Mihovil Pansini bio je “liječnik, sveučilišni profesor, voditelj Centra za sluh i ravnotežu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, znanstveni savjetnik u Poliklinici za rehabilitaciju slušanja i govora (SUVAG, a uza sve to ili prije svega filmski autor i zaljubljenik u film općenito”, istaknula je Vesna Milder u popratnom tekstu.

“U kinematografiji je debitirao, također nažalost izgubljenim, amaterskim filmom 1953 (Korčula 53). Djelujući u Kinoklubu Zagreb, u razdoblju svoga aktivnog djelovanja 1953–63. godine, ostvario je 25 filmova, kojima je redatelj, scenarist, snimatelj i montažer. Ističemo filmove Osuđen (1954), Brodovi ne pristaju (1955) i Piove (1958), te niz vrhunskih ostvarenja eksperimentalne kinematografije u Republici Hrvatskoj (tada Socijalističkoj republici)”, napominje Sonja Leboš.

Obljetnica autorova rođenja prigodno se održava u Korčuli, Pansinijevom rodnom gradu, i Zagrebu, gradu kojem je Pansini posvetio svoj profesionalni put. Program je koncipiran na način da odražava interdisciplinarni karakter Pansinijevog rada, a uključuje virtualnu izložbu u Korčuli uz popratno predavanje Pansinijevi gradovi: Korčula – Zagreb Sonje Leboš, te izložbu Petre Belc Krnjaić pod nazivom Optogram, uz autoričino predavanje o proširenom filmu i izlaganje Ivana Žaknića o Pansinijevom otočnom egzistencijalizmu.

Više detalja o programu i sudionicima_ama pronađite ovdje.

Kako se ističe u opisu programa, ženska povijest Zagreba, osobito perifernih kvartova poput Trnja, često je fragmentarna, prešućena ili potpuno odsutna iz službenih priča o gradu. U javnom prostoru žene su i dalje nedovoljno vidljive: nazivi ulica i spomenici sustavno favoriziraju muške figure, dok se žene, kada se i pojavljuju, najčešće svode na stereotipe i arhetipske uloge. U tom se kontekstu naglašava i potreba da se ta “odsutna prisutnost” žena, kako ju je nazvala Lydia Sklevicky, upiše u memoriju i doživljaj grada.

Kroz istraživačko-prezentacijski program u organizaciji Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade mapiraju se lokaliteti, ličnosti, narativi i svakodnevne prakse vezane uz život i rad žena na Trnju, od obrazovanja i skrbi, preko zdravlja i uvjeta života, do umjetnosti i arhitekture.

Program vode kritičarka Tihana Bertek i gošća istraživačica Sonja Leboš.

Okupljanje je u parku ispred Doma zdravlja Kruge (Kruge 44), a šetnja završava u Pogonu Jedinstvo (Trnjanska struga 34). Sudjelovanje je besplatno, uz prethodnu prijavu putem obrasca.

Osim izvedbe, organizacija programa, Multimedijalna koliba, predstavlja i popratnu šetnju uz stručno vodstvo antropologinje Sonje Leboš te radionicu pod vodstvom Zrinke Šimičić i Dubravka Mihanovića.

Izvedbeni rad Stidljivost drveća okuplja četvero umjetnika iz različitih, a opet bliskih, područja djelovanja – dramskog teksta, animacije, suvremenog plesa te glume i glazbe. Kako piše u najavi, u ovoj predstavi “intermedijalnost iscrtava poligon u formi koja podjednako vjeruje u zadanost i slobodu da se ode u nepoznatom smjeru, u procijepe između, kamo se upisuju motivi poput straha od drugog, potrebe da (se) zaštitimo i nemogućnosti da to učinimo, korijenja i lutanja, empatije i uvažavanja, i brojeva, brojeva, brojeva…”.

Popratna vođena šetnja obuhvaća razgovor o Remetincu, Brodarskom institutu i Centru za kulturu Novi Zagreb u čijoj se neposrednoj blizini odvija. Polaznici_e radionice Od pokreta do teksta i natrag bavit će se odnosnom tijela i pisanja. Sudjelovanje u obje aktivnosti besplatno je, no potrebna je prethodna prijava putem e-maila multimedijalnakoliba@gmail.com.

Više detalja možete pronaći ovdje.

