne teorije na Nacionalnom sveučilištu Irske u Galwayu. Napisao je više od četrdeset knjiga, među kojima se ističu Marxism and Literary Criticism, Literary Theory: An Introduction, The Ideology of the Aesthetic, The Illusions of Postmodernism i The Idea of Culture. Eagletonova djela dosad objavljena na hrvatskom jeziku su Književna teorija (SNL, 1987), Ideja kulture (Jesenski i Turk, 2002), Teorija i nakon nje (Algoritam, 2005), Sveti teror (Jesenski i Turk, 2006) i Smisao života (Jesenski i Turk, 2008) i Razum, vjera i revolucija (Naklada Ljevak, 2010).

Podsjećamo, Eagleton će u Zagrebu u sklopu Subversive Film Festivala održati predavanje naslovljeno Mitologije Marxa. Više o tome potražite ovdje.

Izvor: Ljevak

Bauman, Eagleton i Spivak u Zagrebu

Vatroslav Miloš — Thu, 28 Apr 2011 11:02:35 +0000

“Mislim da je to čudo i da je to skoro pa jedinstveno – ovo što imate u Hrvatskoj. Zato svake godine dolazim na Subversive Film Festival. Vi ste stvorili platformu i to je izuzetno bitno”, prokomentirao je Slavoj Žižek svoj dolazak na konferenciju naslovljenu Nove emancipacijske borbe, a koja će se održati od 15. do 21. svibnja u sklopu četvrtog Subversive Film Festivala u kinu Europa.

Stvorena platforma i ove godine poslužit će kao sjecište progresivnih ideja. Zygmunt Bauman pokušat će ponuditi odgovor na pitanje Ima li budućnost ljevicu?, dok će Terry Eagleton, dekonstruirajući najuobičajenije mitologije marksizma, pojasniti zašto je Marx ipak bio u pravu. Predavanja će održati i drugi, ništa manje relevantni mislioci, nezaobilazni u svjetskim teorijskim i političkim tokovima: Gayatri Spivak, István Mészáros, Samir Amin, David Harvey, Antonio Negri i drugi. Dio njih će se okupiti i na središnjem okruglom stolu konferencije na kojem će se raspravljati o preslagivanju moći u čitavom svijetu, ali prije svega o emancipacijskom potencijalu narodnih pokreta danas kroz prizmu događaja u Magrebu.

“Svjetski forum za alternative” (World Forum for Alternatives) posebna je novost ovogodišnjeg programa. Riječ je o susretu na kojem će se okupiti politički aktivisti, ekonomisti i teoretičari iz Indije, Senegala, Egipta, Kine, Španjolske, Portugala, Rumunjske, Češke, Francuske, Mađarske, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Njemačke, Grčke, Cipra i Velike Britanije. Cilj ovog međunarodnog foruma je kroz panel-diskusije osvrnuti se na čitavu regiju i ponuditi analizu političko-ekonomske situacije svake zemlje, te odgovore na pitanja “što se radi (pokreti otpora)” i “što da se radi”. Svjetski forum za alternative, uz podršku europske mreže za alternativno mišljenje i politički dijalog transform!, nije samo intelektualni događaj već prije svega direktna politička poruka o nužnosti regionalnog i transnacionalnog udruživanja radi osmišljavanja alternative.

U sklopu festivalskog programa održava se i dvotjedni sajam knjiga kojim će biti popraćeni svi sadržaji u kinu Europa. Treba svakako naglasiti promocije knjiga na kojima će govoriti sami autori, a koje izlaze uz festival te ga tematski upotpunjuju: Tekuća modernost Zygmunta Baumana, Zbogom, gospodine Socijalizam! Antonija Negrija, Socijalizam ili barbarizam István Mészárosa, Zašto je Marx bio u pravu Terryja Eagletona te Nacionalizam i imaginacija i drugi eseji Gayatri Chakravorty Spivak.

Detaljan program konferencije potražite ovdje, a više o filmskom dijelu festivala – ovdje.

Izvor: SFF / Na fotografiji: Zygmunt Bauman

Nove (de)kolonizacije

Antonija Letinić — Thu, 14 Apr 2011 09:48:17 +0000

Dvadeset godina nakon završetka Hladnoga rata i pedeset godina od osnutka Pokreta nesvrstanih, ponovno se otvara pitanje “dekolonizacije”. Diljem svijeta, od barikada u Ateni do masovnih prosvjeda u Londonu, preko borbi indijskih naksalita i meksičkih zapatista, pa sve do ustrajnog otpora zemalja Latinske Amerike, ponovnog buđenja Afrike i nemira na Bliskom Istoku, rađaju se nove emancipacijske prakse koje unatoč geografskim udaljenostima i nekim razlikama ipak nose isti biljeg i zajednički nazivnik. Kroz teorijski i filmski program, 4. Subversive Film Festival tematizira preslagivanje moći na svjetskoj razini, i nastoji istaknuti emancipacijske potencijale narodnih pokreta.

