Za vrijeme radionice polaznici i polaznice gledat će i analizirati odabrane Jostove filmove, nakon čega će o njima pisati esej pod mentorstvom Jonathana Rosenbauma. Prvi dan radionice, u utorak, na rasporedu je film Posljednje pjesme za spori ples iz 1977., dok će se u srijedu gledati Govoriti direktno (neke američke bilješke) iz 1973. godine. Program se održava na engleskom jeziku.

Jon Jost jedan je od ključnih nezavisnih autora američke kinematografije. Od 1963. do danas snimio je, režirao i montirao više od stotinu filmova, od 16-milimetarskih uradaka do digitalnih video radova i višekanalnih instalacija. Jonathan Rosenbaum radio je kao glavni kritičar Chicago Readera od 1987. do 2008. godine i autor je brojnih knjiga o filmskoj umjetnosti. Radionicu će moderirati Tanja Vrvilo i Sunčica Fradelić.

Više detalja o radionici pronađite ovdje, a najavu programa Filmskih mutacija na poveznici.

Sudjelovanje je besplatno, a prijave se vrše putem online obrasca do 17. studenog.

Ovogodišnji programski okvir cjelokupnog festivala, koji povezuje gradove Split, Zagreb, Rijeku, Tiranu i Ljubljanu, a nosi naslov Dekadenta pažnje: Baladni život filma. Festivalski program “istražuje suvremene politike gledanja i nove oblike pažnje u filmu i vizualnoj umjetnosti” te “povezuje teorijske, kustoske i umjetničke prakse koje promišljaju film kao prostor brige, suigre i dijeljenog gledanja”, stoji u najavi.

Jon Jost smatra se jednim od važnijih nezavisnih autora suvremenog filma, a do sada bio je gotovo nevidljiv u lokalnim filmskim programima. Program u Splitu kreće 13. studenog u Kinu Katamaran gdje će se prikazati retrospektiva ključnih Jostovih filmova uz razgovor s autorom. Idući dan održat će se masterclass Jona Josta pod nazivom Cutting Things Short uz projekcije kratkih digitalnih filmova: Tanti auguri, San Lorenzo, Vera x 3, My Life as a Midge i drugih. Osim toga, u Kino Klubu Split 18. studenog počinje dvodnevna radionica pisanja filmskog eseja pod vodstvom Jonathana Rosenbauma.

Program u Splitu pripremili su Marin Renić (Splitski festival novog filma i videa), Tanja Vrvilo (Filmske mutacije, UMAS), Sandra Sterle, Dan Oki i Gildo Bavčević (UMAS), te Sunčica Fradelić (Kino klub Split).

Više detalja o programu festivala pročitajte ovdje.

Ovogodišnja tema je Priroda i društvo, a program uključuje predavanja, koja će u različitim formatima održati Srećko Horvat, Daša Gazde, Tea Truta i Jere Kuzmanić, te praktični dio u obliku produkcijske radionice koju će voditi Sunčica Fradelić, dok će mentorsku podršku pružati Igor Bezinović i Srećko Horvat.  

Polaznice_i radionice imat će na raspolaganju resurse Kino kluba za proizvodnju svojih ideja, a dva odabrana projekta dobit će mogućnost suradnje s profesionalcima ovisno o potrebama projekata, kako bi projekte realizirati do kraja godine. Projekti nisu ograničeni isključivo na filmove, već se podržavaju i ideje koje nastaju u različitim audiovizualnim medijima.

Više o programu i programskim cjelinama, suradnicima i suradnicama možete pronaći na web-stranici organizacije.

Svi zainteresirani_e za sudjelovanje se mogu prijaviti ispunjavanjem obrasca.

Poziv na prijave otvoren je do 12. kolovoza.

Radionica se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio će se održavati od 8. do 10. svibnja, a voditelji Sunčica Fradelić i Boris Poljak će kroz predavanja, projekcije i diskusije upoznati polanike_ce s poviješću eksperimentalnog filma i suvremenim eksperimentalnim filmom.