Projekt ALILAND bavi se pitanjem konverzije eksploatiranih teritorija u Barruelu de Santullán, Šibeniku i Wietstocku, te koristi metodu produkcije participativnih umjetničkih djela prema narudžbi građana. U Hrvatskoj, naručiteljska grupa koju čini devet osoba različite životne dobi i raznolikih profesija, bavi se šibenskim kvartom Crnica. Tijekom 2025. kulturna antropologinja i kustosica Sonja Leboš radila je s navedenom grupom građana, te su u fokus stavljeni sljedeći problemi: potisnuta memorija industrijskog nasljeđa Crnice, te problem zagađenja troskom.

Svoja iskustva rada s građanima na promišljanju vlastitog neposrednog okoliša iznijet će Jasmina Šarić iz Splita te Maša Štrbac iz Zagreba. Potom će novinarka i stanovnica naselja Crnice, Davorka Blažević održati predavanje utemeljeno u dugogodišnjim istraživanjima problema s kojima se stanovnici Crnice suočavaju unazad nekoliko desetljeća, a diskusiju će nakon predavanja moderirati krajobrazni arhitekt Mate Rupić. Za kraj, umjetnica Lana Stojićević predstaviti će svoje radove na temu Crnice i Tvornice elektroda i ferolegura.

Ulaz na ovo javno događanje je besplatan.

Ova izložba donosi pregled dizajna i razvoja vizualnih komunikacija i medija u kontekstu Zagrebačkog velesajma u njegovom “društveno najutjecajnijem razdoblju od polovice 1950-ih do početka 1970-ih, odnosno od prvog domaćeg živog TV prijenosa, preko slavnih izložbi Porodica i domaćinstvo, do premijera brojnih inovacija koje su promijenile svijet”, stoji u najavnom tekstu.

Pojašnjavajući historijski kontekst razvoja Zagrebačkog velesajma i utjecaja ruskih i američkih industrija pri vrhuncu Hladnog rata, Leboš u popratnom tekstu navodi: “U tom ekonomskom, političkom, militarističkom ali i kulturnom imperijalizmu, Zagrebački velesajam ne samo da se izvrsno snalazio, već je i sâm funkcionirao kao stameni samostalan prostorni komunikacijski dispozitiv, unutar kojeg se vršila intenzivna ekonomska, kulturološka, trgovinska ali i politička propaganda.”

Autorice izložbe posebnu pažnju posvetile su mediju filma, televizije i tisku koji su u navedenom razdbolju na različite načine dopirali do šire publike i konstruirali imidž Velesajma. Riječima Bachrach Krištofić: “Zagrebački velesajam i njegovi specijalizirani sajmovi, brojne kulturne manifestacije i festivali koriste plakate ne samo za promociju, nego i za stvaranje imidža progresivnog društva. Višejezični plakati i usklađenost s trendovima europske i svjetske grafike odražavaju otvorenost Jugoslavije prema Zapadu.”

Izložba ostaje otvorena do 7. listopada, a više detalja možete pronaći ovdje.

Radničko sveučilište otvoreno je kao “drugi dom za radnike”. Pod nazivom Radničko (i narodno) sveučilište Moša Pijade, tijekom 1960-ih i 1980-ih godina postaje mjestom njihova obrazovanja, kulturnog uzdizanja i druženja te su u njemu organizirani brojni susreti, javne tribine, filmske projekcije, radionice, izdavaštvo i druge kulturne aktivnosti koje su doprinosile demokratizaciji javnog prostora.

Zgrada Pučkog otvorenog učilišta predstavlja izniman primjer socijalističkog modernizma u poslijeratnoj arhitekturi, u kojem se prožimaju umjetnost, dizajn i društvena uloga ustanove. Arhitektonski koncept  izražava ideju javnog, dostupnog prostora u kojem se brišu granice između rada, obrazovanja i slobodnog vremena. 

Na natječaj se mogu prijaviti umjetnici_e, državljani_ke RH, moguće je prijaviti samo jedan prijedlog, a predajom prijavnice prijavitelj_ica jamči da je prijavljeni prijedlog autorsko djelo.

