Radi ostvarenja strateških ciljeva rasta europskog gospodarstva (Europa 2020), Europska unija donijela je sedam inicijativa među kojima je Digitalna agenda čiji je cilj ubrzavanje širenja brzog i ultrabrzog interneta te korištenja prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i poslovni sektor. Stupovi agende su, među ostalima, jedinstveno digitalno tržište te promicanje brzog i ultrabrzog pristupa internetu. To podrazumijeva brzi pristup od 30 Mbit/s ili više za 100 posto stanovništva EU odnosno 100 Mbit/s za 50 posto kućanstava EU do 2020. godine.

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital single market, DSM) obuhvaća tri cilja, i s njima povezanih šesnaest mjera. Drugi strateški cilj uključuje regulaciju cijena telekomunikacijskih usluga, investicije u digitalnu infrastrukturu i radijski spektar (širokopojasni internet i 4G tehnologije), uklanjanje “nezakonitog sadržaja” iz pretraživača i društvenih medija, zaštitu osobnih podataka. Paket zakona o telekomunikacijama koji je Europski parlament donio u listopadu 2015, nije uključio amandmane koji su propisivali snažniju neutralnost mreže. Neutralnost mreže odnosi se na jednak tretman svih internetskih podataka, a posljedično na jednak tretman svih korisnika mreže, odnosno na omogućavanje jednakog pristupa i radnih mogućnosti svim korisnicima. Zagovornici internetske neutralnosti isticali su da odredbe sadrže brojne nedostatke, prvenstveno zato što u njih nije uključena jasna definicija neutralnosti interneta, što će na kraju dovesti do kreiranja klasnog interneta.

Jedna od mogućih posljedica takvih odluka bila bi kreiranje tzv. brzih i sporih traka prema kojima bi prioritet, kada je riječ o dostupnosti sadržaja, imali oni klijenti koji plate više. S obzirom na to da Europska Unija do kraja kolovoza treba donijeti dodatne regulative po pitanju mrežne neutralnosti, koalicija dvadesetak najvećih telekomunikacijskih tvrtki u Europskoj uniji, među njima Ericsson, Nokia, Orange, Deutsche Telekom, Vodafone, Tele2, objavila je Manifest 5G u kojem najavljuju do 2020. godine pokrenuti komercijalnu uporabu 5G mreža u najmanje jednom gradu svake države članice EU. No, uvjet njihovim nastojanjima je slabljenje mrežne neutralnosti zbog toga što telekomima neutralnost interneta “ugrožava povrat ulaganja”.

Tvrdeći da princip neutralnosti mreže uz njihov profit koči i inovaciju kao takvu, telekomi navode da će ulaganja u 5G tehnologiju odgoditi osim ako zakonodavci ne “zauzmu pozitivan stav prema inovaciji”. Sličan pozitivan stav zauzela je i tehnička Vlada Republike Hrvatske donoseći na sjednici 12. srpnja Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine. “Infrastrukturna dostupnost širokopojasnog pristupa velikih brzina osnovni je preduvjet za daljnji društveni i gospodarski razvoj države, odnosno tranziciju prema digitalnom društvu i gospodarstvu utemeljenom na digitalnim tehnologijama”, pišu tvorci Strategije. Primarni je cilj Strategije utvrditi koliki je trenutno digitalni jaz unutar pojedinih regija te između Hrvatske i država članica Europske unije, a s ciljem da se otkloni opasnost da u budućnosti Hrvatska “izgubi korak s razvijenim dijelom Europe i svijeta”.  

Glavni strateški cilj Vlade identičan je onom Digitalne agende EU-a, a to je pokrivenost koja omogućuje pristup internetu brzine od najmanje 30 Mbit/s za sve stanovnike Hrvatske te 100 Mbit/s za najmanje 50 posto kućanstava. No, ovom se Strategijom stavlja poseban naglasak na potrebu osiguranja dostupnosti širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 100 Mbit/s koja stvara temelj “za ubrzani gospodarski rast i novo zapošljavanje u kontekstu razvoja digitalnog gospodarstva, koje može ostvariti konkurentne prednosti na jedinstvenom tržištu Europske unije”. Ova Strategija namijenjena je “svim sudionicima na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga”, pri čemu su sva nadležna tijela državne uprave te druga tijela javne vlasti “pozvana slijediti načelo učinkovite i odgovorne intervencije koje će omogućiti djelotvorno tržišno natjecanje”. 

Djelotvorno tržišno natjecanje izgledno će biti zaštićeno i dodatnim regulativama koje će biti izglasane do kraja kolovoza, a koje je pripremilo središnje tijelo Europske unije za regulaciju elektroničkih komunikacija BEREC. Ono je objavilo prijedlog smjernica koje, između ostalog, nude fleksibilnu interpretaciju pojma neutralnosti interneta te otvorilo javno savjetovanje u kojem mogu sudjelovati svi zainteresirani do 18. srpnja.