<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>tehnički muzej u zagrebu &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/tehnicki_muzej_u_zagrebu/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 10 Dec 2014 12:43:00 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>tehnički muzej u zagrebu &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Ključan segment materijalne kulture</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/kljucan-segment-materijalne-kulture/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 10 Dec 2014 12:43:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[bruno planinšek]]></category>
		<category><![CDATA[industrijski dizajn]]></category>
		<category><![CDATA[Jasna Galjer]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnički muzej]]></category>
		<category><![CDATA[tehnički muzej u zagrebu]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kljucan-segment-materijalne-kulture</guid>

					<description><![CDATA[<p>Osebujno dizajnersko djelo Brune Planinšeka u cijelosti je posvećeno dosljednom i sustavnom traženju i definiranju dobrog dizajna.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Cilj izložbe&nbsp;<em>Bruno Planinšek: portret dizajnera</em>&nbsp;je prikazivanje svih segmenata oblikovanja kojima se&nbsp;<strong>Planinšek</strong>&nbsp;bavio, kako bi se ovaj jedinstveni dizajnerski opus kontekstualizirao unutar novije povijesti hrvatskog dizajna, odnosno u širem kulturalnom prostoru 1950-tih i 1960-tih godina. Izložba je koncipirana je kao monografski prikaz njegovog djelovanja od početka 1950-tih do završetka 1970-tih godina, kada dizajn u Hrvatskoj potaknut modernizacijskim procesima dobiva istaknutu društvenu ulogu. Na izložbi se želi muzeološki i kontekstualno prezentirati relevantan autorski opus i istaknuti potrebu promoviranja dizajna u smislu jednog od ključnih segmenata materijalne kulture.</span></p>
<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Izložba se sastoji od tematskih cjelina koje predstavljaju osnovne segmente Planinšekovog opusa u kontekstu tadašnjih zbivanja koja su imala značajnu ulogu u recepciji dizajna, od njegovog studija na arhitektonskom odjelu Akademije za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, postava izložbi, urbanih intervencija i projekata za interijere, s težištem na djelovanju u području produkt dizajna. Izložba se sastoji od predmeta i dokumentacije te građe koja dopunjava kronologiju njegove profesionalne karijere. Velika većina izložene građe predstavlja se javnosti prvi puta, a korišteni su predmeti iz fundusa Tehničkog muzeja, obiteljske ostavštine, Kabineta grafike HAZU, NSK i privatnih zbirki. Izložbu je priredila&nbsp;<strong>Jasna Galjer</strong>.</span></p>
<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Bruno Planinšek (1930 &#8211; 2002.) studirao je na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (1950-1955.), gdje je stekao zvanje akademskog arhitekta i edukaciju zasnovanu na avangardnim eksperimentalnim modelima utemeljenim na tradiciji Bauhausa. To ga je usmjerilo izrazito širokom polju interdisciplinarnog bavljenja dizajnom.&nbsp;</span></p>
<p style="line-height: 20.7999992370605px;"><span style="line-height: 20.7999992370605px;">Izložba će biti otvorena od&nbsp;</span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">15. prosinca</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;">&nbsp;do&nbsp;</span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">15. ožujka</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;">&nbsp;u&nbsp;</span><strong style="line-height: 20.7999992370605px;">Tehničkom muzeju</strong><span style="line-height: 20.7999992370605px;">&nbsp;u Zagrebu.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Zvučni hibridi</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/zvucni-hibridi/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 09 Dec 2014 14:22:44 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[deborah hustić]]></category>
