Nakon kratkog perioda na samom početku tzv. migracijskog vala kada se izbjeglicama koje su bježale od terora rata i neimaštine pristupalo solidarno i s dobrodošlicom, javnim diskursom posljednjih godina dominiraju predrasude i netrpeljivost. Priču o otvorenim granicama zamijenila su sve češća i brutalnija svjedočanstva o policijskom nasilju, dok vijesti o mrtvim tijelima migranata pronađenim u pograničnim rijekama postaju dio naše svakodnevice. Od 2017. godine do danas na teritoriju Republike Hrvatske smrtno su stradala najmanje 62 migranta.

O tome kako smo kao društvo došli do točke da nas ovakve brojke ostavljaju ravnodušnima, i tko su ljudi koji iza tih brojki stoje, tema je pete epizode podcasta I to je pitanje kulture. Urednica Ivana Perić ugostila je umjetnicu i aktivistkinju selmu banich te novinarku Tamaru Opačić s kojima je razgovarala o nemilosrdnim graničnim režimima, društvenoj hipokriziji, ali i o našoj vlastitoj poziciji i mogućnostima otpora.

Za razliku od 2014., kada su evidentirana 82 fizička napada, prijetnje, izjave u javnom prostoru koje sadrže govor mržnje i slučaja uništavanje imovine u vlasništvu Srba ili srpskih institucija, u 2015. zabilježeno je 189 takvih slučajeva, rečeno je na predstavljanju najnovijeg broja Biltena Srpskog narodnog vijeća Govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2015. 

Kako je objasnila Tamara Opačić, autorica Biltena, pored situacije u društvu, na koju su utjecale dvije predizborne kampanje tokom kojih se rabio nacionalistički govor, obilježavanje 20. godišnjica Oluje i Bljeska koje su protekle u militarističkom ozračju, ukidanje ćirilice u Vukovaru te organiziranje različitih akcija kojima se želi rehabilitirati narav Nezavisne Države Hrvatske, na povećanje broja utjecala je i promjena metode prikupljanja podataka. Za razliku od ranijih godina, veća pažnja tako je posvećena praćenju medija. Riječ je o metodologiji koja će se primjenjivati i u narednom periodu. 

“Kao posljedica nesankcioniranja govora mržnje i širenja etničke netrpeljivosti te društvene atmosfere kojom se takvo ponašanje često potiče, sve je učestalije izražavanje diskriminatornih stavova u javnom prostoru. Pored sportskih terena, na kojima su i dalje prisutni povici mržnje, i ulica, na kojima su sve prisutniji takvi grafiti, zabrinjava da je u 2015. zabilježena 31 javna akcija, najčešće prosvjed protiv gotovo svakog događaja koji je imao srpski i/ili antifašistički predznak”, kazala je Opačić, koja je, među ostalim, navela primjere protuprosvjeda koji se već godina, uz dopuštenje Ministarstva unutarnjih poslova, održavaju uoči obilježavanja Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu te komemoracije za žrtve logorskog sustava Jadovno 1941.

“U 2015. svjedočili smo i pokretanju peticije za uvođenje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ u službenu vojnu uporabu, što je inicirao Branko Borković, izgledni kandidat za novog minstra branitelja. Predsjednica Republike tu je peticiju osudila tek nakon pritiska dijela javnosti. Sve je kulminiralo na 20. godišnjicu Oluje, koja je u Kninu završena koncertom Marka Perkovića Thomspona i povicima ‘Ubij Srbina’, a tadašnja gradonačelnica Knina i sadašnja saborska zastupnica Josipa Rimac se nakon svega popela na pozornicu i pozdravila ‘Hrvatice i Hrvate’. Istu večer su veteranska udruženja, članovi A-HSP-a i navijači NK-a Rijeka ispred riječkog HNK organizirali prosvjed protiv tribine Drugi rat tokom koje je pet žena različitih nacionalnosti govorilo o svojim sjećanjima na ratne dane. Sve je završilo fizičkim napadom na posjetitelje tribine”, istaknula je autorica Biltena.

