Transparentni proračuni omogućuju građanima da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu te da utječu na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti Vlade i vlasti lokalnih jedinica te smanjenje mogućnosti za korupciju. No, usprkos Zakonu o pravu na pristup informacijama, Zakonu o proračunu, uputama za izradu proračuna lokalnih jedinica i ponuđenom formatu vodiča za građane uz proračune lokalnih jedinica – veliki broj lokalnih jedinica rijetko objavljuje proračunske dokumente, a još rjeđe proračunske vodiče za građane.

Institut za javne financije (IJF) iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost svih 576 hrvatskih lokalnih jedinica: županija, gradova i općina. U izvještaju objavljenom 5. srpnja prikazani su rezultati analize provedene u razdoblju od studenog 2015. do ožujka 2016.

Prema indeksu otvorenosti proračuna 2015. koji za stotinjak država računa International Budget Partnership iz Washingtona, proračunska transparentnost hrvatske središnje države se u posljednjem krugu istraživanja pogoršala. Stoga Ministarstvo financija i Vlada, ako žele obvezati lokalne jedinice da poprave transparentnost svojih proračuna, moraju povećati transparentnost proračuna središnje države, navodi se u izvještaju autora Katarine Ott, Mihaele Bronić, Miroslava Petrušića i Branka Stanića.

Premda se transparentnost proračuna lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava stanje je i dalje nezadovoljavajuće. Najtransparentnije su županije, pri čemu je čak 11 županija objavilo svih pet ključnih proračunskih dokumenata. Transparentnost gradova je niža od županijske, samo je 25 od 128 gradova objavilo svih pet dokumenata. Transparentnost općina je najgora, samo 8 od 428 općina je objavilo svih pet dokumenata. Usprkos već uobičajenim jadikovkama o nedostatku sredstava, među najtransparentnijim lokalnim jedinicama nalaze se neke s ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku, kao i s brojem stanovnika znatno nižim od prosjeka, dok neke od lokalnih jedinica s najvišim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku u državi nisu objavile ni jedan proračunski dokument. 

Priličan broj gradova ima dobro organizirane stranice koje se lako i brzo pretražuju, s kvalitetnim i često zanimljivim vodičima za građane. Na službenoj stranici riječkog gradonačelnika nalazi se edukativna igra Proračunajme!, a Slavonski Brod omogućuje sudjelovanje u kreiranju gradskog proračuna. Osijek ima posebnu proračunsku stranicu, kao i Pazin sa stranicom Pazi(n), proračun! koja već nudi vizualizacije i mogućnost sudjelovanja u izradi proračuna za 2017. godinu. Grad Pula ima interaktivnu vizualizaciju PROračun koja omogućuje brojne analize i brze odgovore na pitanja te stranicu na kojoj građani kreiraju proračun. Izvan navedenih primjera dobre prakse, posebno je zabrinjavajuće što lokalne jedinice i dalje u znatno manjoj mjeri objavljuju prijedlog proračuna već objave izglasani proračun čime građane stavljaju pred gotov čin.

Izvještaj navodi da bi u promicanju transparentnosti i participacije građana ključnu ulogu mogle odigrati Zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina koje trebaju podizati svijest svojih članica o značaju proračunske transparentnosti za poboljšanje komunikacije s građanima, promoviranju odgovornosti lokalnih vlasti i podizanju povjerenja građana u način prikupljanja i trošenja lokalnih sredstava. Uz to, ističe izvještaj, cjelokupna javnost – građani, mediji, civilne udruge, poduzetnici – mora i sama zahtijevati veću proračunsku transparentnost u lokalnim jedinicama u kojima je zasad nedovoljna, te koristiti mogućnosti informiranja i sudjelovanja u onim lokalnim jedinicama u kojima je to već sada moguće.  

Analiza proračunske transparentnosti lokalnih jedinica mogla bi biti korisna i u osmišljavanju reforme teritorijalnog i fiskalnog ustroja države jer, za postizanje neophodnog konsenzusa svih zainteresiranih strana za provedbu te reforme, potrebna je participacija javnosti, a javnost može suvislo participirati samo ukoliko su joj dostupne cjelovite i pravovremene informacije o proračunu i proračunskom procesu, te ukoliko postoje mehanizmi koji tu participaciju omogućuju, zaključuje se u izvještaju.

Institut je objavio i interaktivnu kartu s detaljima o proračunskoj transparentnosti svih županija, gradova i općina.  

Može li biti drugačije? Možemo li kao društvo napredovati, učiniti taj iskorak pa umjesto peticija i prosvjeda, ogorčenja i potpunog gubitka vjere u sustav, netransparentnosti i koruptivnog ponašanja pokušati krenuti putem dijaloga i osluškivanja volje građana – koji de facto predstavljaju i oživotvoruju javni interes.

Na ta pitanja pokušat će se odgovoriti na panel diskusiji 10. rujna koju u 18 sati organizira udruga Zelena Istra u kavani Mozart Doma hrvatskih branitelja u Puli. Planirani format predviđa 4-5 uvodničara koji će u maksimalno 7 minuta iznijeti svoje stavove i na taj način stvoriti temelj i smjer diskusije, u kojoj mogu sudjelovati svi priusutni.

