<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>tea truta &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/tea-truta/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Tue, 03 Mar 2026 13:25:32 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>tea truta &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Oko, po i apropo Crnice</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/oko-po-i-apropo-crnice/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Sara Gurdulić]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 03 Mar 2026 13:25:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[bruna alfier]]></category>
		<category><![CDATA[Crnica]]></category>
		<category><![CDATA[katarina nanjara]]></category>
		<category><![CDATA[mara prpić]]></category>
		<category><![CDATA[Marin Nižić]]></category>
		<category><![CDATA[mate rupić]]></category>
		<category><![CDATA[radionica]]></category>
		<category><![CDATA[Šibenik]]></category>
		<category><![CDATA[tea truta]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=82148</guid>

					<description><![CDATA[Od 6. do 8. ožujka u Šibeniku se odvija program posvećen temi bivšeg prostora TEF-a i naselja Crnica. Program je podijeljen u tri međusobno neovisna dijela &#8211; Oko Crnice, Po Crnici i Apropo Crnice, a osmislili su ga mladi stručnjaci s područja urbanizma, arhitekture i krajobraza Bruna Alfier, Katarina Nanjara i Mate Rupić u suradnji...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><strong>Od 6. do 8. ožujka</strong> u Šibeniku se odvija program posvećen temi bivšeg prostora TEF-a i naselja Crnica. Program je podijeljen u tri međusobno neovisna dijela &#8211; <em>Oko Crnice, Po Crnici i Apropo Crnice</em>, a osmislili su ga mladi stručnjaci s područja urbanizma, arhitekture i krajobraza <strong>Bruna Alfier</strong>, <strong>Katarina Nanjara</strong> i <strong>Mate Rupić</strong> u suradnji s kolegama.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Program počinje u 18 sati u petak, 6. ožujka u klubu Azimut. U sklopu izlaganja <em>Oko Crnice</em>,<strong> Kristina Perkov</strong> će predstaviti proces prostornog planiranja u praksi, <strong>Marin Nižić </strong>i <strong>Mara Prpić</strong> iz <a href="https://www.urbanisepare.org/">Urbanog separea</a> (Rijeka) govorit će o aktivaciji i snazi zajednice, a <strong>Tea Truta</strong> iz organizacije <a href="https://www.facebook.com/people/Dru%C5%A1tvo-i-prostor/61559873645771/">Društvo i prostor</a> (Zagreb), reći će nešto više o participaciji u urbanizmu, odnosno kako planiranje prostora u suradnji sa zajednicom može dati stvarne rezultate.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Šetnju <em>Po Crnici, </em>od 10 sati u subotu, 7. ožujka, vodi <strong>Milenko Milović</strong>, koji će predstaviti promatrani prostor kroz izradu foto herbarija specifičnih biljnih vrsta na prostoru bivše tvornice TEF. Prije i poslije šetnje, ispred Narančaste zgrade održava se neformalno druženje.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Radionica <em>Apropo Crnice</em>, održat će se u dva dijela. U subotu popodne dokumentirat će se prikupljena (osobna) memorabilija polaznika radionice za <em>Arhiv Crnice u nastajanju</em>. Moguće je donijeti fotografije, dokumente, iskaznice, predmete poput značaka, monografija, razglednica, knjiga, mapa, majica, alata vezanih uz tvornicu TEF i naselje Crnica. Kroz nedjelju, počevši od 11 sati, izrađivat će se fanzin od prikupljenih materijala i osvrta sudionika_ca vezanih uz doživljaj prostora. Radionica će se završiti neformalnom izložbom.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ulaz na sva događanja <em>Oko, po i apropo Crnice </em>je slobodan za širu javnost bez prethodne najave izuzev dijela radionice <em>apropo Crnice</em> u subotu popodne i nedjelju, na koji se potrebno ranije prijaviti putem <em>maila</em> udrugaiii@gmail.com.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Skriveni grad: Priroda i društvo</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/skriveni-grad-priroda-i-drustvo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 24 Aug 2025 22:43:02 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[daša gazde]]></category>
		<category><![CDATA[Jere Kuzmanić]]></category>
		<category><![CDATA[kino klub split]]></category>
		<category><![CDATA[škola autonomije]]></category>
		<category><![CDATA[skriveni grad]]></category>
		<category><![CDATA[Srećko Horvat]]></category>
		<category><![CDATA[tea truta]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=77631</guid>

