Samostalnom izložbom i istoimenom instalacijom, Stanica, Iva Ćurić prvi se put predstavlja u Galeriji AŽ gdje “svoju Stanicu postavlja na uzak prolaz među zidovima u galerijskom prostoru, kreirajući dojam nekog tranzita, no i atmosferu svojevrsne stiješnjenosti – kako u prostoru tako i u vremenu”, navodi Mirna Rul u predgovoru izložbi.

Rul galerijski prostor u kontekstu izložbe tumači kao neku vrstu čekaonice, a u njemu ulogu stanice pojašnjava kao “određenu točku kratkog mirovanja na kojoj se događa potencijalno beskonačno račvanje, umnažanje svjetova. To je onaj prostor ili, rječnikom teorije relativnosti, prostor-vrijeme, unutar kojeg, ili na kojem, donosimo odluku o tome kojim ćemo smjerom krenuti, koju odluku donijeti ili, pak, kakvu ćemo reakciju ili emociju imati na neki događaj.”

Iva Ćurić diplomirala je 2010. godine na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer grafika na Nastavničkom odsjeku. Tijekom zadnjih petnaestak godina u svojoj umjetničkoj praksi bavi se interdisciplinarnim područjem u kojem istražuje svakodnevne pojave i fenomene vezane uz pojmove informacija, dezinformacija, odnosa privida i zbilje, digitalnih medija, umjetne inteligencije.

Više informacija o izložbi možete pronaći ovdje.

“Kao što je u mnogim analizama već istaknuto, ovim izmenama nastavlja se prebacivanje tereta ekonomske krize na leđa najširih, a često i najugroženijih slojeva društva. Nastavljajući da nameće odgovornost za katastrofalnu ekonomsku situaciju u zemlji na same građane, bez ikakvih konkretnih ideja kako da spreči bankrot države, Vlada Srbije ujedno stvara opasan animozitet među različitim grupama u društvu, proglašavajući ih, u skladu sa dnevnopolitičkim potrebama – neradnicima, parazitima ili kočničarima navodnih reformi i prosperiteta. Iako se javnosti obećava da će izmene Zakona o radu dovesti do povećanja zaposlenosti, nije jasno na koji će način to biti omogućeno. Jasno je da će se sniziti i onako niske plate, ukinuti svaki oblik sigurnosti radnog odnosa i ugroziti sloboda sindikalnog organizovanja i radničkog udruživanja. Ukoliko budu usvojene predložene izmene one će biti na štetu radnika a time i celog društva. 

Na to se, prema mišljenju relevantnih kritičara ovakvih poteza Vlade, nadovezuju i izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koje neće pogoditi samo penzionere i penzionerke, već i ogroman broj porodica koje zavise upravo od malih penzija najstarijih članova porodice. Te izmene direktno ugrožavaju i veliki broj mladih ljudi, među kojima je i najveća nezaposlenost, jer će morati da nastave da čekaju u redovima za bilo kakav posao i postati još podložniji interesima poslodavaca. Dodatno, predložene izmene Zakona o privatizaciji i Zakona o stečaju prete zatvaranjem i onom malom broju (državnih) preduzeća koje dosadašnje vlasti nisu još uništile podržavajući tajkunsku privredu. 

Naše organizacije, pored zabrinutosti zbog posledica izmena ovih zakona, skreću pažnju i da je kršenje formalnih demokratskih procedura u donošenju izmena Zakona o radu nedopustivo. Time se narušava rad institucija i sprečava učešće u odlučivanju onih o čijoj se sudbini radi. Takođe, kampanju koja se u državnim i privatnim medijima, uz agilno učešće istaknutih zvaničnika vlasti, vodi protiv onih koji se ovim zakonima sa pravom suprotstavljaju smatramo neprihvatljivom i društveno vrlo štetnom. Sećamo se vođenja ovakvih pogubnih kampanja protiv političkih neistomišljenika tokom devedesetih i decenije našeg rada smo uložili, a i dalje ga ulažemo u otklanjanje njihovih pogubnih posledica po demokratsku svest i kulturu.   

S obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, pozivamo prvenstveno kolege i koleginice – radnike i radnice u kulturi, kako one koji rade u institucijama kulture, tako i one iz civilnog sektora, da se usprotive usvajanju izmena ovih zakona. Pozivamo i sve druge ljude – zaposlene i nezaposlene, penzionere i penzionerke, studente i studentkinje, sindikate, da stanu u odbranu ljudskog i radničkog dostojanstva i opšteg napretka celokupnog društva”, priopćenje je koje potpisuju organizacije nezavisne kulturne scene u Srbiji.

Izvor: Kontekst kolektiv