Riječ je o predstavi koja je inspirirana detaljima iz slabo zabilježene biografije Slavka Goldschmidta, kazališnog glumca koji je tijekom Drugog svjetskog rata deportiran u logor Jasenovac, gdje je bio član logoraške kazališne skupine. Kako navodi autorica, riječ je o poetskoj kontemplaciji na temu sjećanja i umjetnosti – o pitanju kako pristupiti rekonstrukciji materijala koji je toliko skroman i krhak da svaka konkretizacija otvara više pitanja nego što nudi odgovora.

“Usuprot sramotnom kukavičluku i kalkulantstvu većine akademskih i kulturnih pogona po tom pitanju, u Nevjerojatno nepoznatom slučaju dobili smo umjetnički odvažan i domišljen pokušaj i etičkog i spoznajnog nošenja sa kulturnom logikom ustaškog sustava. Sustava koji, kako kazuje programska knjižica, više nikad ne bi smjeli ponoviti. Hoće li taj optimizam biti utemeljen, teško je prognozirati. Ali jedan od svakako časnijih oblika borbe protiv takvog zla postavljanje je pravih pitanja u pravom trenutku. Takvim pitanjima ova predstava obiluje”, zaključuje Goran Pavlić u kritici predstave za Kulturpunkt.

Predstavu izvode Nikolina Majdak i Sara Stanić. Glazbu i oblikovanje zvuka potpisuje Hrvoje Nikšić, scenski pokret Saša Božić, scenografiju i kostimografiju Petra Pavičić, a oblikovanje svjetla Luka Matić. Produkciju potpisuju Nikolina Majdak, Silvija Stipanov i Srđana Vrsalović.

Ulaznice možete nabaviti putem linka, a više detalja pronađite ovdje.

Riječ je o predstavi koja je inspirirana detaljima iz slabo zabilježene biografije Slavka Goldschmidta, kazališnog glumca koji je tijekom Drugog svjetskog rata deportiran u logor Jasenovac, gdje je bio član logoraške kazališne skupine. Kako navodi autorica, riječ je o poetskoj kontemplaciji na temu sjećanja i umjetnosti – o pitanju kako pristupiti rekonstrukciji materijala koji je toliko skroman i krhak da svaka konkretizacija otvara više pitanja nego što nudi odgovora.

“Poput neke daleke povijesti čiji su svjedoci jedan po jedan poumirali, i nakon njih je ostala samo skromna dokumentacija koja se nanovo reinterpretira, dokazuje, opovrgava ili napada, sve dok ne izgubi svaki suvisli trag svoje autentičnosti. No ipak između povijesne dokumentacije i umjetnosti postoji jedna ključna razlika – povijest govori o partikularnostima temeljenim na činjenicama. Umjetnost je dijalog koji povezuje praznine između tih činjenica, te ostavlja trag univerzalnog ljudskog iskustva”, ističe Vedrana Klepica.

Predstavu izvode Nikolina Majdak i Sara Stanić. Glazbu i oblikovanje zvuka potpisuje Hrvoje Nikšić, scenski pokret Saša Božić, scenografiju i kostimografiju Petra Pavičić, a oblikovanje svjetla Luka Matić. Produkciju potpisuju Nikolina Majdak, Silvija Stipanov i Srđana Vrsalović.

Više detalja pronađite ovdje.

Izložba se bavi živom baštinom Trešnjevčanina Saniboja Žugića, kao i suvremenim stvaralaštvom inspiriranim Sanibojevim radom na razmeđi glazbe i elektronike, a predstavit će se i modulski sintesajzer Sanisint koji je i danas u upotrebi.

“Dobro došli u Sanibojev svemir, u fragmente priče o ljubavi prema glazbi i elektronici, o Sanisintu i njegovu autentičnom zvuku koji dobiva nove živote. Ova je izložba posvećena Saniboju, ali i svima onima koji s lemilicom u rukama i glavom u oblacima slažu neke vlastite svemire”, poručuju organizatori_ce događaja.

Autorski tim čine: Anamarija Žugić Borić, Ana Kutleša, Damir Prizmić, Ivan Klisurić, Srđana Vrsalović i Višeslav Laboš.

Na otvorenju u srijedu u 20 sati nastupit će Hamatri Revival band, a popratni program uključuje radionicu DIY Synth u organizaciji Radione koja će se održati 7. lipnja u 11 sati, te tribinu Ima li sluha za glazbenu baštinu? u organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku koja je na rasporedu 12. lipnja u 19 sati.

Sav program je besplatan i otvoren svima, a za radionicu su obavezne prijave na blok@blok.hr.

Više informacija možete pronaći ovdje.