					<description><![CDATA[U četvrtak, 28. kolovoza kreće novi ciklus interdisciplinarnog programa Skriveni grad, koji spaja urbanizam, arhitekturu i audiovizualne medije kroz predavanja, istraživanje, praktični rad, produkciju i prezentaciju radova. Program se usmjerava na promišljanje odnosa prostora, moći i svakodnevnog života, otkrivajući alternativne mogućnosti oblikovanja grada po mjeri čovjeka. Ovogodišnji ciklus održava se pod krovnom temom Priroda i društvo,...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U četvrtak, <strong>28. kolovoza</strong> kreće novi ciklus interdisciplinarnog programa <em>Skriveni grad</em>, koji spaja urbanizam, arhitekturu i audiovizualne medije kroz predavanja, istraživanje, praktični rad, produkciju i prezentaciju radova. Program se usmjerava na promišljanje odnosa prostora, moći i svakodnevnog života, otkrivajući alternativne mogućnosti oblikovanja grada po mjeri čovjeka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovogodišnji ciklus održava se pod krovnom temom <em>Priroda i društvo</em>, a kreće s Visa, gdje će <strong>Srećko Horvat</strong> predstaviti rad viške <em><a href="https://issa-school.org">Škole autonomije</a></em>. Predavanje povezuje pitanja održivog razvoja i kombinacije tradicionalnih vještina i suvremenih tehnologija s aktualnim teorijama antropocena i kapitalocena. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U Splitu, 29. kolovoza u 19 sati u Društvu arhitekata, <strong>Daša Gazde </strong>govorit će o mogućnostima i ograničenjima stvaranja zelenih površina u urbanim strukturama. Dan kasnije <strong>Jere Kuzmanić</strong> vodi &#8220;zaigrano lutanje&#8221; istočnim dijelom Splita, inspirirano situacionističkom metodom <em>dérive</em>, dok će 31. kolovoza<strong> Tea Truta</strong> kroz vođenu turu otvoriti nove slojeve Kaštelanskog zaljeva, u kojem se povijest suživota prirode i industrije čita i kroz današnji postindustrijski pejzaž. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija i detaljan program možete pronaći <a href="https://kinoklubsplit.hr/dogadanja/skriveni-grad-javna-predavanja-i-ture" target="_blank" rel="noreferrer noopener">na službenoj stranici organizatora</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Skriveni grad: Priroda i društvo</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/edukacija/skriveni-grad-priroda-i-drustvo/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Hana Sirovica]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 16 Jul 2025 11:50:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[daša gazde]]></category>
		<category><![CDATA[igor bezinović]]></category>
		<category><![CDATA[Jere Kuzmanić]]></category>
		<category><![CDATA[kino klub split]]></category>
		<category><![CDATA[skriveni grad]]></category>
		<category><![CDATA[Srećko Horvat]]></category>
		<category><![CDATA[Sunčica Fradelić]]></category>
		<category><![CDATA[tea truta]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=76941</guid>

					<description><![CDATA[Otvorene su prijave za novi ciklus edukacije koja spaja urbanizam i audiovizualne medije.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><em>Skriveni grad</em> interdisciplinarni je program Kino kluba Split koji će se u 2025., u svom trećem izdanju, održavati od 28. kolovoza do kraja godine. Program je podijeljen na predavanja, istraživanje, praktični rad, produkciju i prezentaciju radova realiziranih kroz program, a spaja urbanizam, arhitekturu i audiovizualne medije. <em>Skriveni grad</em> teži otkriti i pokazati nove i odbačene, alternativne mogućnosti grada kao drugačijeg mjesta za život, život krojen po mjeri čovjeka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ovogodišnja tema je <em>Priroda i društvo</em>, a program uključuje predavanja, koja će u različitim formatima održati <strong>Srećko Horvat</strong>, <strong>Daša Gazde</strong>, <strong>Tea Truta</strong> i <strong>Jere Kuzmanić</strong>, te praktični dio u obliku produkcijske radionice koju će voditi <strong>Sunčica Fradelić</strong>, dok će mentorsku podršku pružati <strong>Igor</strong> <strong>Bezinović</strong> i <strong>Srećko Horvat</strong>.  </p>



<p class="wp-block-paragraph">Polaznice_i radionice imat će na raspolaganju resurse Kino kluba za proizvodnju svojih ideja, a dva odabrana projekta dobit će mogućnost suradnje s profesionalcima ovisno o potrebama projekata, kako bi projekte realizirati do kraja godine. Projekti nisu ograničeni isključivo na filmove, već se podržavaju i ideje koje nastaju u različitim audiovizualnim medijima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više o programu i programskim cjelinama, suradnicima i suradnicama možete pronaći&nbsp;na <a href="https://kinoklubsplit.hr/skriveni-grad" target="_blank" rel="noreferrer noopener">web-stranici</a> organizacije. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Svi zainteresirani_e za sudjelovanje se mogu prijaviti ispunjavanjem <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd-wEtzlpZdMununKsqtgbxU96bWIQaIqYxSLL7hHq5cPo8MA/viewform" data-type="link" data-id="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd-wEtzlpZdMununKsqtgbxU96bWIQaIqYxSLL7hHq5cPo8MA/viewform">obrasca</a>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Poziv na prijave otvoren je do <strong>12. kolovoza</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Skriveni grad: Predavanja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/skriveni-grad-predavanja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Paula Ćaćić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 21 Aug 2024 07:19:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[daša gazde]]></category>