Praktični dio, pod vodstvom Damira Čučića, Sunčice Fradelić, Marinka Marinkića i Luke Matića održavati će se u periodu od 11. do 16. svibnja. U praktičnom dijelu, fokus će osim na razradi ideje, snimanja i montaže biti i na produkcijskom aspektu realizacije eksperimentalnog filma, te praktičnom snimateljskom i montažerskom radu. Kroz program radionice, mentori će se osvrnuti na suvremene tehnologije u stvaranju audio-vizualnih materijala, kao i na kombiniranje različitih analognih i digitalnih formata. 

Kotizacija za sudjelovanje iznosi 20 eura, a raspored ostalih termina dogovorit će se s polaznicima_cama radionice. Više informacija o pozivu možete pronaći ovdje.

Prijave su otvorene putem online obrasca do 4. svibnja.

Polazeći od izložbe Distrust the Storyteller, Nataša Bodrožić će sa sudionicima_ama razmatrati odnose arhitekture sredine 20. stoljeća, izgrađenih okoliša iz razdoblja socijalističke Jugoslavije i medijske slike kao jednog od kanala njihove reprezentacije i (re)interpretacije danas. Daša Gazde u svom će predavanju govoriti o relaciji kipa Grgura Ninskog s fenomenom Bajamontuše, fontanom koja je postavljena kao spomenik dolasku pitke vode u Split. Iako je davno razrušena, fontana je i dalje izrazito prisutna i živa u svijesti građana, a predavanje će nastojati dešifrirati uzroke nastanka, transformacije i društvene potrebe za ovim spomenicima. Tea Truta i Jere Kuzmanić vodit će turu antifašističkim spomenicima i javnim prostorima koje je ta spomenička baština formirala kako bi ocrtali način na koji memorijalizacija ratnog Splita i danas tvori sliku grada. Srećko Horvat će u predavanju naslovljenom Čitanje otoka analizirati bogatu prošlost otoka Visa u kontekstu masovnog turizma, klimatske krize, historijskog revizionizma i tehnoloških promjena. Kao dio predavanja predstavit će i rad viške Škole autonomije koja kroz atipične aturističke ture razvija praktično iščitavanje kompleksne mreže značenja i alternativne mogućnosti tumačenja ne samo prošlosti već i moguće budućnosti Mediterana. Predavanja će se održavati na različitim lokacijama, a bit će otvorena za javnost.

Osim na teorijskom, šest odabranih polaznika_ca dobit će priliku sudjelovati i u praktičnom dijelu programa; istraživačkom i radioničkom. Nakon upoznavanja s temom, polaznici će odabrati područje koje žele istraživati te dobiti potrebne alate i podršku za predprodukciju vlastitih radova. Predprodukciju i kasnije faze programa vodit će Igor Bezinović i Sunčica Fradelić. Nakon istraživačke faze, intenzivniji rad na pripremi projekata za produkciju realizirat će se u sklopu radioničkog programa koji će se održavati početkom listopada.

Svi polaznici radionice imat će na raspolaganju resurse Kino kluba za proizvodnju svojih ideja, a dva odabrana projekta dobit će mogućnost suradnje s profesionalcima ovisno o potrebama projekata, kako bi projekte realizirali do kraja godine. Projekti nisu ograničeni isključivo na filmove, već se podržavaju i ideje koje nastaju u različitim audiovizualnim medijima. Po završetku programa planirana je javna prezentacija radova.

Prijave na program otvorene su putem online obrasca do 9. kolovoza.

Odrastajući sredinom devedesetih i ulazeći u formativne godine s jakim interesom za već spomenuti glazbeni underground, grad u kojem sam stasao mnogo toga je nudio mladim ljudima. Buntovni mindset devedesetih je globalno bio još veoma vidljiv u samom mainstreamu, bilo da govorimo o rock derivatima ili ostalim žanrovima muzike koji su tada bili tržišno dominantni, što se nesumnjivo reflektiralo na kulturu i kulture mladih koje su nastajale i pulsirale u Splitu. U tom periodu bilo je aktivno doslovno na desetke bendova od kojih su neki i s minimalnim budžetom i u gerilskim, ratnim uvjetima uspjevali dobaciti ne samo van grada, nego nerijetko i van državnih granica, a u rijetkim slučajevima i do MTV-a, što je tada bilo itekako relevantno i kulturološki bitno. Nemam dovoljno mjesta za nabrajanje konkretnih imena, njih je ionako lako naći na webu, a ne bih nikoga volio izostaviti jer to nitko nije zaslužio. 