Medij umjetničkog rada nije zadan – prihvaćaju se prijedlozi radova u medijima slike, zvuka, pokreta i/ili teksta, privremene umjetničke intervencije u prostor, radovi trajnog karaktera, kao i radovi koji aktiviraju prostor i njegove korisnike ili uključuju suradnju s građanstvom. Odabranom umjetniku_ci će na raspolaganju biti arhiva učilišta kao dodatni izvor podataka i slikovne građe.

Prijave razmatra stručni žiri koji čine Josipa Bubaš, Sonja Leboš i Maša Štrbac.

Prijave se vrše putem online obrasca, do 20. lipnja.

I ove godine u organizaciji KIC-a Arteria donosi presjek aktualnih dokumentarnih i igranih filmova o osebujnim umjetničkim osobnostima, njihovim kreativnim procesima i društvenim pozadinama. Filmovi će biti popraćeni razgovorima koji će promišljati neke od ključnih problema suvremene umjetnosti. Selektorica programa je filmska kritičarka i kustosica Dina Pokrajac.

Program se otvara 26. studenog dokumentarnim filmom Nisam sve što želim biti u režiji Kláre Tasovske. Riječ je o portretu češke fotografkinje Libuše Jarcovjákove komponiranom od subjektivnih analognih fotografija i dnevničkih zapisa. Nakon projekcije slijedi razgovor u kojem sudjeluju fotografkinja Sanja Bachrach Krištofić i kustosica Leila Topić.

Srijeda, 27. studenog donosi Alreadymade, filmska istraga o autorstvu slavnog Duchampova Pisoara. Redateljica je Barbara Visser, a u razgovoru nakon filma sudjeluju povjesničarka umjetnosti Tihana Bertek i umjetnik Goran Trbuljak.

U četvrtak, 28. studenog na rasporedu je film Sanjivi zidovi: Unutar Hotela Chelsea Maye Duverdier i Amélie van Elmbt. Priča je to o utočištu underground umjetnika koje je 2022. pretvoreno u luksuzni hotel. O filmu će razgovarati umjetnica i istraživačica Sonja Leboš, filmski i kulturni radnik Viktor Zahtila te likovna umjetnica Dina Gligo.

Petak je posvećen slavnom Wimu Wendersu i njegovom 3D filmu Anselm koji govori o životu likovnog umjetnika Anselma Kiefera. Nakon projekcije kustos Feđa Gavrilović razgovarat će s filmskom kritičarkom Višnjom Pentić.

Tjedan završava subotnjom projekcijom filma Spavati s tigrom Anje Salomonowitz, koji govori o slavnoj austrijskoj slikarici Mariji Lassnig i njezinoj borbi u umjetničkom svijetu kojim dominiraju muškarci. Poslije filma Dina Pokrajac razgovarat će s producentom filma Antoninom Svobodom.

Detaljan raspored i više informacija o filmovima dostupni su ovdje.

Prva promocija održat će se u utorak, 5. studenog, u 18 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića. Uz autore, Dinu Igreca i Sonju Leboš, o knjizi će govoriti i nekadašnje stanovnice okolice Krešimirova trga, Mirjana Gaura i Zdenka Robić.

Drugi događaj zakazan je za subotu, 9. studenog u 12 sati, kada će autorica i urednica knjige Sonja Leboš voditi šetnju Krešimircem, koja počinje ispred Radničkog doma “Đuro Salaj” (Knjižnica Božidara Adžije). Ovaj peripatetički format omogućit će posjetiteljima da kroz šetnju izravno dožive prostore i povijesne slojeve trga.

Završna promocija održava se u utorak, 12. studenog u 18 sati u dvorani Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, na petom katu Radničkog doma “Đuro Salaj”. Uz autore, govorit će Petra Šarin, asistentica urednice, te Tamara Bjažić Klarin, jedna od recenzentica.

Knjiga, koja je nastala u okviru rada Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII), strukturirana je u dva dijela. Prvi dio posvećen je urbanističkoj genezi trga, dok se drugi bavi društvenim odnosima i institucijama koje ga oblikuju. Velik dio istraživanja temelji se na arhivskim dokumentima iz institucija poput Arhiva knjižnice Božidara Adžije, Državnog arhiva u Zagrebu, Muzeja grada Zagreba i Muzeja suvremene umjetnosti, kao i na svjedočanstvima stanovnika.