		<category><![CDATA[Jere Kuzmanić]]></category>
		<category><![CDATA[Nataša Bodrožić]]></category>
		<category><![CDATA[predavanje]]></category>
		<category><![CDATA[skriveni grad]]></category>
		<category><![CDATA[spomenici]]></category>
		<category><![CDATA[Srećko Horvat]]></category>
		<category><![CDATA[tea truta]]></category>
		<category><![CDATA[tura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=66947</guid>

					<description><![CDATA[U sklopu interdisciplinarnog programa Skriveni Grad održavaju se četiri javna predavanja, od kojih će se tri održati u Splitu, a četvrto na Visu. Program kombinira urbanizam, arhitekturu i audiovizualne medije a podijeljen je na predavanja, istraživanje, praktični rad, produkciju i prezentaciju radova realiziranih kroz program. Predavanja obuhvaćaju različite, manje poznate teme vezane uz spomeničku baštinu,...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">U sklopu interdisciplinarnog programa <a href="https://kinoklubsplit.hr/dogadanja/cetiri-javna-predavanja-u-sklopu-programa-skriveni-grad-2/" data-type="link" data-id="https://kinoklubsplit.hr/dogadanja/cetiri-javna-predavanja-u-sklopu-programa-skriveni-grad-2/"><em>Skriveni Grad</em> </a>održavaju se četiri javna predavanja, od kojih će se tri održati u Splitu, a četvrto na Visu. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Program kombinira urbanizam, arhitekturu i audiovizualne medije a podijeljen je na predavanja, istraživanje, praktični rad, produkciju i prezentaciju radova realiziranih kroz program. Predavanja obuhvaćaju različite, manje poznate teme vezane uz spomeničku baštinu, otkrivajući kako čitanje prošlosti oblikuje sadašnjost i postavlja svjetonazorske temelje za moguće budućnosti, te o spomenicima kao načinu obilježavanja događaja i definiranja javnog prostora. Predavanja će održati <strong>Nataša Bodrožić</strong>, <strong>Daša Gazde</strong>, <strong>Tea Truta</strong> i <strong>Jere Kuzmanić</strong>, i <strong>Srećko Horvat</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prvo predavanje Nataše Bodrožić održat će se 30. kolovoza u Beton kinu u Domu mladih od 18 sati do 20 sati. Nataša će razmatrati odnose arhitekture sredine 20. stoljeća, izgrađenih okoliša iz razdoblja socijalističke Jugoslavije i medijske, filmske, video slike kao jednog od kanala njihove reprezentacije i (re)interpretacije danas. Polazište je izložba <em>(DIS)TRUST THE STORYTELLER</em> čiji je segment kurirala u prosincu 2020. u Zagrebu, krećući od aktivnosti projekta <a rel="noreferrer noopener" href="https://slobodneveze.wordpress.com/" target="_blank"><em>Motel Trogir</em> </a>nastavljajući praksu ispreplitanja suvremene umjetnosti i građanskog angažmana za zaštitu modernističke arhitekture druge polovice 20. stoljeća.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Daša Gazde u svom predavanju dovodi u relaciju naš najveći kip <strong>Grgura Ninskog</strong> s fenomenom Bajamontuše – spomenikom, fontanom koji više ne postoji, ali je i dalje izrazito prisutna i živa u svijesti građana. Predavanjem će nastojati dešifrirati uzroke nastanka, transformacije i društvene potrebe za ovim spomenicima dovodeći u korelaciju lokalne povijesne događaje koji su definirali grad. Drugo predavanje održava se u Društvu arhitekata Splita (Starčevićeva 24c) 31. kolovoza, a planirano vrijeme predavanja je od 17 do 19 sati.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tea Truta i Jere Kuzmanić vodit će turu antifašističkim spomenicima i javnim prostorima koje je ta spomenička baština formirala kako bi ocrtali način na koji memorijalizacija ratnog Splita neposredno i danas tvori sliku grada. Tura ima planiranih pet postaja za razgovor i kreće na području šetališta Bačvice 1. rujna u 17 sati. Druga postaja je Katalinićev brijeg i njegov kompleks, zatim šetnju spuštanjem preko željeznice do splitske luke i ulazak u centar grada. Neke od opservacija na turi oslonit će se se i na knjigu o ilegalnim štamparijama Splita <strong>Marinka Božića</strong> pod naslovom <em>Ubojito slovo </em>(1978.) polemizirajući i ulogu pisane riječi u reprodukciji antifašizma i memorije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Četvrto predavanje održat će se na otoku Visu u viškoj Školi autonomije od 17 do 20 sati. Srećko Horvat u svom predavanju<em> ČITANJE OTOKA</em> polazi od iščitavanja bogate prošlosti otoka Visa u današnjem kontekstu masovnog turizma, klimatske krize, historijskog revizionizma i tehnoloških promjena. Kao dio predavanja predstavit će se i rad viške Škole autonomije koja, pored ostalih aktivnosti, kroz atipične aturističke ture razvija praktično iščitavanje kompleksne mreže značenja i alternativne mogućnosti tumačenja ne samo prošlosti već i moguće budućnosti Mediterana.