Ideja stvaranja arhiva razvila se unutar posljednjih desetak godina, najviše kao spontana reakcija na činjenicu kako su neki od meni dražih, intrigantnijih i interesantnijih projekata i inicijativa u Splitu doživjeli potpuni zaborav ili su nas, što je također često bio slučaj, njihovi autori (prerano) napustili. Djelomice je na ideju zaokruživanja ove splitske priče utjecala i činjenica kako sam, poput mnogih prije i nakon mene, prije deset godina odselio u Zagreb s jednosmjernom kartom u džepu. Dodatno me motiviralo i to što se ukus koji njegujem u muzici i nezavisnoj umjetnosti često može opisati i kao “underground undergrounda” jer me osobno zanima drugačiji zvuk, drugačiji odnos prema izvođenju, drugačija reakcija na okolinu, opskurno, zaboravljeno, zapostavljeno, ono što nerijetko i sami akteri nekog vremena ili prostora zaborave ili sami smatraju irelevantnim u široj slici. Imao sam i sreću da sam za diplomski rad na Filozofskom fakultetu u Splitu 2014. mogao odabrati temu koja je također usko vezana uz navedeno područje, odnosno historijat Fraktal Falus Teatra kao prvog splitskog nezavisnog kazališnog kolektiva. 

Za uspješnu realizaciju zamišljenog medijsko-arhivskog projekta bilo je nužno prikupiti određena materijalna sredstva. S obzirom na povezanost udruge s poviješću zgrade Doma omladine odnosno njenim prvim “zauzimanjem” 1994. godine, projekt smo kao KUU Uzgon prijavili 2017. za financijsku potporu Zaklade “Kultura nova” kroz podršku za organizacijsko i umjetničko pamćenje, za 20. godina arhiva te inicijative (udruga je službeno osnovana tek 1998. nakon donošenja prvog Zakona o udrugama). Pošto sam kao član udruge od kraja devedesetih prikupio mnogo arhivskog materijala vezanog uz njihov rad (Fraktal Falus Teatar, Zidar Betonsky, The Karmakumulator, Festivali Buke, itd.), takva prijava u tom trenutku djelovala mi je logično. Te godine nismo dobili financiranje projekta. 

Iduće godine odlučili smo prijaviti projekt istog koncepta samo izmijenjenog naziva i uz službenu prijavu Platforme Doma mladih. Kroz projekt 25 godina nezavisnog umjetničkog aktivizma u Domu mladih u partnerstvu Platforme Doma mladih, Kino kluba Split i KUU Uzgon, započeo je rad na izložbi, podcastu i arhivskoj web stranici. Prvo je objavljena serija pisanih intervjua na najpoznatijem hrvatskom blogu za arhiviranje nezavisne muzike na Balkanu – Stražarni Lopov. Tijekom ljeta snimljen je prvi dio podcast serijala. Tijekom desetak sati rada snimljeni su video intervjui s pet aktera splitske nezavisne scene: Nikolom Radmanom, Ivanom Svagušom, Marinkom Biškićem, Sašom Jimijem Kesićem, Hrvojem Cokarićem i Makom Jovanovićem. Podcast epizode snimala je i montirala Sunčica Fradelić u ljeto i jesen 2019. u Kino klubu Split, koji se pokazao kao odličan partner na projektu. Da nije bilo njenog nesebičnog i predanog rada i entuzijazma, upitno je kako bi se projekt uopće realizirao. U njihovom smo prostoru Petar Pečur i ja iste jeseni organizirali i radionicu digitalnog arhiviranja te je dio arhivske izložbene građe trajno pohranjen kod njih nakon same izložbe. 

