Natjecateljski i popratni program 14. Subversive Film Festivala donosi tridesetak recentnih filmskih naslova koji su obilježili tekuću godinu. Filmovi iz selekcije Dine Pokrajac i Dragana Rubeše natjecat će se za nagrade Wild Dreamer za najbolji dokumentarni i igrani film, a ocjenjivat će ih tročlani žiri koji čine redateljice i spisateljice Pary El-Qalqili i Callisto Mc Nulty te redatelj i kustos Ivan Ramljak. Program otvara nagrađivani hrvatski dokumentarac Tvornice radnicima Srđana Kovačevića praćen panelom u kojem će sudjelovati i protagonisti filma, radnici tvornice ITAS. U dokumentarnoj konkurenciji ističe se i Faya Dayi Jessice Beshir, dvostruki pobjednik festivala Visions du Réel te pobjednik Hot Docsa, Ostrov Svetlane Rodine i Laurenta Stoopa. Selektori izdvajaju i Povratak u Reims (Fragmenti) Jean-Gabriela Périota, koji kroz arhivske materijale donosi intimnu i političku priču o francuskoj radničkoj klasi od 1950-ih do danas, a inspiriran je istoimenim romanom Didiera Eribona. Iz igrane konkurencije izdvaja se hvaljeni film gruzijca Aleksandrea Koberidžea Što vidimo kada gledamo u nebo?, uvršten među pet najboljih ovogodišnjih ostvarenja u izboru Međunarodne federacije filmskih kritičara (FIPRESCI) te melankolični Tsugua dnevnici portugalskog autorskog dvojca Miguela Gomesa i Maureen Fazendeiro. Ističu se i pobjednik ovogodišnje sekcije Encounters na Berlinaleu, vijetnamska vizualna rapsodija Okus Lê Bảoa te Dragi drugovi! Andreja Končalovskog, dobitnik Posebne nagrade žirija u Veneciji.

Iz popratnog filmskog programa izdvaja se retrospektiva švicarskog autorskog militanta Fredija M. Murera čiji dokumentarno-igrani hibridi pokazuju kako je usprkos naizgled idiličnom miljeu u Švicarskoj itekako moguće stvarati filmske naracije otpora i denuncirati društvo kontrole. U sklopu programa Film XX koji je posvećen ženskim filmskim narativima, Subversive predstavlja legendarnu njemačku vizualnu umjetnicu i sineasticu Ulrike Ottinger, poznatu po svojim osebujnim komadima koji isprepliću etnografiju, povijest i fantaziju. Ovogodišnji Hommage posvećen je Amosu Vogelu (1921-2012), voditelju filmskog kluba Cinema 16 i autoru knjige Film kao subverzivna umjetnost. Povodom 100. obljetnice njegova rođenja kustosica Petra Belc priredila je prigodni filmsko-diskurzivni program.  U sklopu projekta Kinematografije otpora u suradnji s MSU Zagreb i kustosicom Leilom Topić prikazuje se novi film multimedijalne umjetnice Nicole Hewitt, Žene minorne spekulacije, spekulativno putovanje tragom neolitskih figurina u Podunavlju koje će zatvoriti filmski dio festivala.

U diskurzivnom dijelu programa 14. Subversive Forum pod voditeljstvom Karoline Hrge donosi kombinaciju događanja uživo i online uz sudjelovanje svjetskih autorica i autora. Feministkinja, filozofkinja i politologinja Nancy Fraser održat će online predavanje koje će se baviti COVID-krizom i socijalnom reprodukcijom u postpandemijskom kapitalizmu. Profesor filozofije s Politehničkog instituta Worcester, kritički animalist John Sanbonmatsu održat će predavanje na temu antispecizma i klasne dimenzije opresije životinja. Pridružit će im se i Ashley Bohrer, čija su uža polja istraživanja intersekcionalnost, marksizam i društveni pokreti, te Lilijana Burcar, autorica knjige Restauracija kapitalizma, repatrijarhalizacija društva. Alfredo Saad Filho, profesor političke ekonomije i međunarodnog razvoja na King’s College u Londonu, održat će predavanje na temu autoritarijanizma u doba neoliberalnog kapitalizma s fokusom na Bolsonarovu administraciju.

Pored predavanja očekuju nas i dvije promocije knjiga, renomirani filozof Jacques Rancière i Leonardo Kovačević predstavit će hrvatski prijevod nove Rancièreove knjige U kojem vremenu živimo? u izdanju organizatora festivala, udruge Bijeli val, dok će autorski trio Paško Bilić, Toni Prug i Mislav Žitko uz gostujuću online komentatoricu Ursulu Huws predstaviti svoju knjigu Politička ekonomija digitalnih monopola: proturječja i alternative komodifikaciji podataka u izdanju Bristol University Pressa.

AlterEkonomski forum kroz nekoliko panela koje će voditi Dimitrije Birač tematski fokusira 30. godišnjicu raspada SFRJ, kao i najavljeno uvođenje eura. Kroz razgovor s poznatim ekonomistom Costasom Lapavitsasom diskutirat će se je li Hrvatska, kao zemlja europske periferije, spremna za euro i što će on značiti za strukturu njene ekonomije. Uoči panela od 11. do 15. listopada u suradnji sa SKD Prosvjeta i Arhivom Srba te kustosicom Davorkom Perić odvija se izložba Detonacija u umjetnosti na kojoj će biti izložen čelični komadić Spomenika pobjedi naroda Slavonije, djelo kipara Vojina Bakića, preostao nakon njegova rušenja.

Iz bogatog programa izdvajamo još simpozij Privilegija manjine posvećen piscu i filozofu Radomiru Konstantinoviću koji vode Tomislav Brlek i Nenad Rizvanović, a održava će se 22. i 23. listopada u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža;  Antikapitalistički seminar koji se održava u sklopu Škole suvremene humanistike, te simpozij Gramsci danas posvećen talijanskom marksističkom filozofu i piscu Antoniju Gramsciju, koji je i u fokusu novog izdanja časopisa Dossier Up&Underground.

Raspored svih programa Subversive Festivala dostupan je na službenim stranicama.

Kako je na početku istaknuo moderator razgovora i glavni urednik domaćeg LMD-a Stipe Ćurković, uredništvo časopisa nastojat će svaka tri do četiri mjeseca organizirati tribine poput ove te se kroz javne susrete još jednom osvrnuti na istaknutije teme iz recentnih brojeva. Uz Ćurkovića, u Francuskoj medijateci govorili su autori tekstova u LMD-u na temu krize Primož Krašovec i Mislav Žitko te izvršna urednica u LMD-u i novinarka Andrea Radak.  

Slovenski teoretičar Primož Krašovec, čiji smo tekst o nedavnim prosvjedima protiv mjera štednje u Sloveniji mogli čitati i u prvom broju LMD-a, na tribini je pozvan prokomentirati začuđujuć doseg lijevih kritičkih glasova u srednjostrujaškim medijima u Sloveniji. Naime, Krašovec je jedan od nekoliko intelektualaca s lijevom neinstitucionalnom pozadinom koji su zimus, u vrijeme serije prosvjeda i ustanaka protiv politike tadašnje vlade Janeza Janše, često citirani i upitani za mišljenje od strane velikih medija. Budući da je nakon Janšina pada zanimanje za takav vid rasprave znatno opao, Krašovec je dinamiku interesa protumačio kao oportunizam liberalnih medija koji su željeli ubrzati promjene na političkom polju. 

Iako je u širem medijskom prostoru radikalna kritika još uvijek “ovisna o spektaklu”, Krašovec ne odbacuje i tako prilagodljivu afirmaciju glasova s ljevice kao priliku, ako će oni čija se kritika prenosi, biti svjesni konteksta. Govoreći o budućim i mogućim strategijama, slovenski je teoretičar napomenuo kako je za lijeve glasove važan nastavak borbe za mjesto unutar postojećih medija, ali i poticanje vlastitih medijskih inicijativa.   

Nakon razgovora o slovenskom tisku, Mislav Žitko iz Centra za radničke studije govorio je o odabiru sugovornika hrvatskih medija pri obradi tema koje se tiču ekonomske krize u zemlji i inozemstvu. Žitko je proučavajući medijsko polje primijetio određena ograničenja domaće ljevice pri artikulaciji kritike ekonomskih procesa. Kako je kazao na tribini, posljedica je to prvenstveno tobožnje depolitizacije ekonomije u 1990-im, procesa koji je medijima danas nametnuo kriteriji koji zahtijeva da se većina pitanja o ekonomiji upućuju tzv. nezavisnim ekonomskim stručnjacima. U tom smislu, situacija je posve različita od Slovenije, gdje su mediji posegnuli i za interpretacijama koji ne dolaze nužno iz oblasti ekonomije. Upozorivši kako je medijska reprezentacija, u ovom slučaju krize, produkt mnogih društvenih silnica, Žitko je kazao kako se i kod nas tu i tamo pojavljuju opozicijski glasovi u mainstream medijima, no na takve pojave se ne može gledati kao afirmaciju lijevog glasa, već kao na načelno pokazivanje pluralnosti mišljenja. Govornik se također složio s Krašovcem kako je jedan od načina da ljevica transformira javno mišljenje taj da proizvede svoj prostor, a takvim sigurno smatra i novopokrenuti LMD. “No, ne mislim samo na pokretanje medija posvećenih debati i kritici, već i na iniciranje promjena u polju civilnog društva i sveučilišta. Ukoliko se to ne dogodi, očekuje nas monotona reprezentacija krize i ekonomije”, zaključio je Žitko.     

Andrea Radak na tribini se također referirala na “ideologiju profesionalizma” koju je prepoznala u zahtjevu za “objektivnim novinarstvom” koje često isključuje kritiku i reproducira metafore. Radak je ukratko izložila upravljačku i uredničku matricu koju je moguće prepoznati u većini domaćih tiskovina, a koju čini čvrsta hijerarhijska struktura, izuzetno malo zaposlenih novinara i velik broj honoraraca, dok kolumnisti često ne zauzimaju kritičku poziciju već svoje tekstove koncipiraju prema željama izdavača ili glavnog urednika. Radak je istaknula kako LMD predstavlja drugačiju paradigmu novinarstva te osim što nastoji emancipirati čitatelje, emancipira i ideju novinarskog kolektiva. Upravo je zato izdavač LMD-a zadruga, nešpekulativna organizacija, jer vlasnički koncept novina utječe na rad i sadržaj.

Zbog ograničenog radnog vremena Francuske medijateke, tribina je zaključena nakon nešto više od sat vremena. S obzirom na aktualnost tema, medijsku reprezentaciju krize i novopokrenuto hrvatsko izdanje LMD-a, te dobar odaziv publike, prostora za još jednu tribinu u organizaciji uredništva LMD-a, u skorije vrijeme zasigurno ima.   

Petra Novak 

Kratka ceremonija otvaranja najavljena je za subotu, 4. svibnja u 20 sati, nakon koje slijedi projekcija filma Pervertitov vodič kroz ideologiju autorice Sophie Fiennes. Nakon projekcije održat će se razgovor s redateljicom uz pitanja publike.

Posljednjih nekoliko godina postepeno gradeći platformu za alternativne društvene mobilizacije, Subversive Forum postao je jedno od ključnih europskih točaka mobilizacije gdje se okupljaju aktivisti i intelektualci iz regije ali i cijelog svijeta, sve s ciljem zajedničkog promišljanja i izgradnje nekih boljih društvenih sustava. Drugi Balkanski forum trajat će tri dana, a održavat će se u Zagrebačkom kazalištu mladih. U nedjelju, 12. svibnja, Balkan Open ugostit će 12 paralelnih samoorganiziranih panela na kojem će predstavnici pokreta i ostali akteri društvenih gibanja raspravljati o problemima na koje je usredotočen njihov rad i borba. Ove će godine pod posebnom lupom biti šest tema: demokratizacija i participacija, radničke borbe, spol i klasna ravnopravnost, novi ekonomski modeli, zajednička i javna dobra te mediji i javna sfera. Da bi se uhvatilo u koštac s ovim temema, šest radnih grupa pripremit će svoje zaključke i predstaviti ih u ponedjeljak i utorak, 13. i 14. svibnja, na šest panela. Njihove rezultate komentirat će međunarodni stručnjaci, nakon čega će se otvoriti rasprava. Očekuje se da će na Drugom Balkanskom forumu sudjelovati oko 50 organizacija s cijelog postsocijalističkog Balkana.

Četvrti dan Subversive Foruma, 15. svibnja, bit će posvećen temi naslova Prema budućnosti zajedničkih dobara. Rasprava je organizirana u partnerstvu s Fondacijom Heinrich Böll, a cilj joj je detektirati i propitati ključne probleme novih privatizacija u Hrvatskoj (voda, energetika, željeznice). U četvrtak i petak, 16 i 17. svibnja, u suradnji s mrežom Transform! Europe raspravljat će se o temama naslovljenim Širenje postdemokratske Europe i Europska ljevica i globalna kriza kapitalizma. Svi paneli programa Subversive Forum odvijaju se u ZKM-u.

Pod okriljem Sajma knjiga, koji se već redovito održava u sklopu Subversive Festivala, ove će se godine u suradnji s PEN-om održati i književna konferencija naslovljena Angažman danas kojoj je cilj istaknuti značaj angažirane književnosti ali i važnost političkog angažmana samih pisaca. Popratni program SubLit café – prostor za večernje rasprave, čitanje i druženja s piscima – otvorit će Predrag Lucić i Boris Dežulović Melodijama bijede i pobjede, sit-down-cabaret-programom koji spaja satiru, kritiku, literaturu i glazbu. U foajeu kina Europa na Dan pobjede, 9. svibnja, spomenuti će duo izvesti aktualno i tematski prilagođeno uprizorenje ovog djela. Neki su od gostiju književne konferencije i Karl-Markus Gauss, Christos Chrissopolous, David Van Reybrouck, Andrej Nikolaidis, Ivana Sajko, Aleš Debeljak, Selvdin Avdić, Daša Drndić te predsjednik međunarodnog PEN-a John Ralston Saul.

Petnaestodnevni Subversive Festival započinje filmskim programom koji se održava u prvom tjednu i donosi pedesetak naslova u nekoliko sekcija. Ovogodišnja je novost službeni natjecateljski program koji će ponuditi izbor recentnih europskih i svjetskih igranih i dokumentarnih filmova tematski vezanih uz ovogodišnji festivalski fokus, utopiju demokracije. Pored natjecateljskog programa, premijerno će biti prikazano deset epizoda dokumentarnog serijala Neispričana povijest Sjedinjenih Država trostrukog oskarovca Olivera Stonea, ovogodišnjeg gosta Subversive Film Festivala. Uz niz predvanja i razgovora s gostujućim redateljima popratni filmski program uključuje i retrospektivu pod nazivom Chris Marker – Mjesto oproštaja. Radi se o hommageu filmskom velikanu koji nas je napustio sredinom prošle godine u svojoj 91. godini, a koji je za života stajao na braniku “umjetničke ljevice”. Osim toga, popratni program donosi i sekciju Queer izvan svoja četiri zida, izbor filmova koji angažirano i estetski promišljeno spajaju političko i seksualno, privatno i javno, duhovno i svjetovno.

Unutar Subversive Foruma i Balkanskog Foruma, 10. i 11. svibnja bit će održan 3. Joint Social Conference, samo tri tjedna prije atenskog Alter-samita. To će biti važna prilika za okupljanje velikog broja organizacija te društvenih aktera i sindikalista iz istočne Europe i Balkana koji će raspravljati o društvenim pokretima u raznim zemljama, suočiti se s novim izazovima sve dublje krize i poboljšati analizu globalne situacije s drugog Joint Social Conferencea.

U sklopu festivala prvi će se put održati konferencija Subverzivna književnost na kojoj će neka od najvažnijih književnih imena iz regije i svijeta raspravljati o oblicima i značaju angažiranosti u suvremenoj književnosti, novinarstvu i izdavaštvu.

Također, u suradnji sa 6. Subversive Festivalom, u Splitu će se održati jednodnevni festival o ekonomskoj situaciji u Dalmaciji promatranoj u širem, mediteranskom kontekstu.

Detaljni program potražite na službenim stranicama.

Fotografija: Felipe Venancio

Uvodna izlaganja na tribini 1. maj – prošlost i budućnost otpora održat će Mario Iveković (Novi sindikat), Željko Klaus (Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske), Dean Duda (Sindikat “Akademska solidarnost”), Srećko Horvat (Subversive Forum), Anita L. (MASA – Mreža anarhosindikalista) i aktivisti Federacije za anarhistično organiziranje (FAO) iz Slovenije.

Ovom tribinom M31 kolektiv želi podsjetiti na protestna i borbena ishodišta 1. maja te na rezultate izborene kroz radikalnu radničku borbu. Također želi ukazati na današnji otpor radnika i drugih socijalnih grupa, te razmotriti buduće perspektive radničkog i općenito emancipacijskog pokreta.

Kako su ove godine, umjesto graha i kobasica u gradskim parkovima, sindikati odlučili organizirati masovniji radnički i građanski prosvjed, ova tribina predstavlja svojevrsno “zagrijavanje”, odnosno poziv za sudjelovanje na prvomajskom sindikalnom prosvjedu Mijenjajte smjer (Zagreb, Trg bana J. Jelačića, srijeda, 1. maj, 12 sati) te na prvomajskom antikapitalističkom bloku (Zagreb, Trg Francuske Republike, srijeda, 1. maj, 10.30 sati), koji će se, nakon marša zagrebačkom Ilicom, priključiti općem sindikalnom prosvjedu na Trgu bana J. Jelačića.

Organizacije i pokreti diljem Balkana, kao i njihovi partneri izvan regije, pozvani su do 1. veljače 2013. godine poslati prijedloge panela koji odgovaraju tematskim blokovima definiranim na prvom Balkanskom Forumu, što su ujedno i neka od najvažnijih društvenih i političkih pitanja na suvremenom Balkanu. Zadane teme su Demokratizacija i participacija, Radničke borbe, Seksualna i klasna jednakost, Novi ekonomski modeli, Zajednička i javna dobra te Mediji i javna sfera. Svaki panel mora imati moderatora, tri do četiri panelista te ostaviti dovoljno vremena za raspravu. Također, panel moraju organizirati najmanje dvije organizacije ili pokreta iz najmanje dvije balkanske zemlje (ukoliko je moguće, panel mogu organizirati zajedno s partnerima izvan regije), među panelistima mora biti najmanje tri izlagača iz tri različite balkanske zemlje (moguće je imati i jednog ili dva panelista izvan regije). 

Prijedloge panela, koji moraju sadržavati imena i kontakte organizatora, organizacija, pokreta, moderatora i panelista, naslov i sažetak s objašnjenjem (do dvjesto riječi) te kratkim opisom organizacija i pokreta koji sudjeluju u panelu od (do sto riječi za svaki), do navedenog je roka potrebno dostaviti na kontakt email adresu.

Subversive Forum može pokriti troškove putovanja i smještaja samo određenom broju regionalnih sudionika, stoga je važno u prijedlogu navesti mogu li vaši panelisti ili neki od njih, osigurati nezavisno financiranje. 

Više informacija o prošlogodišnjem Balkanskom forumu pronađite ovdje.  

Izvor: BF

Hardt je svoje predavanje u Europi većim dijelom posvetio četirima osnovnim figurama subjekta koje se može misliti u horizontu recetne socijalne krize. Subjekt se kroz njegovu kategorijalnu prizmu prelama kao zadužen, medijatiziran, sekuritiziran i reprezentiran. Subjektovo je djelovanje tako prikriveno i zamućeno. Što je zaduženost? Naziv za stanje u kojem smještaj, obrazovanje, briga za zdravlje i svakodnevni život postaju sve manje zamislivi bez kredita. Ne samo pravni mehanizam čija perpetuacija služi porobljavanju već ubrzano uspostavljanje duga kao nužnog uvjet samog preživljavanja u današnjem društvu. Što je medijatiziranost? Definitivno odustajanje od pojma alijenacije prema kojem je pojedninac tehnologijom otuđen od vlastite punoće i autentičnosti te drugačiji opis njegova položaja u komunikacijskoj mreži. Medijatiziranost možda opisuje subjektovo stanje u mreži uslijed koje je trenutno većina njegovih aktivnosti podložna supsumciji pod kapitalističku logiku, ali nipošto ne i njegovu sudbinu. Sekuritiziranost je subjektovo stanje u društvu nadzora u kojem postoje zatvorenici i čuvari pri čemu se od subjekta traži da istodobno igra obje uloge. Za sekuritizirane izvanredno stanje ne prestaje što je pretpostavka i snažna legitimacija povećanja kapaciteta nadziranja pomoću novih tehnoloških sistema namijenjenih praćenju globalnih elektroničkih komunikacija. Činjenica da raste broj ljudi u zatvorskim institucijama nipošto nije, napominje Hardt, u kontradikciji s novim djelovanjem moći. Reprezentiranost označava demokratski deficit koji proizlazi iz političke reprezentacije na lokalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini. On je jedan od uzroka krize, ali i, što je bilo posebno žalosno posljednjih godina, jedna od njezinih posljedica. Hardt i Negri pišu da je započeo proces izlaska iz stanja zaduženosti, medijatiziranosti, sekuritiziranosti i reprezentiranosti neprihvaćanjem duga kao svoga, proizvodnjom istine o vlastitom stanju, savladavanjem straha i osporavanjem mehanizama reprezentacije. Ukratko, okupacijskim pokretima.

Hardt je opis okupacijskih pokreta u kinu Europa započeo usporedbom s antiglobalizacijskim pokretom. Razlika između njih je u tome da je potonji je bio nomadski, dok je prethodni sjedilački. Okupacijski pokreti ostaju na mjestu i pružaju aktivan otpor pomicanju. Dok je antiglobalizacijski pokret naglašavao globalnu razinu problema, okupacijski pokreti snagu crpe iz ukorijenjenosti u lokalne društvene probleme koji korespondiraju s društvenim problemima na dugim lokacijama. Između njih postoji također velika sličnost. Radi o horizontalnoj strukturi koja funkcionira bez zapovjednog središta koristeći pritom demokratske prakse odlučivanja tako da svi sudionici aktivno rade protiv postojećeg poretka. Svijest o načinu proizvodnje zajedničkog koja se stječe kroz iskustvo okupacijskih pokreta trebala bi, prema Hardtu i Negriju, postati stabilnija. “Pokreti su”, kako pišu u uvodu, “proglasili novu nezavisnost, a konstitutivna moć mora to prenijeti dalje.”

Deklaraciju Hardta i Negrija možete preuzeti ovdje.

A.J.

Teškoće nastaju kad se prepozna razlika između javnog i zajedničkog i konzekventno pokušaju donijeti normativne smjernice za mišljenje i djelovanje.  U kontekstu rasprave “javno” koje se našlo pod privatizacijskim udarom zbog sustavnog provođenja neoliberalnih dogmi u praksu odnosi se na prostor koji je prethodno bio pod državnim vlasništvom.  “Zajedničko” je koncept koji podrazumijeva otvoren pristup prostoru. Ljudi koji prostor koriste organiziraju se radi upravljanja njime. Uvođenje pojma zajedničkog omogućuje mišljenje otpora privatizaciji zajedničkih dobara i usluga bez opreke između privatnog i javnog. Strategija otpora privatizaciji s uvođenjem pojma zajedničkog nije prisiljena državu smatrati svojim krajnjim horizontom. U trenutnoj situaciji, ako je suditi prema jučerašnjem danu na Subversive Forumu, ključno pitanje nije treba li nam država, nego koliko nam, gdje i kada, država treba.

A.J.

Sassen upozorava na nagli porast isključenih. Radi se o porastu u broju stravično siromašnih raseljenih ljudi koji su uskladišteni u raznim izbjegličkim kampovima, pripadnicima manjina koje se krivično goni i  trpa u zatvore te obespravljenim radnicima koje se eksploatira do krajnjih tjelesnih granica. Analiza ne dozvoljava održivost koncepta triju svjetova. Treći svijet možemo bez ikakvog problema prepoznati u prvom svijetu kad se razmatra periferizacija jezgre u vidu susjedstva opustošenih zaplijenom domova koji su bili pod hipotekom ili gradova duhova nastalih gašenjem proizvodnih pogona. Pozicionirati Hrvatsku u kontekstu analize Saskije Sassen doista nije teško. U opisu vanjskih pritisaka zbog kojeg vraćanje duga ima prioritet nad razvojem infrastrukture, bolnica, škola i ostalih ciljeva od općeg interesa lako je prepoznati stvarnost koju živimo. Kao i činjenicu da je socijalno discipliniranje u slučajevima poput hrvatskog dugoročno puno važnije od vraćanja duga. Sassen uvjerljivo pokazuje kako preoblikovanje koncepta prvobitne akumulacije u ovom smjeru omogućuje dublje razumijevanje kreditiranja kao mehanizma pustošenja bitnih sektora tradicionalnih ekonomija, uništavanja velikog dijela sitne buržoazije pojedinih nacionalnih država i naglog osiromašenja naroda i same države. 

Jedan od trenutno postojećih načina otpora ovom stanju, istaknula je Sassen u jučerašnjem predavanju “Globalna ulica:nastajanje političkog”, prosvjedi su poput onih na trgu Tahrir ili pokret Occupy! Sasken se prisjetila svoje rasprave s Ericom Hobsbawmom o transformativnim i emancipatornim potencijalima pokreta Occupy. Ne dijeli vrijednosni sud s ljevičarskim nestorom. Njena analiza uvelike podsjeća na onu McKenzieja Warka. Occupy prema Saskiji Sassen predstavlja stvaranje novog teritorija koji, uz zauzimanje prostora, podrazumijeva i određeno uređenje. Javni prostor prema uobičajenom europskom poimanju predstavlja prostor za ritualne prakse odvijaju procesi određeni kodovima koji dijele njihovi sudionici. Occupy očuđuje te kodove, započinje proces njihove dezintegracije, čime se aktivno stvara prostor za drugačiju vrstu praksi. Sasken pokretu Occupy pripisuje, između ostalog, operaciju kolektiviziranja semantičkog prostora u kojem se mogu odvijati određene vrste rasprava kakve inače nisu moguće. Pokret  nema definiran oblik, ali svojom otvorenošću može privući mnogo ljudi. Njegov program nije jasno naznačen, ali s obzirom na brojnost i različitost mjesta na svijetu kojima se proširio, nepotrebno ga je, ali i nemoguće, unificirati.  Occupy je zona između nemoći i stjecanja moći, prostor koji dozvoljava razvoj političkog i socijalnog, teritorij mogućnosti i obećanja.

A.J.

S obzirom na Grčku kao opće mjesto globalne ekonomske krize, ovaj aktivistički film jake mobilizacijske moći ujedno je i sjajan uvod u drugi dio Subversive Festivala – Međunarodnu konferenciju Budućnost Europe te Subversive Forum. 

U nedjelju, 13. svibnja, u 19 sati u kinu Europa, okruglim stolom naziva Kriza Europe na kojem sudjeluju Slavoj Žižek, Tariq Ali i Gianni Vattimo službeno će početi međunarodna konferencija 5. Subversive Festivala na kojoj će uz spomenute predavanja održati i druga ključna imena radikalne misli poput Michaela Hardta, Gayatri Spivak, Samira Amina, Bernarda Cassena, Renate Salecl, Christiana Marazzija, Saskie Sassen, Erica Toussaint, Dubravke Ugrešić…

Više o konferencijskom dijelu festivala čitajte ovdje. 

Svakoga dana sve je jasnije i vidljivije da se globalni kapitalistički sustav približava apokaliptičnoj nultoj točki. Njegova su četiri jahača apokalipse ekološka kriza, neravnoteža u ekonomskom sustavu, posljedice biogenetičke revolucije te eksplozivni rast društvenih podjela. No je li to kraj svijeta, ili samo kraj svijeta kakav poznajemo? U svojoj najnovijoj knjizi, Živjeti na kraju vremena, Žižek analizira sadašnju krizu te pogađa srž problema. Zapadna civilizacija u suočavanju s ekonomskom krizom koja ju je pogodila mora proći pet stanja: poricanje, bijes, cjenkanje, depresiju i prihvaćanje. 

Slavoj Žižek, filozof, sociolog, kulturni kritičar i psihoanalitičar, rođen je u Ljubljani 1949. godine. Doktorirao je na Ljubljanskom sveučilištu 1981., a drugi doktorat obranio je u Parizu na slavnom Sveučilištu Pariz VIII. Međunarodni je ravnatelj Instituta za humanističke znanosti Birkbeck u Londonu i viši istraživač na Institutu za sociologiju Sveučilišta u Ljubljani. Gostujući je profesor na brojnim sveučilištima u svijetu. Gostujući je profesor na brojnim sveučilištima u svijetu. Često ga nazivaju “divom iz Slovenije” i “najopasnijim filozofom na svijetu”. Objavio je više od 50 knjiga (prevedenih na 20 jezika) na teme koje sežu od filozofije te frojdovske i lakanovske psihoanalize pa sve do teologije, filma, opere i radikalne politike. Neke od knjiga koje je objavio su Sublimni objekt ideologije (2002.), Škakljivi subjekt (2006.), O nasilju (2008.), Paralaksa (2009.) i Druga smrt neoliberalizma (2010.). Prema nedavnom prikazu u New Yorkeru, Slovenija ima reputaciju “koja je disproporcionalna njezinoj stvarnoj veličini upravo zbog rada Slavoja Žižeka”.

Žižek će u sklopu Subversive Foruma 14. svibnja u 18 sati u kinu Europa zajedno s Ankicom Čakardić predstaviti svoju novu knjigu u izdanju Frakture, a iste će večeri, s početkom u 20 sati, u istome prostoru održati predavanje naslovljeno Znakovi iz budućnosti. 

Izvor: Fraktura / SFF