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Više informacija o programu možete pronaći <a href="https://kinoklubsplit.hr/dogadanja/cetiri-javna-predavanja-u-sklopu-programa-skriveni-grad-2/" data-type="link" data-id="https://kinoklubsplit.hr/dogadanja/cetiri-javna-predavanja-u-sklopu-programa-skriveni-grad-2/">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Skriveni grad</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/natjecaj/poziv-na-sudjelovanje/skriveni-grad-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Diana Meheik]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 19 Jun 2024 13:47:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[daša gazde]]></category>
		<category><![CDATA[igor bezinović]]></category>
		<category><![CDATA[Jere Kuzmanić]]></category>
		<category><![CDATA[kino klub split]]></category>
		<category><![CDATA[Nataša Bodrožić]]></category>
		<category><![CDATA[Srećko Horvat]]></category>
		<category><![CDATA[Sunčica Fradelić]]></category>
		<category><![CDATA[tea truta]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_competition&#038;p=65845</guid>

					<description><![CDATA[Otvorene su prijave na interdisciplinarni program Kino kluba Split koji kombinira urbanizam, arhitekturu i audiovizualne medije.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Otvorene su prijave na interdisciplinarni program <em>Skriveni grad</em> koji će se u organizaciji <a href="https://kinoklubsplit.hr/" data-type="link" data-id="https://kinoklubsplit.hr/">Kino kluba Split</a> održavati od 30. kolovoza 2024. Program kombinira urbanizam, arhitekturu i audiovizualne medije, a podijeljen je na predavanja, istraživanje, praktični rad, produkciju i prezentaciju radova realiziranih kroz program. Predavanja će obuhvatiti različite, manje poznate teme vezane uz spomeničku baštinu. Proučavanjem načina na koji spomenici bilježe događaje i definiraju javni prostor, razotkriva se čitanje prošlosti koje oblikuje sadašnjost i postavlja svjetonazorske temelje za moguće budućnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Polazeći od izložbe <a href="https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/ne-vjeruj-pripovjedacu-distrust-the-storyteller/57141" data-type="link" data-id="https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/ne-vjeruj-pripovjedacu-distrust-the-storyteller/57141">Distrust the Storyteller</a>, <strong>Nataša Bodrožić</strong> će sa sudionicima_ama razmatrati odnose arhitekture sredine 20. stoljeća, izgrađenih okoliša iz razdoblja socijalističke Jugoslavije i medijske slike kao jednog od kanala njihove reprezentacije i (re)interpretacije danas. <strong>Daša Gazde</strong> u svom će predavanju govoriti o relaciji kipa Grgura Ninskog s fenomenom Bajamontuše, fontanom koja je postavljena kao spomenik dolasku pitke vode u Split. Iako je davno razrušena, fontana je i dalje izrazito prisutna i živa u svijesti građana, a predavanje će nastojati dešifrirati uzroke nastanka, transformacije i društvene potrebe za ovim spomenicima. <strong>Tea Truta</strong> i <strong>Jere Kuzmanić</strong> vodit će turu antifašističkim spomenicima i javnim prostorima koje je ta spomenička baština formirala kako bi ocrtali način na koji memorijalizacija ratnog Splita i danas tvori sliku grada. <strong>Srećko Horvat</strong> će u predavanju naslovljenom <em>Čitanje otoka</em> analizirati bogatu prošlost otoka Visa u kontekstu masovnog turizma, klimatske krize, historijskog revizionizma i tehnoloških promjena. Kao dio predavanja predstavit će i rad viške <a href="https://issa-school.org/">Škole autonomije</a> koja kroz atipične aturističke ture razvija praktično iščitavanje kompleksne mreže značenja i alternativne mogućnosti tumačenja ne samo prošlosti već i moguće budućnosti Mediterana. Predavanja će se održavati na različitim lokacijama, a bit će otvorena za javnost.