Izložba je otvorena u prosincu 2019. na katu Galerije Multimedijalnog kulturnog centra, u sklopu festivala Platformat. Sadržaj izložbe mikroskopski je nasumično poredan izbor iz postojećih materijala o nezavisnoj kulturnoj sceni grada Splita za koji kao autor smatram kako je potentan za daljnje razmatranje, istraživanje i općenito uključivanje zainteresiranih pojedinaca i javnosti. Nažalost, izložba je realizirana u teškim uvjetima. U Platformi Doma mladih, kao i u mnogim drugim sličnim organizacijama, manjak svakojakih resursa utjecao je na to da su u velikoj zgradi Doma mladih njihove potrebe, kao i potrebe njihovih korisnika, često potpuno zanemarene, a “socijalistička” stihija i neorganiziranost nekako su ostale u zidovima zgrade, poput duha davne prošlosti. Primjera radi, termin i prostor same izložbe dogovoren je pola godine unaprijed. U trenutku kada smo izložbu postavili i svugdje najavili, od tjedan dana koje imamo na raspolaganju u Galeriji MKC-a gubimo tri dana jer padaju na božićne praznike, a tada nikoga iz institucije nema da nam otvori prostor, upali svijetla i zatvori za nama. Takva situacija ne bi bila moguća sredinom devedesetih u toku naj-underground skvoterskih dana Doma mladih. 

Sama izložba kao i sadržaj web stranice podijeljeni su u 25 tematskih cjelina koje na jednostavan i informativan način pričaju o vremenu i kontekstu koje projekt tematizira. Naravno, projekt nije zamišljen kao akademski i ne komunicira hermetičnim jezikom već pokušava i nekim drugim generacijama prenijeti agende tog vremena i raščlaniti neke elementarne poteškoće, rizike i izazove koji su postojali u realizaciji programa nezavisne kulturne scene u navedenom periodu. 

Osobno sam mnoge materijale pronašao tijekom dva i pol desetljeća “gnjavljenja” ljudi. Ponekad su krucijalni arhivski dokumenti bili neobilježeni (poput stare VHS kazete koja nakon tri sata filmova sadrži vrijednu video emisiju povijesnog značaja za navedenu scenu), ponekad je u smeću bio dio materijala za koji nikad ne biste pomislili da tamo treba biti. Razlozi zbog kojih sam se počeo baviti ovakvim projektom sigurno su osobne prirode, što su istraživački studij sociologije i iskustvo na navedenoj sceni samo dodatno produbili i izoštrili. Tajni Split ne pretendira biti sveobuhvatan niti akademski koncipiran projekt i u njemu su efemerne pojedinosti iz splitske nezavisne kulturne povijesti podjednako bitne i apostrofirane kao i pojedini projekti koji su stekli širu afirmaciju ili bili dugovječniji ili poznatiji u bilo kojem smislu. Cilj je arhiva također i trajna otvorenost i suradnja sa svima koji smatraju kako imaju bilo kakve materijale vrijedne čuvanja i spašavanja od zaborava i propadanja. 

S obzirom na opseg ove teme, moguće je razvijati Tajni Split u mnogim smjerovima. Ime arhiva, koje je naravno djelomični hommage osamdesetima i grupi Haustor, funkcionira i kao potencijalni istraživački alat za mnoge druge sfere uz one koje je do sada pokrio, poput queera ili feminizma kroz desetljeća, ili pak korištenja dosad prikupljene arhivske građe za stvaranje dokumentarca o sceni koje se mnogi sjećaju s nostalgijom i užitkom. Također, svoj rad vidim i kao nužno ljepilo koje bi spojilo dosad napisane knjige na temu nezavisnog i glazbenog Splita, a koje su se redom pojavljivale u proteklom desetljeću, autora Vinka Barića, Borisa Hrepića, Nikole Čelana i Zlatka Galla. 

Kada bih se u potpunosti kao autor mogao posvetiti daljnjem radu na ovako obimnom i specifičnom projektu, bilo bi mi potrebno minimalno pet uzastopnih godina financiranja kakvo smo imali u 2019. godini, uz sav volonterski rad i asistenciju koja bi mi također trebala u daljnjem radu na materiji. Projekt nije ispunio svoju svrhu dok još barem 20 ljudi ne ispriča svoju priču u formi podcasta kakvu smo realizirali, uz potencijalni daljnji arhivski materijal koji možda još negdje postoji. 