		<category><![CDATA[igor petrović]]></category>
		<category><![CDATA[ivan marušić klif]]></category>
		<category><![CDATA[radiona.org]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnički muzej]]></category>
		<category><![CDATA[tehnički muzej u zagrebu]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=zvucni-hibridi</guid>

					<description><![CDATA[Izložba udruge Radiona.org ozvučit će prostore Tehničkog muzeja i u kolekciju muzeja unijeti elemente nekih novih generacija stvaratelja i kreatora društvene i tehnološke stvarnosti.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<h2>Zagreb, 9-12. prosinca</h2>
<p>Izložba u<strong> Tehničkom muzeju</strong> pod nazivom <em>Zvučni hibridi &#8211; kreativna sonologija</em> bavi se širokim teritorijima open source kulture, hacker i maker scene, grebući ispod površine elektroničkog sklopa sve do sučelja koda, istovremeno tematizirajući i djelovanje urbanih mikro-zajednica (hackerspace, makerspace) i njihovih inovativnih pojedinaca. Izložba će biti otvorena u utorak, <strong>9. prosinca</strong>, u <strong>20 sati</strong>.</p>
<p>Udruga za razvoj &#8220;uradi-sam&#8221; kulture <strong>Radiona.org</strong> osnovana je radi jačanja vidljivosti open source kulture i samoodržive produkcije, kao i s ciljem povezivanja područja umjetnosti, znanosti i tehnologije. Cilj udruge je stvaranje novih realiteta umreženih i suradničkih intermedijskih i novomedijskih praksi u skladu sa svjetskim trendovima kao što su DIY (uradi-sam) i DIWO (uradi-s-drugima).&nbsp;</p>
<p>Ozvučujući prostore Tehničkog muzeja, izloženi radovi kao da s jedne strane žele izvirati poput prirodnih nastavaka artefakata novog doba iz same kolekcije muzeja, dok s druge strane unose u arhitekturu prostora elemente nepredvidljivosti i začudnosti, elemente nekih novih generacija stvaratelja i kreatora društvene i tehnološke stvarnosti. Na izložbi sudjeluju <strong>Igor Brkić, Tomislava Borić, Tin Dožić, Ana Horvat, Deborah Hustić, Damir Jadrijević, Goran Mahovlić, Igor Petrović, Damir Prizmić, Frane Šoša</strong> i<strong> Ivica Zdelarec</strong> te gostujući izlagači <strong>John Richards</strong> i <strong>Marko Zec</strong>. Kustosica je izložbe, koju možete pogledati do <strong>12. prosinca</strong>, Deborah Hustić.</p>
<p>Kroz robotičke zvučne objekte, nosivu tehnologiju, DIY MIDI sklopove, audio I prostorne instalacije, hakirane antikvitetne elektroničke uređaje, neuobičajene DIY glazbene instrumente i zvučne kutije, Radiona.org predstavit će svoje nove hibridne i eksperimentalne projekte. Na izložbi će također biti predstavljen Radionin prvi DIY sintesajzer <em>Synthomir</em>, temeljen na ATmega mikrokontroleru, kao rezultat jednogodišnjeg istraživanja i kolektivnog rada laba na temu <em>Amplitude slike i zvuka</em>. U popratnom programu sudjeluju Igor Petrović, <strong>Barbara Matijević, Guiseppe Chico</strong> i <strong>Ivan Marušić Klif</strong>.</p>
<p>Više potražite na <a href="http://radiona.org/zvucni-hibridi-%C2%AD-kreativna-sonologija/" target="_blank" rel="noopener">službenim stranicama</a> Radione.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Migratorni rad i njegovateljske usluge</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/predavanje/migratorni-rad-i-njegovateljske-usluge/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 02 Sep 2014 10:11:15 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Globalno sestrinstvo ili nove potlačene?]]></category>
		<category><![CDATA[katarina abramović]]></category>
		<category><![CDATA[melita richter]]></category>
		<category><![CDATA[Tehnički muzej]]></category>
		<category><![CDATA[tehnički muzej u zagrebu]]></category>