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Osim na teorijskom, šest odabranih polaznika_ca dobit će priliku sudjelovati i u praktičnom dijelu programa; istraživačkom i radioničkom. Nakon upoznavanja s temom, polaznici će odabrati područje koje žele istraživati te dobiti potrebne alate i podršku za predprodukciju vlastitih radova. Predprodukciju i kasnije faze programa vodit će <strong>Igor Bezinović</strong> i <strong>Sunčica Fradelić</strong>. Nakon istraživačke faze, intenzivniji rad na pripremi projekata za produkciju realizirat će se u sklopu radioničkog programa koji će se održavati početkom listopada.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Svi polaznici radionice imat će na raspolaganju resurse Kino kluba za proizvodnju svojih ideja, a dva odabrana projekta dobit će mogućnost suradnje s profesionalcima ovisno o potrebama projekata, kako bi projekte realizirali do kraja godine. Projekti nisu ograničeni isključivo na filmove, već se podržavaju i ideje koje nastaju u različitim audiovizualnim medijima. Po završetku programa planirana je javna prezentacija radova.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prijave na program otvorene su putem <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd-wEtzlpZdMununKsqtgbxU96bWIQaIqYxSLL7hHq5cPo8MA/viewform" data-type="link" data-id="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd-wEtzlpZdMununKsqtgbxU96bWIQaIqYxSLL7hHq5cPo8MA/viewform">online obrasca</a> do <strong>9. kolovoza</strong>. </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Novi modeli, stari okviri</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/tema/novi-modeli-stari-okviri/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matko Vlahović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 26 Oct 2023 14:16:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[bojana šanček kanoti]]></category>
		<category><![CDATA[društveno-kulturni centri]]></category>
		<category><![CDATA[klubtura]]></category>
		<category><![CDATA[kruno kardov]]></category>
		<category><![CDATA[kulturni centri]]></category>
		<category><![CDATA[Mirela Travar]]></category>
		<category><![CDATA[nikola tomašegović]]></category>
		<category><![CDATA[Nova javna kultura i prostori društvenosti]]></category>
		<category><![CDATA[petra marčinko]]></category>
		<category><![CDATA[prostori kulture]]></category>
		<category><![CDATA[sanja sekelj]]></category>
		<category><![CDATA[tea truta]]></category>
		<category><![CDATA[željka tonković]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?p=59114</guid>

					<description><![CDATA[Brojnost i raznolikost te kulturno-umjetnička i društvena relevantnost društveno-kulturnih centara u lokalnim sredinama ukazuju na potrebu unapređenja uvjeta za njihov daljnji rad. ]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Jednodnevna konferencija <em>Nova javna kultura i prostori društvenosti, </em>održana 24. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu, završno je javno događanje u sklopu <a href="https://www.clubture.org/info/nova-javna-kultura-i-prostori-drustvenosti">istoimenog projekta</a> čiji je cilj bio proizvesti stručne i znanstvene spoznaje o važnosti lokalne infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti polazeći od koncepta <em>nove javne kulture</em> – kulture koja nije definirana institucionalnim oblikom (npr. kazalište) ili umjetničkom disciplinom (npr. glazba), već svojom funkcijom u zajednici. Projekt se provodio od studenog 2020. pod vodstvom Saveza udruga Klubtura i partnera, udruga i saveza udruga iz cijele Hrvatske (Dubrovnik, Split, Rijeka, Pula, Karlovac, Čakovec, Zagreb) te javnih ustanova (Filozofski fakultet u Zagrebu i Institut za razvoj i međunarodne odnose). </p>



<p class="wp-block-paragraph">Na panelu posvećenom predstavljanju rezultata istraživanja provedenih u sklopu projekta – koja su pokrila teme povijesti kulturnih centara, razvoja sudioničkog upravljanja, arhitektonske analize korištenja postojeće infrastrukture te dinamiku razvoja nezavisne kulturne scene kroz suradničke prakse – sudjelovali su <strong>Kruno Kardov</strong> s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, <strong>Nikola Tomašegović</strong> s Odsjeka za povijest istog fakulteta, <strong>Željka Tonković </strong>s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, arhitektica <strong>Tea Truta</strong> i <strong>Sanja Sekelj</strong> s Instituta za povijest umjetnosti.&nbsp;</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="2560" height="2024" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/10/IMG_8033-scaled.jpg" alt="" class="wp-image-59124"/></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Nikola Tomašegović je predstavio istraživanje historijskog razvoja kulturnih centara. Istaknuo je da centri nisu isključivo proizvod 20. stoljeća, već da je njihov razvoj moguće pratiti još od 19. stoljeća, zbog čega je predložio podjelu na četiri paradigmatska razdoblja: građansko koje je povezano sa stvaranjem nacionalnog identiteta, a u kojem kulturne ustanove imaju proizvodnu ulogu; razdoblje moderne masovne kulture od početka do polovice 20. st., obilježeno pritiskom radničke klase i omasovljenjem kulture; samoupravno socijalističko razdoblje, u kojem se redefinira uloga centara iz jednostrane transmisijske u prostore koji artikuliraju kulturne potrebe radnika i građana; te posttranzicijsko razdoblje koje obilježava retradicionalizacija kulturnih institucija, ali i razvoj nezavisne kulture i modela društveno-kulturnih centara.