Nakon zatvaranja izložbe i pravdanja svih troškova donatoru došla je 2020. godina, potpuno promijenivši živote, putanje, fokus i odnose mnogima od nas. Projekt je nastavio svoj život u digitalnoj sferi, najviše preko web stranice i YouTube kanala na kojem redovito objavljujem  materijale. Osim već navedenih Sunčice Fradelić i Kino kluba Split, osjećam veliku zahvalnost prema Petru Pečuru, Tonču Kranjčeviću Bataliću, Hrvoju Cokariću, Ivanu Svaguši, Maku Jovanoviću i Dubravku Jagatiću za svu pomoć koju su mi pružili u pripremi, realizaciji i promociji Tajnog Splita. Već spomenuti partner u projektu Kino klub Split brine i o materijalima koji se nalaze na eksternom disku, a oni su sve što je prikupljeno i digitalizirano, uključujući sate arhivskog audio i video materijala. Svatko kome navedeni materijali trebaju, od studenata, zainteresirane javnosti i drugih dionika, može im pristupiti kontaktiranjem i fizičkim dolaskom u Kino klub. 

Kvalitetnim radom na  vrednovanju prošlosti pomažemo boljem razumijevanju sadašnjosti i  oblikovanju življe i aktivnije budućnosti nezavisne kulturne scene. Priča se nastavlja u nekoj formi, nekad i negdje…

Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.

Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Iz najave: Filmske večeri u Močvari u srpanjskom izdanju predstavljaju film splitske redateljice Sunčice Fradelić Dok smo bili tu (2022) u produkciji Kino kluba Split koji je premijeru imao na prošlogodišnjem izdanju prestižnog festivala u Oberhausenu. Riječ je o meditativnom nizu vizualno impresivnih fragmenta kojima se gradi filmskih svijet tek naizgled nalik našem, a čija su glavna obilježja poetičnost i začudnost.

Sunčica je i dugogodišnje srce Kino kluba Split koji ove godine obilježava sedamdeseti rođendan pa ćemo se dotaknuti i bogate povijesti ovog legendarnog rasadnika talenata. U njegovu povijest zaronila je Iva Gavrilović te isplivala s fascinantnim filmom esejom Iz slike u sliku: Filmski kardiogram Kuće na pijesku (2023) u kojoj je slikovno i zvučno reinterpretirala jedini dugometražni igrani film nekadašnjeg motora splitskog kluba Ivana Martinca. Film je Ivi nedavno donio i posebno priznanje na Gledalištu Kinokluba Zagreb čija je Iva aktivna članica i jedna od voditeljica njegovih edukativnih programa.

S ove dvije strastvene eksperimentatorice nakon projekcije njihovih filmova razgovarat ćemo o alternativnim načinima pričanja priča, o prošlosti i budućnosti filmskog amaterizma i pokušati zajedno dokučiti kako njihovi i tuđi filmski kardiogrami mogu toliko točno zabilježiti emocije i misli.

Sandi Vidulić upoznat će sudionike_ce sa specifičnim lokalnim fenomenima kasnog historicizma i secesije u kontekstu povijesti umjetnosti, ali i društveno-političkih zbivanja, nudeći i suvremenu perspektivu. Daša Gazde govorit će o povijesti i ulozi Društva arhitekata Split, te kapitalnim projektima toga perioda: izgradnji HNK i pošumljavanju Marjana, dok će Jere Kuzmanić uz vođenu turu upoznati zainteresirane posjetitelje s nastankom i životom neformalnih sportsko-političkih društava, lokacijama na kojima su se okupljali pripadnici društava i njihovim aktivnostima. Ana Peraica predstavit će utjecaj zračne fotografije na urbano planiranje Splita od izuma do danas. Cilj je upoznati građane i polaznike programa o tome što je urbanizam, koliko je klasno i politički određen te tko nam gradi grad, tko planira, a tko naseljava. Prvi dio programa počinje s predavanjima koja će se održavati od 1. do 4. rujna i biti otvorena za javnost. 

