Ovo je 44. izdanje festivala koji slovi kao jedan od najstarijih festivala nezavisnog filma na svijetu. Tijekom godina na Worldfestu mnogi danas poznati redatelji su dobili svoje prve nagrade za debitantske filmove, među njima i Steven Spielberg, George Lucas, David Lynch, Ang Lee, Ridley Scott, braća Coen i Brian De Palma.

“Jedan kadar. Dva tijela. I prekinuti seks. Film u kojem su lica i glasovi u off-u, a protagonist je razgolićeno meso Nje i Njega, tog devetog ožujka, u usputnoj vezi i usputnoj prevari” – u kratkim je crtama sadržaj kratkog igranog filma 9. ožujak. Taj “domaći erotski u boji” premijerno je prikazan na prošlogodišnjem Pula film festivalu, gdje je osvojio Nagradu za najbolji hrvatski kratki igrani film Ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana (FEDEORA). Žiri je naglasio ”originalan pristup seksu”, a film kao “beskompromisan, oštar i inovativan”. Film je također dobio i Nagradu za najbolji kratki igrani film na međunarodnom filmskom festivalu Euroshorts u Varšavi. U ”nervoznom krokiju o govoru tijela” glume Mia Biondić i Asim Ugljen.

Film Scenarij za običan život u Houstonu je imao međunarodnu premijeru, a dobio je zlatnu nagradu za dramu prema originalnom scenariju. Film je nastao u produkciji Artizane iz Zagreba. To je film o opraštanju od najmilijih, o životu i smrti, te kako naposljetku život ”uvijek ide dalje”. U glavnim ulogama nastupaju Marinko Leš, Hrvoje Kečkeš i Robert Ugrina.

Program Hrvatskog proleća, prikazan 30. ožujka u Domu omladine, čine filmovi 9. Ožujаk, Libertаngo, Rаstаnаk, Rаstаnаk 2, Sudbinа brojа 13, Prljаvi mаli mjehurići, Pusti me dа spаvаm, Hаrаkiri djeca i Pink Ekspres. Dušan Cicvara, izbornik programa, izjavio je da njihovi autori predstavljaju “mlade lavice i lavove koji vešto barataju filmskim jezikom”.

Irena Škorić je i svečano otvorila 58. Festival kratkog metra, s kolegicom iz Beograda Minom Đukić, a sudjeluje i u radu međunarodnog žirija. Film Rastanak, koji je uz Yugo, kratka autobiografija Mine Đukić prikazan na otvaranju Festivala, bio je posljednji film Irene Škorić na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, a riječima autorice, “to je priča o čoveku koji se uz suze oprašta od 30-godišnjeg ‘stojadina’, za koji je dobio 50 eura, ali je i priča o bivšoj Jugoslaviji i njenoj moćnoj industriji, kao i topla priča o odnosu oca i sina”. Beogradska publika imala je priliku vidjeti još tri filma Irene Škorić – 9.ožujak, Rastanak 2 te Sudbina Broja 13, film o zagrebačkom tramvaju na liniji 13 koji je sredinom 1980-ih skrivio najtežu nesreću u povijesti grada. Ta šarmantna vremešna mašina, popularni Genšer, postala je putujući hotel i dnevni boravak beskućnicima, onom nevidljivom dijelu društva koje je tranzicijsko vrijeme odbacilo na marginu. 

Među filmovima u programu Hrvatsko proleće prikazana su i tri rada Ivana Livakovića, također jednog od gostiju 58. Festivala kratkog metra, koji je 2009. za kratki igrani film Prljavi mali mjehurići osvojio nagradu Jelena Rajković HDFR-a za najboljeg mladog redatelja na Danima hrvatskog filma. Osim tog filma, beogradska publika imala je priliku vidjeti i njegovu Hаrаkiri djecu te Pink Express. Radi se, ističe se u tekstu, o redatelju kojeg “zanimaju urbane teme s queer elementima”. Upitan na konferenciji za novinare koliko je pokojni Tomislav Gotovac utjecao na njegov rad, Livaković je rekao da je vezan za progresivnije teme u Hrvatskoj, nalaženje novih modela i stavljanje naglaska na vizualne i audio efekte u filmu. “Gotovca sam dosta gledao, ali gledam i druge autore. Za mene je najbitnije naći svoj autentični filmski jezik”, rekao je Livaković, izbjegavši odgovor što misli o hrvatskoj kinematografiji danas, jer ga, kako kaže, ne zanima produkcijski dio posla, bitan mu je samo onaj kreativni.

U programu je s dva filma zastupljena i mlada redateljica Sara Hribar. Njen film Pusti me da spavam višestruko je nagrađivan i prikazan na više od dvadeset festivala širom svijeta.

Publika 58. Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma ima priliku do 3. travnja pogledati 73 naslova u natjecateljskim programima, uz prateće cijeline posvećene Iranu, Palestini i portugalskoj animaciji.