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prema Kruni Kardovu, kriza kulturnih centara može se pratiti od 1980-ih godina, kada je širenje centara postupno počelo opadati. Iako su poneki centri preživjeli u srednje velikim gradovima, mnoga manja mjesta ostala su bez ovih važnih prostora, koji su s vremenom postali zapušteni. U periodu od ‘90-ih moguće je pak primijetiti određenu <em>regulacijsku neurozu</em>. Naime, unatoč neoliberalnom demontiranju mnogih javnih institucija, ustanove u kulturnom sektoru u određenom smislu ostaju zaštićene. Ta zaštita postoji zahvaljujući razvijenim profesionalnim udruženjima i mrežama povezanim s ekonomskom i političkom elitom koja osigurava regulatornu sigurnost od tržišta. Kao rezultat toga, kulturni centri, iako važni, ne dobivaju priznato mjesto u društvu. Drugim riječima, ustanove tako zauzimaju prostor i marginaliziraju nove aktere u kulturi, dok njihova uloga ostaje nejasna.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Razgovori koji su tijekom istraživanja vođeni s voditeljima i voditeljicama kulturnih centara o tome kako vide ulogu ustanova na čijem su čelu iskristalizirali su četiri glavna motiva: osiguravanje dostupnosti kulture (smanjenje prostornih i financijskih barijera), proizvodnja visoko kvalitetnog programa, osiguravanje mjesta za prvi ulazak u kulturu (rad na animaciji građana) te reprodukciju zajednice (slobodno vrijeme, obrazovanje, sport).</p>



<p class="wp-block-paragraph">Istraživanje koje je predstavila Željka Tonković fokusiralo se pak na pitanja o ulozi kulturnih centara u kulturnom životu i razvoju sredina u kojima djeluju, kao i o modelima upravljanja i razvojnim perspektivama. Istraživanje koje je provela zajedno s Anom Žuvelom s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, fokusiralo se na studije slučaja tri centra: Kristalna kocka vedrine u Sisku (osnovano 1963., trenutno 28 zaposlenika), Kulturnog centra u Veloj Luci (1975., 1.5 zaposlenika) i Kulturnom centru Osijek (2018., 8 zaposlenika). Tonković je istaknula kako su centri nerijetko prepušteni osnivačima, jedinicama lokalne samouprave koje nemaju ideju i viziju njihova razvoja. Istraživanje je pokazalo kako se centri financiraju na različite načine – neki&nbsp; iz lokalnih proračuna, dok drugi ovise o EU projektima – što dovodi i do velikih varijacija u broju zaposlenih: Vela Luka nema dovoljno zaposlenika za kvalitetan razvoj programa, Centar u Sisku potencijalan je primjer ranije spomenutih klijentelističkih odnosa, dok je dio zaposlenika u Osijeku projektno (prekarno) zaposlen. Svi ti faktori pridonose razilaženju između razvojnih strategija osnivača, zaposlenika i lokalne zajednice,&nbsp; čestim pritiscima osnivača, kao i otporu prema novim modelima upravljanja. Uloga civilnog društva pritom je ograničena na povremenu programsku suradnju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Većina društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj nije prvobitno građena za kulturne svrhe, no to ne znači da njihova trenutna funkcija nije zadovoljavajuća ili da ne funkcioniraju dobro, istaknula je Tea Truta u izlaganju posvećenom arhitektonskoj analizi kulturne infrastrukture. Trenutno ne postoji pravilnik koji bi regulirao obnovu tih prostora i definirao potrebe korisnika za prostorom, a ni modeli šire participacije u obnovi nisu jasno definirani. Truta je stoga naglasila nužnost promjena na planskoj razini kako bi se bolje upravljalo obnovom i urbanističkim parametrima. Sanja Sekelj predstavila je istraživanje <em>Networking through Persistence: Case Study on the Position and Development of the Clubture Network</em>, koje je izradila zajedno s Edgarom Buršićem, Davorom Miškovićem i Donatom Riccijem. Istraživanje analizira djelovanje mreže Clubture fokusirajući se na razdoblje od 2001. do 2016. godine te na dva različita skupa podataka: godišnje podatke o ocjenama koje članovi mreže dodjeljuju programima koji se prijavljuju na poziv za razmjenu i suradnju, što je primjer participativnog odlučivanja o programima koji se financiraju, te podatke o subnacionalnim i&nbsp; nacionalnim platformama u kulturi koje financira Zaklada Kultura Nova. Istraživanje pruža uvid u unutarnju dinamiku Mreže, različite zajednice unutar neovisne scene te novo razvijene modele suradničkog rada.