Panelisti-uvodničari koji su do sada potvrdili sudjelovanje su građani Umaga, Marčane i Pule te Josip Zidarić, osoba odgovorna za izradu PPIŽ u Istarskoj županiji. Potvrde se čekaju još za predstavnika/cu Zavoda za prostorno planiranje IŽ i ovlaštenika izrade SUO Urbisa d.o.o. Naglasak i zaključci ovog panela trebali bi biti u vezi sa željenim ili mogućim promjenama u cilju većeg doprinosa građana u izradi prostornih planova.

Participativno budžetiranje je proces koji uključuje pravovremeno informiranje i osiguranje prilika građanima za davanje konstruktivnih prijedloga koje se potom uključuje u proračun. Nakon što su građani, organizacije civilnog društva i institucije lokalne vlasti u Pazinu u okviru GONG-ovog projekta dokazale da je moguće uspješno provesti proces participativnog budžetiranja, želimo podijeliti stečena znanja i iskustva i potaknuti razvoj sličnih procesa u drugim lokalnima zajednicama. Više o samom projektu možete pročitati na proracun.pazin.hr i na www.gong.hr. 

Odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi predviđaju mogućnost izravnog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnih zborova građana. Isto tako, općinsko odnosno gradsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnih zborova građana, no njihovo mišljenje nije obvezujuće. Spomenute odredbe zakonska su osnova za uvođenje procesa participativnog budžetiranja, procesa koji izravno uključuje građane u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje proračuna. Dio ukupnog proračuna koji pripada participativnom proračunu podložan je dogovorima i promjenama, no uglavnom je riječ do maksimalno 20 posto ukupnih proračunskih sredstava prikupljenih prirezima, naknadama i sličnim izravnim davanjem građana. U stvarnosti, postoci koje građani mogu preraspodjeljivati često ne prelaze 5 posto proračuna. 

U Kodeksu fiskalne transparentnosti koji je u kolovozu 2014. objavio MMF, po prvi se put pojavljuje riječ građani, a sam Kodeks predviđa formalno uključivanje građana u odlučivanje o proračunu. Neke lokalne jedinice i prije objavljivanja Kodeksa samoinicijativno su uključile građane u izradu budžeta. Prema analizi otvorenosti proračuna hrvatskih županija, gradova i općina (2013-14), Labin direktno uključuje svoje građane u izradu proračuna, Koprivnica provodi ankete o proračunu, a Duga Resa, Koprivnica i Pula održavaju javne tribine i pozivaju građane da sudjeluju u raspravi o proračunu.

Projekt GONG-a, Grada Pazina i Društva Naša djeca te Instituta za javne financije i Udruge gradova pod nazivom Pazi(n), proračun! provodio se tijekom 2014. godine s ciljem da se u proces donošenja gradskog proračuna za 2015. godinu aktivnije uključe građani i javnost Pazina. Prethodno informirani građani, putem javnih rasprava na razini 12 mjesnih odbora Pazina, četiri fokusirane sektorske te online javne rasprave, mogli su predložiti komunalne akcije i sektorske prioritete za financiranje. Gradsko vijeće se ulaskom u projekt obvezalo prilikom rasprave o proračunu razmatrati prijedloge građana, kao i one dobivene nakon završne javne rasprave. U okviru projekta razvijena je i online aplikacija otvorenog koda sa prikazom elemenata participativnog i transparentnog donošenja proračuna. Osim što pridonosi osjećaju zajedničkog vlasništva, proces participativnog budžetiranja također jača demokraciju te podiže transparentnost i povjerenje građana. 

Pioniri participativnog budžetiranja su stanovnici i lokalna vlast brazilskog grada Porto Alegre. Na lokalnim izborima 1988. godine, nakon donošenja prvog demokratskog ustava u Brazilu, snažne kvartovske organizacije odlučile su dati potporu stranci koja će podržati veću participativnost u donošenju budžeta. Od tada, svake godine u ožujku organiziraju se skupštine s obzirom na problematična područja i teme, izabiru se delegati koji će zastupati projekte pred gradom, a nakon rasprave o prioritetima javne potrošnje kreće se u pregovore s gradskom vlašću. Povodom 25 godina od pokretanja tog prvog pravog participativnog budžetiranja, portugalska organizacija In Loco Association izdala je opsežan zbornik tekstova pod naslovom Nada za demokraciju: 25 godina participativnog budžetiranja širom svijeta. Dio zbornika bavi se generalnim pitanjima, problemima i dilemama participativnog budžetiranja, a velik broj tekstova posvećen je detaljnim opisima raznih modela koje je participativno budžetiranje poprimalo u raznim dijelovima svijeta. Zbornik sadrži osvrte iz prve ruke na participativne procese sa svih kontinenata, a verziju na engleskom jeziku možete besplatno preuzeti u pdf formatu.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.