Filmski program festivala, koji će se održati od 7. do 14. svibnja u kinima Europa i Tuškanac, predstavit će široki spektar estetika otpora tzv. treće kinematografije (indijske i afričke) i četvrte kinematografije (postkolonijalni etnografski film). Indijskom filmu posvećena su dva programa – jedan postavlja fokus na radove iz perioda nakon neovisnosti 1947, “indijskog filmskog zlatnog doba”, neposredno dekoloniziranog društva u kojem film postaje moćan simbol afirmacije nacionalne kulture te drugi koji donosi niz avangardnih i post-avangardnih ostvarenja novog indijskog filma. I afričkoj kinematografiji posvećena su dva programska ciklusa – povijesni donosi pionirska ostvarenja subsaharskih kinematografija od 1960-ih do 1980-ih godina, među kojima su radovi Djibrila Diop-Mambetyja, Meda Honda i Ousmane Sembenea, dok suvremeni predstavlja nigerijski video film, odnosno Nollywood kao drugu najveću filmsku industriju na svijetu – iza Bollywooda, a ispred Hollywooda. Sekcija etnografskog filma predstavit će mladu generaciju autohtonih filmskih redatelja među Aboridžinima, Eskimima i brazilskim Indijancima, čijim se filmskim izričajem događa istinska dekolonizacija pogleda. Uz sedamdesetak filmskih naslova svih metara i žanrova, filmska škola 4. SFF-a, koja će se tematski baviti postkolonijalnim filmom, ugostit će nigerijske i indijske redatelje, te renomirane filmske predavače od Indije do SAD-a.

Nakon filmskog programa, od 15. do 21. svibnja u kinu Europa održat će se međunarodna konferencija naslovljena Nove emancipacijske borbe. Konferencija će okupiti neke od najpoznatijih imena suvremene teorije i radikalne misli – Antonija Negrija, Terryja Eagletona, Zygmunta Baumana, Istvana Meszarosa, Davida Harveyja, Gayatri Spivak, Slavoja Žižeka i Samira Amina.

Izvor: SFF / Foto: Djibril Diop Mambéty, Hijene, 1992.

Eagleton i zlo kao opipljiva pojava

Vatroslav Miloš — Mon, 21 Feb 2011 13:37:37 +0000

U duhovitoj i pristupačnoj studiji O zlu (Ljevak, 2011.) istaknuti marksistički mislilac Terry Eagleton upušta se u neočekivanu obranu stvarnosti pojma zla, pri čemu se služi književnim, filozofskim, teološkim i psihoanalitičkim primjerima ne bi li pokazao kako zlo nije tek srednjovjekovna izmišljotina, nego stvarna pojava s opipljivim djelovanjem u suvremenome svijetu. U knjizi koja obuhvaća širok krug, od sv. Augustina do alkoholizma, preko Tome Akvinskoga do Thomasa Manna, Shakespearea i holokausta, Eagleton istražuje stravičnu sudbinu onih prokletih duša koje, kako se čini, razaraju bez ikakva razloga. Pritom postavlja niz intrigantnih pitanja. Je li zlo uistinu oblik ništavila? Zašto se doima toliko glamuroznim i zavodljivim? Zašto dobrota izgleda toliko dosadno? Može li čovjek uistinu uživati u uništavanju bez ikakva razloga?

Terry Eagleton je profesor engleske književnosti na Sveučilištu u Lancasteru, u Engleskoj, i profesor kulturalne teorije na Nacionalnom sveučilištu Irske u Galwayu. Napisao je više od četrdeset knjiga, među kojima se ističu Marxism and Literary Criticism, Literary Theory: An Introduction, The Ideology of the Aesthetic, The Illusions of Postmodernism i The Idea of Culture. Eagletonova djela dosad objavljena na hrvatskom jeziku su Književna teorija (SNL, 1987.), Ideja kulture (Jesenski i Turk, 2002.), Teorija i nakon nje (Algoritam, 2005.), Sveti teror (Jesenski i Turk, 2006.) i Smisao života (Jesenski i Turk, 2008.).