Opačić je kazala da se odgovornima za te napade mogu smatrati i pojedini desno orijentirani mediji koji su danima uoči ovog događaja huškali javnost. 

“Istodobno, mediji su najzaslužniji za promoviranje osoba koje u javnom prostoru koriste govor mržnje usmjeren protiv Srba. U prošloj godini zabilježeno je 37 takvih izjava, a ono što zabrinjava da one najčešće dolaze od državnih dužnosnika. Tako nam je zastupnik Branimir Glavaš po izlasku iz zatvora poručio da je ‘napunio akumulatore’, a eurozastupnica Ruža Tomašić nam je kazala da ‘molimo Boga da Hrvatska ne počne čistiti svoje dvorište’. Takve izjave, nažalost, dolaze i iz redova Katoličke crkve. Neki od svećenika već godinama sudjeluju na obilježavanju dana osnutka NDH uz pozdrav kojim se tokom Drugog svjetskog rata u smrt slalo na desetke hiljada ljudi”, rekla je. 

Zabrinjava povećanja broja prijetnji, od kojih i neki smrću, upućenih na račun istaknutijih članova srpke zajednice, ali i svih onih koji su spremni kritizirati takve pojave u društvu. Da pljuvanje na ulici, slanje prijetećih poruka i ispisivanje grafita koji sadrže govor mržnje nisu nimalo bezazlene pojave, pokazuju podaci MUP-a. Po njima je u 2014. zabilježeno 8 zločina motiviranih etničkom mržnjom, od čega 3 prema Srbima, dok je u 2015. vidljiv značajan porast – od ukupno 16 slučajeva, njih 14 se odnosi na Srbe.

“Najodgovornijima za ovakvu situaciju mogu se smatrati državne institucije. Kao što pokazuje nedavni napad na mladića srpske nacionalnosti u Okučanima te napad na posjetitelje tribine koja je 5. avgusta održana u Rijeci, policija one napada za koje postoje indicije da su motivirani etničkom mržnjom zapravo najčešće kvalificira kao prekršaje umjesto kao kaznena djela. Problematično je i što Državno odvjetništvo kao ovlašteni podnositelj prekršajnog naloga u svim slučajevima javnog poticanja na vjersku, rasnu, nacionalnu i druge vrste netrpeljivosti to pravo u praksi iznimno rijetko koristi”, objasnila je Opačić te dodala da najveći teret ipak ostaje na političarima.

“Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije Hrvatskoj je poručila kako političare treba hrabriti da se što je više moguće pobrinu da se izbjegne trajno ponavljanje neprijateljstva na etničkim osnovama. Nažalost, naša svakodnevnica ukazuje na sasvim suprotan trend”, zaključila je autorica Biltena. 

Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, govorio je o uzrocima porasta govora mržnje i akata nasilja u društvu: nacionalizmu, revizionizmu i militarizaciji.

“Sve je očitiji nacionalizam koji se od ulaska Hrvatske u EU ponovo razbuktava suprotno evropskom opredjeljenju Hrvatske i njenim postignućima do ulaska u Uniju. Taj nacionalizam raspiruju političke stranke koje napuštaju svoje demokršćanske korijene i usmjeravaju se prema izrazito nacionalističkom političkom djelovanju i savezu s onima koji ne samo da su nacionalisti, nego zastupaju i pronacističke, odnosno proustaške stavove”, rekao je Pupovac.

To je prvi razlog zbog čega nama tolerancije prema različitima i zbog čega se oslobađaju potencijali mržnje, a onda i osjećaj da se može slobodno govoriti jezikom mržnje. Toga je nažalost sve više, ne samo na marginama, nego i u centru i javnom prostoru, rekao je. Kao drugi razlog naveo je povijesni revizionizam koji oživljava retoriku koja pod krinkom antikomunizma obnavlja poražene snage i ideologije iz Drugog svjetskog rata. Ističući i militarizaciju koja je sveprisutna u društvu, Pupovac je naglasio i da u Hrvatskoj nema više dovoljno snažnog regulatornog mehanizma oko toga što je dopušteno, a što nije. 

