“Krijumčarenje je svuda u svijetu oduvijek bilo jedna od glavnih ekonomskih metoda preživljavanja, nadilazeći postojeće administrativno-političke zadanosti i režime. Oni koji su švercali, činili su to u ime preživljavanja, a ne za blagostanje ili stvaranje dodatnih zaliha. U sivom polju krijumčarenja nailazimo i na aktualnosti skrivene pogledu običnog građanina: krijumčarenje ljudi, preprodaja organa, droge i arheološkog blaga, koji ne ohrabruju prvotnu ideju po kojoj krijumčarenje potječe iz nemogućnosti života po pravilima, dopuštajući ljudima nadoknadu oskudice, pronalaženje prednosti u ograničenjima i preprekama. Iz situacija gdje šverc podrazumijeva kreativnost, projekt zaokreće u smjeru kriminalnih ulica, otvarajući put suvremenoj umjetnosti da u širokoj perspektivi promatra ispreplitanja povijesti i sadašnjosti, kriminala i prava, umjetnost i ekonomije”, navodi se u najavi projekta.

Kustoski tim u sastavu Giuliana Carbi, Ana Peraica, Marija Terpin i Sabina Salamon za izložbu je, među ostalima, izabrao radove Aleksandra Garbina, Anje Medved, Azre Akšamije, Balásza Beöthyja, Cana Sungua, Christiana Bertija, Društva Bez granica, Janeza Janše Janeza Janše Janeza Janše, Nikole Ukića, Ive Dekovića i Igora Kirina te Tomislava Brajnovića. Na simpoziju će raspravljati o povijesnim i teorijskim aspektima “sive ekonomije”, švercu organa, krijumčarenju kroz životne priče, kao i o švercu kao kao nematerijalnoj baštini. 

“Zanimaju nas načini, mjesta i periodi opstanka šverca kao nelegalne ekonomije na stjecištu kultura, društava i životnih situacija. Tema krijumčarenja dijelom je postavljena u kontekst novonastalih administrativno-političkih karata i razlikovanja EU/ne-EU na područje Istre, Slovenskog primorja i Tršćanskog zaljeva, a većim dijelom na činjenicu da su se na tom području donedavno odvijale aktivnosti krijumčarenja na relaciji more-kontinent, Istok-Zapad, Jugoslavija-Italija, socijalizam-kapitalizam”, navodi se na stranicama Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Detaljan program manifestacije potražite ovdje. 

Izvor: MMSU / Fotografija: Azra Akšamija, Skalamerija

“Krijumčarenje je svuda u svijetu oduvijek bilo jedna od glavnih ekonomskih metoda preživljavanja, nadilazeći postojeće administrativno-političke zadanosti i režime. Oni koji su švercali, činili su to u ime preživljavanja, a ne za blagostanje ili stvaranje dodatnih zaliha. U sivom polju krijumčarenja nailazimo i na aktualnosti skrivene pogledu običnog građanina: krijumčarenje ljudi, preprodaja organa, droge i arheološkog blaga, koji ne ohrabruju prvotnu ideju po kojoj krijumčarenje potječe iz nemogućnosti života po pravilima, dopuštajući ljudima nadoknadu oskudice, pronalaženje prednosti u ograničenjima i preprekama. Iz situacija gdje šverc podrazumijeva kreativnost, projekt zaokreće u smjeru kriminalnih ulica, otvarajući put suvremenoj umjetnosti da u širokoj perspektivi promatra ispreplitanja povijesti i sadašnjosti, kriminala i prava, umjetnost i ekonomije”, navodi se u najavi projekta.

Umjetnici, povjesničari, sociolozi, teoretičari, stručnjaci i građani pozvani su predložiti umjetničko-istraživačke projekte s područja vizualne, medijske umjetnosti i filma, teorije, povijesti, kulturne baštine, etnografije i sociologije koji će odgovoriti na temu šverca, a na razmeđi dokumentarno-fikcijskih i praktično-teorijskih pristupa. Projekt zagovara interdisciplinarni pristup temi. Žiri u sastavu Giuliana Carbi, Ana Peraica, Sabina Salamon, Marija Terpin i Slaven Tolj izabrat će radove za jedan događaj po gradu (Rijeka, Idrija, Trst). Između svakog događaja u različita grada najavljena je  pauza od približno četiri mjeseca, a svaki od gradova imat će drugačije koncipiran program s obzirom na djelatnost institucije i regije.

“Zanimaju nas načini, mjesta i periodi opstanka šverca kao nelegalne ekonomije na stjecištu kultura, društava i životnih situacija. Tema krijumčarenja dijelom je postavljena u kontekst novonastalih administrativno-političkih karata i razlikovanja EU/ne-EU na područje Istre, Slovenskog primorja i Tršćanskog zaljeva, a većim dijelom na činjenicu da su se na tom području donedavno odvijale aktivnosti krijumčarenja na relaciji more-kontinent, Istok-Zapad, Jugoslavija-Italija, socijalizam-kapitalizam”, obrazloženje je projekta o kojem možete više pronaći na stranicama Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.

Poziv je otvoren do 10. lipnja, obavijest o sudjelovanju bit će objavljena do kraja srpnja, a za dodatne informacije kontaktirajte jedan ili drugi mail.

KP / MMSU