		<category><![CDATA[vama na usluzi: umjetnost i svijet rada]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=migratorni-rad-i-njegovateljske-usluge</guid>

					<description><![CDATA[U kinodvorani Tehničkog muzeja Melita Richter i Katarina Abramović održat će predavanje posvećeno problematici migratornog rada u njegovateljskim uslugama. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Jedan od radova na izložbi <em>Vama na usluzi: umjetnost i svijet rada</em>, videorad <em>Sjeverna željeznica</em> umjetnice ruskog porijekla <strong>Anne Jermolaewe</strong>, suptilno govori o migratornom radu u njegovateljskim uslugama i problemima koje on nosi.&nbsp;</span><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Poput gastarbajtera, na koje nas je podsjetio <strong>Boris Buden</strong> u svojem predavanju održanom u <a href="http://tehnickimuzej.wordpress.com/" target="_blank" rel="noopener">Tehničkom muzeju</a>, &#8220;trbuhom za kruhom&#8221; i prepušteni/e samima sebi, brojni nezaposleni/e danas odlaze raditi u strane zemlje u njegovateljskim uslugama.</span></p>
<p>Tehnički muzej će u sklopu popratnog programa izložbe <em>Vama na usluzi: umjetnost i svijet rada</em>, ugostiti <strong>Katarinu Abramović</strong> iz Rijeke i <strong>Melitu Richter</strong>, sociologinju iz Trsta koje će održati predavanje&nbsp;<em>Globalno sestrinstvo ili nove potlačene?</em>.</p>
<p>Katarina Abramović, nakon odlaska u prijevremenu mirovinu iz riječke Tvornice papira s radnog mjesta ekologa, zbog ekonomskih (ne)prilika bila je prisiljena potražiti posao njegovateljice starih i bolesnih osoba u Italiji. O svom radu u Italiji napisala je knjigu <em>Moja Italija</em>. Knjiga na dirljiv i iskren način prenosi to životno iskustvo, lijepe i ružne trenutke. Premda će Abramović reći da je knjiga pisana kao upute za rad, ona je i presjek društvenih, ekonomskih i psiholoških situacija u zemlji odlaska (odnosno rada) i u domovini. O svojim iskustvima govorit će na predavanju / razgovoru u Tehničkom muzeju. Melita Richter iznijet će sociološku analizu problema ženskog emigrantskog rada, s posebnim naglaskom na Italiju.&nbsp;</p>
<p>Melita Richter rođena je u Zagrebu, 1947. godine, gdje je završila studij sociologije i talijanskog jezika na Filozofskom fakultetu. Na istom je Fakultetu magistrirala iz područja urbane sociologije. Nakon rada u Urbanističkom zavodu grada Zagreba odlazi u Italiju i od 1979. godine živi i radi u Trstu. Bavi se istraživačkim radom na području interkulturalnosti, migracija, položaja žena u migracijskim tokovima i njihovoj integraciji u Italiji. Jedna je od osnivačica Međunarodne ženske kuće u Trstu (Casa internazionale delle donne, Trieste) gdje promovira transgraničnu suradnju i projekte namijenjene osnaživanju imigrantkinja i njihovoj aktivnoj integraciji u civilni život u Italiji. Predavala je na brojnim seminarima i studijima na Sveučilištima u Padovi, Trstu, Foggi i Dubrovniku. Uredila je više knjiga. Potakla je izdavanje serije antologija migrantskog pisma, od kojih navodimo: <em>Sguardi e parole migrant</em>i (2005); <em>Sapori, incontri, fragranze</em> (2006) i <em>Migrazioni e paesaggi urbani</em> (2008) objavljene u izdanju C.A.C.I.T. – Coordinamento delle Associazioni e delle Comunità degli Immigrati della Provincia di Trieste.&nbsp;</p>
<p>Katarina Abramović rođena je 1940. u Senju. Kemijsko-tehnološki fakultet završila je u Zagrebu, a poslijediplomski studij u Novom Sadu. U Rijeci s obitelji živi od 1977. Godine 1992. odlazi u prijevremenu mirovinu. U Italiji je, s prekidima, radila kao njegovateljica starih i bolesnih osoba trinaest godina.</p>
<p><span style="line-height: 20.799999237060547px;">Predavanje će biti održano u srijedu <strong>3. rujna</strong> u Tehničkom muzeju, s početkom u <strong>18 sati</strong>.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