“Nisu razvijeni regulatorni mehanizmi, zakoni se ne primjenjuju na način na koji bi se trebali primijeniti, a državne institucija koje su dužne provoditi zakone najčešće ili ga toleriraju ili ne znaju što je to govor mržnje”, rekao je Pupovac i naglasio da SNV objavljuje Bilten iz dva razloga: “Prvi je da bismo dokumentirali taj fenomen i drugi da bismo stvorili potrebnu svijest u javnosti o njegovom postojanju i razornoj snazi po društvo, po državu i po odnose među građanima, ali i da bi kod institucija stvorili potrebnu svijest. To nije grafit pored koga prođemo kad idemo ulicom ili pročitamo naslovnu stranicu novina, već je to pojava koja traje i razvija se. To pojava koja dovodi do toga da nam mržnje izjeda slobodu; iz dana u dan možemo posvjedočiti mržnju prema drugima, prema manjinama različite vrste, prema političkim razlikama koje postoje u demokratskim društvima. Ta mržnja izjeda ideju i praksu slobode”, rekao je ističući da neki mržnju koriste kao sredstvo za osvajanje i održavanje moći.

“Ukoliko DORH, MUP i Ministarstvo pravosuđa ne djeluju, onda i Ustav i zakoni ostaju mrtvo slovo na papiru. A ako netko misli da će sve stati na Srbima, taj se teško vara jer nikad ni u kojem povijesnom razdoblju nije bilo tako”, istaknuo je predsjednik SNV-a.

“Tako je i Oliver Frljić četnik jer ga je netko označio kao četnika, i to ‘borci protiv četništva’ u čijim ćemo obiteljima naći one koje su partizani pogubili jer su bili četnici. Takvi danas sebi daju za pravo da proganjaju Srbe i ostale kao četnike”, rekao je i osudio provele u stanove Frljića i njegove djevojke kojima se narušava nepovredivost doma i šalju zastrašujuće poruke.

“Bilten ne objavljujemo samo zbog Srba. On je tu zbog našeg građanskog osjećaja odgovornosti zbog toga što se danas događa u našem društvu, a nije se događalo do prije tri godine na takav način i u tolikim razmjerima. Krajnji je moment da kažemo da nema stranke niti političke ideje koja sebi može dati za pravo da uništava slobode demokracije”, naglasio je on i dodao da će Bilten uskoro biti predstavljen i u Evropskom parlamentu, u kojeg, da je situacija u Hrvatskoj prije nekoliko godina bila kao danas, nikada ne bi ušli. 

Bilten možete preuzeti ovdje. 

Uz, dakle, članke koji izlaze u tiskanom izdanju, portal će svakodnevno objavljivati i relevantne vijesti i osvrte koji će baviti politikom, društvom i kulturom. 

“Nije nam namjera”, dodaje Đikić,  “da se utrkujemo i nadmećemo u tzv. klikabilnosti naslova i u trivijalizaciji kao sredstvu postizanja veće posjećenosti. Objavljivat ćemo vijesti i članke za koje vjerujemo da su važni za demokratsku funkcionalnost naših čitatelja, odnosno za njihovo aktivno sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima koja u velikoj mjeri kreiraju kvalitetu njihova života”. 

Izvršna urednica internetskog izdanja Novosti je Tamara Opačić. 

Pogled izvana na odnos medija i Zagreb Pridea ponudit će Tamara Opačić, novinarka portala H-Alter koja je u nekoliko navrata provela opsežna istraživanja o medijima i Zagreb Prideu.

Predavanje će biti održana u nedjelju 16. ožujka, u net.kulturnom klubu MaMa, s početkom u 19 sati.