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="2016" height="1512" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/10/WhatsApp-Image-2023-10-26-at-15.37.56_4221aeb0-2.jpg" alt="" class="wp-image-59120"/></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Kroz provedbu projekta <em>Nova javna kultura i prostori društvenosti </em>izrađene su <em>policy </em>preporuke koje analiziraju dosadašnji rad kulturnih i društveno-kulturnih centara te predstavljaju konkretne prijedloge kojima bi se cjelokupni institucionalni i zakonodavni okvir mogao unaprijediti, o čemu smo već i <a href="https://kulturpunkt.hr/tema/demokratizacija-kulture-i-kulturna-demokracija/">ranije pisali</a> na Kulturpunku. Prostori kao ključna kulturna infrastruktura jedan su od gorućih problema cjelokupnog kulturnog sustava, što je potvrdio i Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj koji je Ministarstvo kulture i medija objavilo prošle godine. U tom kontekstu, prostorna infrastruktura za mješovite organizacijske oblike s raznolikom namjenom posebno je kompleksno pitanje. To se prvenstveno odnosi na društveno-kulturne centre odnosno pitanje korištenja javne prostorne infrastrukture od strane aktera koji nemaju statusno pravo korištenja tih resursa (udruge, savezi udruga, umjetničke organizacije, neformalne platforme&#8230;). Na razini države i na razini pojedinih gradova ne postoji usustavljen popis prostorne kulturne infrastrukture, no prakse postojećih društveno-kulturnih centara i prostora koje koriste akteri civilnog društva iz područja kulture i umjetnosti ukazuju da prostora nema dovoljno, da ih se iznimno teško dobiva na korištenje te da su uvjeti korištenja ograničeni kratkim rokovima.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na javnoj tribini o izrađenim policy smjernicama sudjelovale su <strong>Mirela Travar</strong> iz Operacije grad iz Zagreba, <strong>Bojana Španiček Kanoti</strong> iz Platforme za Društveni centar Čakovec te <strong>Petra Marčinko</strong> iz Art radionice Lazareti. Travar je podcrtala važnost izrade kvalitetnog <em>policy </em>okvira. Naime, u praksi se odvijaju različiti oblici upravljanja i organiziranja u kulturi koji nemaju sustavnu podršku. Travar je prema tome istaknula potrebu za uspostavljanjem niza javnih politika i regulacija koje će osigurati stabilnost i kontinuirani razvoj kulturnog sektora. U takvom okruženju, kulturni centri, DKC-ovi i prostori stvaralaštva civilnog društva u kulturi mogli bi se bolje povezati i organizirati. Također je naglasila važnost prepoznavanja uloge zajednica: kulturni centri neraskidivo su povezani s lokalnim zajednicama, no trenutna kulturna politika nedovoljno definira tu ulogu, što otežava razvoj relevantnih programa koji odražavaju njihove potrebe i interese. Bez adekvatne regulacije naprosto udaramo u zidove, zaključila je Travar.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1346" height="1141" src="https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/10/WhatsApp-Image-2023-10-26-at-15.37.56_9b42f891.jpg" alt="" class="wp-image-59126"/></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Španiček Kanoti je opisala poteškoće s kojima su se suočavali u pokušaju uspostavljanja društveno-kulturnog centra u Čakovcu, ali i pozitivnije iskustvo upravljanja malim prostorom u lokalnoj zajednici općine Sveti Juraj na Bregu. Više pak o upravljanju prostorima kulturne baštine govorila je Petra Marčinko. Baština se prema Marčinko nalazi u dihotomiji pretjerane komercijalizacije ili potpune zapuštenosti. Također je napomenula da ne postoji strateška vizija razvoja baštine za dobrobit zajednice, već je gotovo isključivo riječ o turistifikaciji različitih prostora. Bilo kakav utjecaj na zajednice ostavlja se kao nešto što se može dogoditi, ali i ne mora, zaključila je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Brojnost i raznolikost te kulturno-umjetnička i društvena relevantnost društveno-kulturnih centara u lokalnim sredinama ukazuju na potrebu unapređenja uvjeta za njihov daljnji rad. To se podjednako odnosi na osiguranje adekvatne financijske potpore te na stvaranje prilika za pozicioniranje društveno-kulturnih centara kao suvremenih kulturnih institucija koje osiguravaju aktivno uključivanje lokalne zajednice u kulturni razvoj, istaknuto je na tribini. Na tom putu daljnjeg razvoja nove javne kulture izrazito je važna uloga gradova, dok je podrška zakonodavca u unapređenju pravnog i institucionalnog okvira presudna, zaključak je jednodnevne konferencije.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Nova javna kultura i prostori društvenosti</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/konferencija/nova-javna-kultura-i-prostori-drustvenosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matko Vlahović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 20 Oct 2023 13:05:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[bojana spaniček kanoti]]></category>
