Izložba Shaped Shapes proizlazi iz istoimene inicijative koja se prvi put održala 2022. godine u Galeriji SIva. Inicijalno, inicijativa je zamišljena kao predstavljanje novih rada autora i autorica koji se bave transformacijom oblika u svom stvaralaštvu, a povodom nove izložbe u Galeriji K2, navedeni_e autori_ce ponovo se okupljaju.

Riječima autorice predgovora, Tene Bakšaj, cilj inicijative je predstaviti široki spektar umjetničkih praksi kroz apstrahirani umjetnički izričaj. “Ova neformalna inicijativa, nastala kao rezultat potrebe da se na jednom mjestu pokažu radovi autora sličnih senzibiliteta, ima u cilju nastaviti svojom koncepcijom stvarati dijalog između umjetnika koji djeluju u različitim sferama apstraktne umjetnosti i istraživati suvremeno apstraktno stvaralaštvo na lokalnoj i regionalnoj sceni”, poručuje Bakšaj.

Izložba će biti otvorena svakim radnim danom od 18 do 20 sati do 7. ožujka, a nastala je u suradnji s Akc Attackom.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Umjetnička knjiga Jezera, u samostalnom izdanju autorice, s jedne je strane zamišljena kao predstavljanje njenog recentnog ciklusa Batik, uz poveznice s nešto starijim Jezerima i drugim ciklusima, ali i kao dubinski pogled u slikarstvo Ane Ratković Sobote, u sliku kao iskustvo i mišljenje o tom mediju.

“S druge strane, knjiga je izravna posveta mnogo starijoj knjizi Plitvička jezera, kojoj je ove 2024. stogodišnjica od objavljivanja. Koliko znamo, u toj su knjizi objavljene prve poznate fotografije Plitvica, koje su autorici poslužile kao predlošci za cikluse njenih slika. Neke od njih nalaze se i u Aninim Jezerima“, stoji u najavi.

Knjigu je grafički uredio i popratio tekstom Bojan Krištofić, a za prijevod na engleski zaslužna je Tena Bakšaj.

Više informacija o programu možete pronaći ovdje.

U središtu izložbe Objektiv NDH: opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost, koja počiva na dugogodišnjem intenzivnom istraživanju dostupne arhivske građe, ljudi su iza policijskih kartona Fonda Redarstvene oblasti Zagreb, čije je zatočeništvo u logoru Jasenovac počinjalo fotografiranjem i policijskim ispitivanjem. Prema riječima autora, podaci koji su u trenutku fotografiranja bili sredstvom dehumanizacije, omogućili su rekonstruiranje dijelova života tih ljudi, čime se policijski karton koristi “kao arhivsko sredstvo učenja, ali i sjećanja”.

Autori postava su Đorđe Mihovilović, viši kustos Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, i Aneta Vladimirov, voditeljica Odjela za kulturu Srpskog narodnog vijeća, uz suradnike Tenu Bakšaj i Nikolu Puharića, dok vizualno i prostorno oblikovanje potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek. 

Kroz postav izložbe, otvorene u Muzeju grada Zagreba do 11. lipnja, proveli su nas Đorđe Mihovilović, Aneta Vladimirov i Antun Sevšek. 

Snimanje i montaža: Martina Kontošić
Fotografija: Silvija Dogan
Vizual: Klasja Habjan

Izložba je posvećena jasenovačkim logorašima i logorašicama koji su u logor dospjevali s ustaškim uputnicama i odlukama o kaznama različitog trajanja. U središtu izložbe su policijski kartoni onih zatvorenika čije je zatočeništvo, uz neizostavna poniženja i mučenja, počinjalo fotografiranjem i policijskim ispitivanjem, a potom se nastavljalo deportacijom te na kraju završavalo konclogorom Jasenovac.

“Izložba koristi policijski karton kao arhivsko sredstvo učenja, ali i sjećanja”, ističu organizatori. “Time nekadašnji mehanizam dehumaniziranja ‘opasnih i nepoćudnih’, otvara mogućnost susreta sa ljudskim licima čiji su pogledi u objektiv sasvim sigurno označavali kraj života kakvog su do tada poznavali. Podaci iz kartona omogućuju rekonstruiranje dijelova njihovih života, njihovih socijalnoekonomskih (ne)prilika, izgleda za njihovo preživljavanje, neprestane agonije i straha.”

Izložba podsjeća na neka od imena koja su zahvaljujući svom političkom radu i antifašističkoj borbi već dugo poznata historiografiji, ali komemorira i one koji su vjerojatno do sada ostajali isključivo u sjećanjima svojih bližnjih i svojih zajednica. Njihove priče publika će imati priliku upoznati sve do 11. lipnja.

Autori postava su Đorđe Mihovilović i Aneta Vladimirov, uz suradnike Tenu Bakšaj i Nikolu Puharića. Vizualno i prostorno oblikovanje potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek.