Krajem 2014. Vlada Republike Hrvatske imenovala je Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u sastavu Neven Budak (predsjednik), Petar Bezinović, Vladimir Mrša, Teo Matković, Ignac Lovrek, Feđa Vukić, Tomislav Filetin, Tihomir Tomčić i Eli Pijaca Plavšić. U razdoblju od 24. listopada 2014. do 31. ožujka 2016. započela je provedba 122 mjere, a u potpunosti je provedeno njih 17. Radi se uglavnom o mjerama koje ne zahtijevaju kontinuiranu provedbu, dok se znatan broj mjera provodi u razdoblju od nekoliko godina. Akcijskim je planom bio predviđen početak rada na većem broju mjera.

Za nepridržavanje rokova postoji nekoliko objektivnih razloga. Između ostalog, kašnjenje s početkom provedbe jedne mjere izaziva lančano kašnjenje njih nekoliko međusobno povezanih, a usmjeravanje gotovo isključivo na provedbu Cjelovite kurikularne reforme rezultiralo je zanemarivanjem ostalih povezanih ciljeva. Dug period trajanja tehničke vlade i sastavljanje nove vlade kao posljedicu je imalo kašnjenje u pokretanju novih projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova. 

Izvješće koje je 29. svibnja 2016. objavljeno na službenim stranicama Strategije Nove boje znanja sadrži sažetke provedbe Strategije po njezinim područjima: rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih, znanost i tehnologija te smjernice za provedbu Strategije. Povjerenstvo je također za svako pojedino područje navelo prijedloge za pokretanje aktivnosti u 2016. godini. Naposljetku, u izvješće je umetnut tablični prikaz ciljeva, mjera i statusa provedbe koji prikazuje pregled aktivnosti svih relevantnih dionika. 

U ponedjeljak, 30. svibnja, Posebno stručno povjerenstvo održalo je konferenciju za novinare na kojoj se osvrnulo na izjave koje je ministar Predrag Šustar dao prošli tjedan, između ostalih, i onu kojom je Ekspertnu radnu skupinu na čelu s Borisom Jokićem optužio za kašnjenje u provedbi Cjelovite kurikularne reforme te potrebu recenziranja kurikularnih dokumenata. Posebno stručno povjerenstvo istaknulo je da se najviše kasni upravo s onim mjerama iz Strategije koje su u nadležnosti Ministarstva obrazovanja.

“Od ukupnog broja mjera 186 ih je u nadležnosti Ministarstva. Ono je najodgovorniji dionik sustava obrazovanja, međutim odgovorno je i samo za nešto malo više od pola Strategije. Drugi koji su odgovorni su Vlada, naše Povjerenstvo i još 24 institucije. Dakle, netko treba biti izvan struktura koje prate provedbu strategije”, rekao je predsjednik povjerenstva Neven Budak. Istaknuo je da je najveći dio posla obavio Jokić sa svojim timom, a “ostali koji su u Ministarstvu trebali započeti svoj dio, najveći još nisu”.

“Nezainteresiranost prošle Vlade nastavila se s nezainteresiranosti ove Vlade. Ne samo da nismo uspjeli kontaktirati Ministarstvo, nego nismo uspjeli uspostaviti kontakt s Uredom premijera”, rekao je. “Samo Petrov je pokazao interes, do premijera nismo uspjeli doći. Nismo dobili odgovor, niti je sastanak s premijerom održan. Jedina reakcija na izvještaj bila je pressica Šustara na kojoj se govorilo da smo mi krivi za kašnjenje strategije”.

Budak je istaknuo i važnu točku Strategije i kurikularne reforme – strukovno obrazovanje kojem je prema objavljenim dokumentima napokon pridana posebna, nužna pozornost: “Što se tiče kritika našem Povjerenstvu i timu eksperata, zanimljivo je da se puno govori o kurikulumu hrvatskog jezika i povijesti, ali nitko ne govori o strukovnom obrazovanju. Strukovno je obrazovanje puno važniji element našeg obrazovanja nego se čini. 75 posto srednjoškolaca ide u strukovne škole, a ne u gimnazije. Nezaposlenost se može smanjiti samo ako imamo kvalitetne učenike u strukovnim školama, no ta tema očito nije zanimljiva”, napomenuo je.

Podsjetimo, kurikularna reforma nekoliko je već puta pokrenuta i zaustavljena od izglasavanja povjerenja novoj Vladi. Prvi put pri predstavljanju smjernica Vlade, potom izjavom ministra da je moguće odgoditi reformu za godinu dana, pa objavom proračunskih smjernica iz kojih je nestala kurikularna reforma, te službenim priopćenjem Ministarstva da se nikakvo povlačenje novaca iz europskih fondova neće dogoditi dok ne krenemo u eksperimentalnu provedbu. Istovremeno, ministarstvo je davalo načelnu, ali ne i konkretnu  podršku reformi pa je tako od predviđenih 12 milijuna kuna na potrebe kurikularne reforme potrošeno tek 3 milijuna, dok nastavnici-članovi stručnih skupina još nisu vidjeli ni ugovor, a kamoli honorare.

Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje (NVOO), stručno i strateško tijelo koje je osnovao Hrvatski sabor i koje prati kvalitetu sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj, istaknulo je u priopćenju da situacija u kojoj se nalazimo pokazuje pomanjkanje političkog i stručnog usuglašavanja pri donošenju strateških odluka i preuzimanju odgovornosti za njihovu provedbu. “Zbog neodgovarajuće podrške procesu kurikularne reforme, stručna je rasprava promijenila diskurs i postala isključivo predmetom političkog nadmetanja. Na taj je način obrazovanje, kao jedini i najsnažniji agens napretka, postalo svojevrsni talac političke borbe i alat za dodatno produbljivanje podjela pri čemu se u komunikaciji i sučeljavanju argumenata nerijetko ne biraju riječi, a rasprava spušta ispod civilizacijske razine”. 

Podršku Ekspertnoj radnoj skupini dalo je i Nacionalno vijeće učenika (NUVRH) koje će u četvrtak, 2. lipnja, održati sjednicu u Ministarstvu na koju je pozvan i ministar Šustar. “Od njega očekujemo da se pojavi i razjasni nam nedoumice koje su nastupile ovakvim raspletom situacije. Mi smo izuzetno nezadovoljni načinom na koji se Vlada i Ministarstvo odnose. Već smo reagirali dopisom koji je išao u javnost. Najviše što možemo napraviti je dati podršku ekspertnoj radnoj skupini, a to smo već učinili”, rekao je Karlo Horvat, predsjednik Nacionalnog vijeća učenika, najvećeg predstavničkog tijela učenika u Hrvatskoj i savjetodavnog tijela Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Kao što smo pisali, Ekspertnu radnu skupinu i prosvjed zakazan za 1. lipnja u više gradova diljem Hrvatske, podržalo je više od 80 posto nastavnika uključenih u stručne radne skupine, Sindikat obrazovanja medija i kulture, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske – POS Istarske županije, Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Matica hrvatskih sindikata i Sindikat zaposlenika u u hrvatskom školstvu Preporod.

Najavljena konferencija za novinare o radu i prvim predloženim rješenjima u okviru Cjelovite kurikularne reforme, održana 11. studenog u MZOS-u, već se na početku pretvorila u “obračun” s političkom strankom koja sudjelovanje u vlasti uvjetuje određenim reformama. Ministar Vedran Mornar reforme koje zaziva MOST, konkretno onu državne uprave, oprimjerio je otpuštanjem 100 od 300 zaposlenika njegova ministarstva koje bi, konstatirao je, donijele takve uštede da bismo svi mi, misleći valjda na biračko tijelo, mogli tek popiti kavu u najjeftinijem kafiću. Voditelj reforme Boris Jokić rekao je da garancijama ne vjeruje, misleći na podršku procesu koju su pred izbore dale sve stranke i koalicije izabrane u Hrvatski sabor. Ovo je najznačajnija reforma koju možemo napraviti, složni su bili ministar i voditelj koji je istaknuo da je od predviđenih 12,5 milijuna kuna za rad na kurikularnoj reformi potrošeno 10 te da će ostatak biti vraćen u proračun.

Neven Budak, predsjednik povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, upoznao je javnost s ostalim procesima u tijeku: programom strukovnog obrazovanja, uređenjem sustava obrazovanja odraslih, definiranjem standarda kvalifikacija za licenciranje ravnatelja i nastavnika, vanjskim vrednovanjem škola, promjenama programa na visokim učilištima gdje se educiraju nastavnici i učitelji. Istaknuo je da provedba strategije može uspjeti samo ako ima široku podršku javnosti, pri čemu je posebno spomenuo dogovor o praćenju s HRT-om. Posebno je to neobično zazvučalo s obzirom da je javna televizija programski sadržaj namijenjen školskoj djeci, odnosno barem osam emisija, nedavno skinula s programa. Provedba strategije, inače, bit će financirana iz europskih fondova, posebno stručno osposobljavanje nastavnika putem Europskog socijalnog fonda.

Boris Jokić u svom je izlaganju predstavio nekoliko noviteta koji se tiču odgojno-obrazovnih ciklusa. Prvi ciklus činit će predškola i prva dva razreda (bez predmetne nastave, temeljeno na igri, bez usmjerenja na pripreme za školu), potom 3, 4. i 5. razred (cilj ciklusa je prevladavanje jaza između razredne i predmetne nastave, bez ocjenjivanja, plan rada donosit će se na godišnjoj, a ne tjednoj razini, nastava će biti fleksibilna i otvarat će mogućnost produženja nastave kroz projektne teme, uključivati češće izlaske iz škole). Sljedeći će ciklus obuhvatiti 6, 7, 8. i 9. razred (predmetni kurikulumi, u skladu s ishodima određuju se domene i koncepti za svaki predmet, uvođenje hibridnog vrednovanja). Srednja škola bit će podjeljena u dva ciklusa (1. i 2. te 3. i 4. razred), zadržat će se rana orijentacija odnosno odabir vrste gimnazija i strukovnih škola, no opća gimnazija bolje će se profilirati, a peti ciklus bit će temeljen na izbornosti. Kao obavezni srednjoškolski predmeti odabrani su hrvatski jezik, matematika, strani jezik, tjelesni odgoj te konfesionalni vjeronauk odnosno etika. Strukovno obrazovanje bit će temeljeno na stjecanju kompetencija za tržište rada te cjeloživotno učenje. Osnova učenja u strukovnim školama bit će rad izvan škole uz mentore, ali i u školama. Najavljena je i racionalizacija strukovnih programa te mreže strukovnih škola. Ovim tempom novi će kurikulumi ekperimentalno biti uvedeni u neke razrede i neke škole 2016/17, dok je frontalno uvođenje u sve razrede i sve škole najavljeno za školsku godinu 2017/18.

Uz nekoliko iznimaka, informacije koje su s javnosti podijelili kurikularni reformisti nisu toliko nove, pa ostaje dojam da je konferencija za novinare organizirana kako bi u ovo nestabilno političko vrijeme naglasak još jednom bio stavljen na važnost reforme sustava odgoja i obrazovanja. Jokić je to istaknuo spominjući važnost znanja “nasuprot neznanju, bahatosti, varanju, prepisivanju diplomskih radova” i važnost odgovornosti “nasuprot neispunjavanju obećanja, laganju, predizbornim i postizbornim koalicijama”. 

Posljednjih dana intenzivno svjedočimo svim posljedicama nedostatka političke pismenosti i demokratske kulture u planovima i programima hrvatskih škola. Nažalost, izostavljanjem građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u hrvatskim školama, a propisivanjem obaveznim vjeronauka ili etike u srednjim školama, nećemo postići da upravo ova reforma bude najvažnija od svih reforma koje nam predstoje. Ako tome još pridodamo i plaćanje po učinku i izvrsnosti koje je u temelju rada stručnih skupina na kurikularnoj reformi, sve je izglednije da nema bojazni da će buduća vlada, koja god ona bila, upravo ovu reformu prepoznati kao sasvim prirodno mjesto svojih ideologija.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.