		<category><![CDATA[klubtura]]></category>
		<category><![CDATA[konferencija]]></category>
		<category><![CDATA[kruno kardov]]></category>
		<category><![CDATA[Mirela Travar]]></category>
		<category><![CDATA[Mirjana Radulović]]></category>
		<category><![CDATA[nikola tomašegović]]></category>
		<category><![CDATA[Nova javna kultura i prostori društvenosti]]></category>
		<category><![CDATA[petra marčinko]]></category>
		<category><![CDATA[tea truta]]></category>
		<category><![CDATA[željka tonković]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkt.hr/?post_type=kp_22_announcement&#038;p=58956</guid>

					<description><![CDATA[Savez udruga Klubtura najavljuje program jednodnevne konferencije&#160;Nova javna kultura i prostori društvenosti koja će se održati&#160;24. listopada u&#160;Novinarskom domu u Zagrebu. Program konferencije donosimo u nastavku. Panel: Izvana ili iznutra? Kulturni sustav i njegovi subjekti (11.00 &#8211; 12.30) Polazeći od koncepta „nove javne kulture“, kako ga je formulirao Vjeran Katunarić, jedan od ciljeva projekta bio...]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph"><a href="https://clubture.org/">Savez udruga Klubtura</a> najavljuje program jednodnevne konferencije&nbsp;<em>Nova javna kultura i prostori društvenosti </em>koja će se održati&nbsp;<strong>24. listopada</strong> u&nbsp;Novinarskom domu u Zagrebu. Program konferencije donosimo u nastavku.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Panel: Izvana ili iznutra? Kulturni sustav i njegovi subjekti</strong> (11.00 &#8211; 12.30)</p>



<p class="wp-block-paragraph">Polazeći od koncepta „nove javne kulture“, kako ga je formulirao Vjeran Katunarić, jedan od ciljeva projekta bio je proizvesti stručne i znanstvene spoznaje o važnosti lokalne infrastrukture za kulturne i društvene djelatnosti. Uvidi koje ćemo predstaviti na ovom panelu obuhvaćaju teme javnih kulturnih centara, njihovog povijesnog razvoja i modela upravljanja, dok temu nove generacije društveno-kulturnih centara uvodimo iz arhitektonske perspektive korištenja infrastrukture koju su zatekli civilni akteri, razvijajući ovdje sudioničke modele upravljanja. Posebna istraživačka linija na projektu bila je posvećena dinamici razvoja nezavisne kulturne scene kroz suradničke prakse te centralno i periferno širenje informacija i znanja oko mreže i unutar kulturnog sustava.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na panelu će sudjelovati: <strong>Kruno Kardov</strong>, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, <strong>Nikola Tomašegović</strong>, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, <strong>Željka Tonković</strong>, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru, <strong>Tea Truta</strong>, arhitektica, i <strong>Sanja Sekelj</strong>, Institut za povijest umjetnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Javna tribina: Skice za okvir: Smjernice za unapređenje javnih politika kulture i društvenosti</strong> (13.00 &#8211; 14.30&nbsp;)</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kroz provedbu projekta <em>Nova javna kultura i prostori društvenosti </em>kulminirao je višegodišnji rad aktera civilnog društva za izgradnju i unapređenje kulturne politike za javnu kulturnu infrastrukturu, kulturne centre i društveno-kulturne centre. Izrađene <em>policy</em> preporuke tako razrađuju važne teme iz područja rada kulturnih i društveno-kulturnih centara te predstavljaju konkretne prijedloge kojima bi se cjelokupni institucionalni i zakonodavni okvir mogao unaprijediti, a na dobrobit zajednice i aktera unutar kulturnog sustava. Na ovim su smjericama radili kulturni radnici, istraživači i stručnjaci, a upravo će neki od njih na tribini govoriti i otvoriti diskusiju o preprekama i mogućnostima unapređenja okvira za društveno-kulturno djelovanje u kontekstu održivosti, organizacijskog razvoja i kvalitetne (međusektorske) suradnje.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na javnoj tribini sudjeluju: <strong>Mirela Travar</strong>, Operacija grad, <strong>Bojana Spaniček Kanoti</strong>, Platforma za Društveni centar Čakovec, <strong>Mirjana Radulović</strong>, Savez udruga Rojca, i <strong>Petra Marčinko</strong>, Art radionica Lazareti.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Završna diskusija i zaključci&nbsp;</strong>(14.30 &#8211; 15.15)</p>



<p class="wp-block-paragraph">Sudionici i sudionice konferencije će, u suradnji s panelistima i panelisticama, imati priliku sudjelovati u završnoj raspravi te formulirati zaključke i preporuke za daljnji proces.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