Recenzentica Reana Senjković ističe knjigu kao “rezultat podrobnih arhivskih i kulturno-antropoloških istraživanja” koja doprinosi razumijevanju trga, urbanističkih promjena i njegova korištenja u različitim društveno-političkim kontekstima.

Autori knjige, Dino Igrec i Sonja Leboš, dugogodišnji su istraživači urbanizma grada Zagreba. Igrec, povjesničar umjetnosti i djelatnik Hrvatskoga državnog arhiva, zanima se za urbanističke teme s fokusom na arhitekturu i urbanizam, dok Leboš, kulturna antropologinja i osnivačica Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, istražuje kulturne i vizualne aspekte urbanog prostora. Njihov rad uključuje istraživanja povijesnih promjena, arhitekture te kulturno-antropoloških fenomena u Zagrebu, pri čemu Leboš svoj fokus usmjerava na narativni urbanizam, vizualne umjetnosti, teorije i prakse performativnosti te film.

Više informacija o knjizi i autorima dostupno je na službenim stranicama Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja.

Program se održava s ciljem popularizacije djela Mihovila Pansinija, liječnika-otorinolaringologa i jednog od najvećih hrvatskih filmskih eksperimentatora, u njegovom rodnom gradu, ali i s ambicijom istraživačkog rada na Pansinijevoj ostavštini u poljima audiologije, spaciocepcije i avangardne i eksperimentalne umjetnosti. Ovogodišnji program kurirale su filmologinja Petra Belc i antropologinja Sonja Leboš.

“Kroz četiri ovogodišnja filmska programa – dva dugometražna igrana filma i dvadeset kratkih eksperimentalnih radova – predstavit ćemo povijesnu i suvremenu produkciju kinoklubova Zagreb i Split, otvoriti neistraženo polje Pansinijevih tekstualnih razmišljanja o nezavisnim suvremenim filmovima, i kroz njih povratno pogledati u filmove samoga Mihovila Pansinija. Kao gost programa pridružit će nam se Zorko Sirotić, zagrebački dokumentarist, eksperimentalist i član današnjeg Kinokluba Zagreb”, istaknula je Petra Belc.

Tako će korčulanska publika kao i gosti Korčule moći vidjeti filmove iz produkcije splitskog i zagrebačkog kino-kluba, ali i globalno poznate nezavisne filmove kao što su Idioti Larsa von Triera i Čudnije od raja Jima Jarmuscha.

Popratni program Pansinijevih dana osmišljen je i niz radioničkih programa razvoja filmske pismenosti i filmske publike pod nazivom Korčula voli film. Radionice u korčulanskim vrtićima, osnovnim i srednjim školama tijekom listopada provode Petra Belc, Dea Botica, Sonja Leboš i Kosta Ristić, s ciljem poticanja filmske pismenosti na otoku Korčuli, naročito kod djece i mladih. Tako će Petra Belc upoznati najmlađe s optikom filma u Dječjem vrtiću Korčula, diplomirana filmska snimateljica, Dea Botica, približit će djeci foto-kolaž kao osnove montaže, Sonja Leboš vodi radionice pod nazivom Film i književnost, a Kosta Ristić će djecu uvesti u praksu proizvodnje filma.

Detaljnije informacija o programu možete pronaći na ovoj poveznici.

U sklopu ovogodišnjeg izdanja u srijedu, 22. svibnja u 20 sati u Centru za kulturu Novi Zagreb, održava se predavanje Zagrebački velesajam na filmu Sonje Leboš. Predavanje će obuhvatiti razne aspekte filmske proizvodnje koji su se odvijali na Zagrebačkom velesajmu, kao i reprezentaciju Zagrebačkog velesajma na filmu u raznim žanrovima u razdoblju od 1956. do 1979. godine.

U subotu, 25. svibnja od 11 do 13 sati, održava se šetnja Zagrebačkim velesajmom u peripatetičkom formatu koju vode Sonja Leboš i Lana Lovrenčić. Dio programa je i izložba Zagrebački velesajam 1956-1961. koja se održava od 21. svibnja do 6. lipnja u Galeriji Modulor. Kustosice izložbe koja Velesajam promatra kao “društveni, privredni, (geo)politički i prostorni zamašnjak razvoja socijalističkog grada” su Sonja Leboš i Lana Lovrenčić.

Više o ostatku programa možete saznati na ovoj poveznici.