Osim na teorijskom, šest odabranih polaznika_ca dobit će priliku sudjelovati i u praktičnom dijelu programa, istraživačkom i radioničkom. Nakon upoznavanja s temom, polaznici će odabrati područje koje žele istraživati te dobiti potrebne alate i podršku za predprodukciju vlastitih radova. Predprodukciju i kasnije faze programa vodit će Igor Bezinović i Sunčica Fradelić. Nakon istraživačke faze, intenzivniji rad na pripremi projekata za produkciju realizirat će se u sklopu radioničkog programa u periodu od 29. rujna do 1. listopada. 

Prijave na program otvorene su putem online obrasca do 20. kolovoza, a rezultati selekcije će biti objavljeni 24. kolovoza. Ukoliko odabrani sudionici nisu iz Splita bit će im osiguran smještaj u periodu 1. do 5. rujna i 29. rujna do 2. listopada.

Kotizacija za sudjelovanje u programu iznosi 25 eura. Sve ostale informacije o programu i voditeljima doznajte na službenim stranicama organizatora.

Prvog dana programa, 5. svibnja, održat će se projekcija dokumentarnog filma Disturbed Earth (2021) autora Kumjane Novakove i Guillerma Carreras-Candia. Nakon odgledanog filma slijedi diskurzivni dio.

Drugog dana programa, 6. svibnja, program počinje kratkim uvodom, a nakon projekcije filma Vitalina Varela (2019) Pedra Coste, Tanja Vrvilo će održati predavanje o filmu i voditi diskusiju s posjetiteljima.

Program je otvoren za građanstvo.

Više informacija pročitajte na web stranici Kino kluba Split.

Povodom sedamdesete godišnjice rada, KKS će predstaviti dvotjedni program koji će njihovu arhivu i nasljeđe postaviti u odnos spram novijeg i suvremenog stvaralaštva. Program uključuje izložbu Sedamdeset, niz projekcija iz različitih perioda Kluba, kao i izvedbu koje će se održati između 14. i 27. siječnja u prostorima Doma mladih. Organizatori poručuju kako je izložba proizašla “iz potrebe da povežemo ostavštinu svih generacija kluba na jednom mjestu i u istom vremenu – s osnovnom idejom da nam arhivi znače onoliko koliko žive sada i ovdje otkrivajući uvijek nove načine za njihovo tumačenje”.

Postav kustosa_ica Tonćija Kranjčevića Batalića i Sunčice Fradelić nasljeđu će tako pristupiti kroz kombinaciju sadašnjosti s eksponatima iz povijesti i digitalne arhive, prošlog i ovog stoljeća s radovima suvremenih umjetnica i umjetnika. “Pisani dokumenti, fotografije, filmovi, (o)sjećanja i misli utisnuti u različite materijale, sačuvani fragmenti, zalog minulog, pobuđuju maštu stvarajući veze i prolaze u prošlost – prošlost koja je i organski dio sadašnjeg trenutka, no prije svega u aktivnom odnosu s njim. S tim na umu konstelacija postava prati logiku perioda i cjelina, ali se po potrebi odmiče od njih prema inuitivnim i slobodnijim interpretacijama sadržaja, uvijek imajući u vidu poziciju promatrača kojeg želi angažirati”, piše u popratnom tekstu.

Kustos i kustosica ističu i kako su za potrebe izložbe nastali novi umjetnički radovi, među kojima su neki, poput serije fotografija Mjesta prizora Ane Vuko i višekanalne instalacije Sonje Leboš Split je najsnimljeniji grad na svijetu, inspirirani arhivskom građom.Druga skupina radova koristi pak tehnologiju prethodnika, poput radova polaznika radionice analogne fotografije pod mentorstvom Rina Efendića, ili video esej Iz slike u sliku Ive Gavrilović koji na neočekivan i svjež način citira i obrađuje film Ivana Martinca Kuća na pijesku (1985).

Detaljni raspored programa dostupan je ovdje.

Tekst je objavljen u okviru projekta Kinemaskop i uz podršku Hrvatskog audiovizualnog centra.