<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Sonja Gašperov &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/sonja_gasperov/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 20 Sep 2023 08:50:31 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>Sonja Gašperov &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Lišeno elitizma mrtvih muzeja</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/intervju/liseno-elitizma-mrtvih-muzeja/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 11 May 2016 08:02:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Bučni stripovi]]></category>
		<category><![CDATA[Damir Ercegović]]></category>
		<category><![CDATA[Davor Radoja]]></category>
		<category><![CDATA[dom mladih]]></category>
		<category><![CDATA[Info zona]]></category>
		<category><![CDATA[KLFM]]></category>
		<category><![CDATA[matko vladanović]]></category>
		<category><![CDATA[miro župa]]></category>
		<category><![CDATA[platformat]]></category>
		<category><![CDATA[Sonja Gašperov]]></category>
		<category><![CDATA[Vinko Barić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=liseno-elitizma-mrtvih-muzeja</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ususret <em>Platformatu</em> razgovaramo s akademskim slikarom i strip autorom Ivanom Svagušom koji će u sklopu festivala održati predavanje o stripu kao subverzivnom mediju.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/da-nam-zivi-scena" target="_blank" rel="noopener"><em>Platformat</em></a> je manifestacija nezavisne kulture i umjetnosti u organizaciji <strong>Platforme Doma mladih</strong> osmišljena s ciljem koncentriranja kulturnih i umjetničkih događanja koja se ionako događaju u Domu mladih i oko njega u zaokruženu zajedničku desetodnevnu aktivnost, tijekom koje svi zainteresirani mogu sudjelovati u različitim kulturno-umjetničkim događanjima. Četvrto izdanje <em>Platformata</em> održat će se od 12. do 21. svibnja, unatoč teškom udaru na civilno društvo koje već više od 20 godina radi na izgradnji demokratskog sustava i institucionalnog okvira te razvijanju modela za kvalitetno djelovanje organizacija civilnog društva.</p>
<p>Drugog dana festivala u 12 sati u galeriji Škola, akademski slikar, strip autor, street art umjetnik, predavač, radio voditelj, glazbenik <strong>Ivan Svaguša</strong> održat će predavanje na temu <em>Strip kao subverzivni medij</em>, kojim smo povodom s njim popričali i o lokalnoj strip sceni i aktivnostima koje se na njoj odvijaju.</p>
<p><strong> </strong></p>
<p><strong>KP: Baviš se stripom, uličnom umjetnošću, glazbom, edukacijom i, uz sve to, na splitskom KLFM-u vodiš radijsku emisiju posvećenu stripu. Možeš li nam reći nešto više o svemu tome? Što je ipak primarna preokupacija ili strast?</strong><span style="line-height: 20.8px;"> </span></p>
<p><strong>I.S.:</strong> Pa sad, mogao bih dva dana piliti o tome, pa je možda bolje reći manje. Kako sam po struci akademski slikar kojeg je oduvijek, osim samog crteža i slike, zanimao strip, a kasnije i graffiti/street art, spojilo se sve kao dva plus dva. S muzikom sam također odrastao kao slušatelj, a kasnije je ta muzika, i muzičke scene u širem smislu, bila velika inspiracija u načinu djelovanja putem umjetnosti. <span style="line-height: 20.8px;">Stvar je zapravo u tome što ja to sve shvaćam dosta ozbiljno, muzika, tekst, slika, strip, graffit, knjiga itd&#8230; koja mi se obraća tj. koja me dotiče, tu i ostaje pa sve to analiziram. Tako da neke stvari koje su me inspirirale u mojim formativnim godina, imaju pušteno korijenje koje i dalje raste u stablo. Nisam slušao ili gledao stvari iz trenda ili jer je to drugima kul, već jer sam to nešto doživljavao kao stvarno i da bi se trebalo implementirati u život, u način življenja. Takav način gledanja me inspirira još uvijek.</span></p>
<p>Glazba kojom se bavim je većinom vezan za strip, kao soundtrack za strip kroz malu izdavačku kuću <strong>Bučni stripovi</strong>, a koji su opet i izdavaštvo i nekakva filozofija stripa i muzika i multimedijalne promocije strip izdanja na projekcije kadrova iz stripa, pa suradnje s drugim muzičarima, društvima, scenama, gradovima&#8230; <span style="line-height: 20.8px;">Radio emisija <em>Bučni stripovi</em> je počela prije tri godina na nagovaranje dragog <strong>Vjerana Stojanca</strong> sa KLFM-a, a ta se ideja sviđala i ostalim kolegama radio entuzijastima. Meni je bila interesanta ta ideja da nešto što je vizualno predočimo putem slušanja, neka vrsta izazova i eksperimenta pa smo tako <strong>Maja Karačić</strong> i ja krenuli to raditi. Ispostavilo nam se kao jako zabavno, iako odnosi nekad dosta vremama pošto je govorna emisija tj. naše neumormo brbljanje o stripu. Al&#8217; eto, lijepo je to.</span></p>
<p>Teško je reći koja mi je primarna preokupacija ili strast&#8230; ovisi koji medij ili forma odgovara najbolje za izraziti neku ideju, odnosno emociju. Ipak, najslobodnije se i najlakše izražavam kad radim street art, a kroz jezik stripa tj. u sekvencama, naravno da je tu upleteno slikarstvo zbog likovnog rješenja i istraživanja. Taj strip jezik u street artu mi je idealan za izražavanje neke emocije i ideje koja je često vrlo osobna, a sve kroz neke likove koji tvoru priču u slijedu/kadrovima, pričaju sa slučajnim prolaznicima i daju im prostor za identifikaciju ili unutarnju raspravu. To mi najviše odgovara možda iz razloga jer je lišeno elitizma navodne ozbiljne umjetnosti i mrtvih galerija i muzeja i cijelog tog poslovnog art svijeta, dodvoravanja, bodovanja i taštine. Rad na ulici može nestati već sutra ma koliko ti truda u njega uložio, sam trošiš svoj materijal, rad poklanjaš svima, a riskiraš da ti guzica završi u policijskoj stanici. Plus, u graffitima/street artu moraš ozbiljno shvatiti prostor, gdje radiš, što želiš reći, kome se obraćaš i na koji način. Bezveze mi je jedino kad vidim koliko se ljudi time bavi, trend i to s nekakvim MTV street artom, a da zapravo nemaju što reći. Ponavljam da gledam na to dosta ozbiljno i analitički te kao na način života i pogleda na svijet, a takvi elementi se mogu naći od pećinskog slikarstva, preko Pariške komune, oktobarske revolucije, šezdesetosme, punka, hardcorea, hip-hopa, pučkog uličnog vandaliziranja i izražavanja itd&#8230;</p>
<p><strong><span style="line-height: 20.8px;">KP: Specifično, možeš li nam reći nešto više o projektu <em>Navuci se na strip</em>?</span></strong></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>I.S.:</strong> Projekt <em>Navuci se na strip</em> je pet godina išao u <strong>Info zoni</strong> u Splitu, a vodili smo ga psihologinja <strong>Janina Pavić Jadrić</strong> i ja. Ticao se prevencije ovisnosti o kojoj smo educirali polaznike usporedno sa stripom. Dakle strip radionice s prevencijom ovosnosti koje bi trajale više mjeseci. Učilo bi sve sve i svašta o stripu i procesu izrade i obuke o istom te o raznim ovisnostima. Prije, a i poslije toga smo imali slične vrste radionica, koje idu dosta dobro kao spoj medija stripa i angažiranih tema. Kroz projekt <em>Navuci se na strip</em> smo izradili priručnik za istoimene strip radionice te smo 2014. za taj projekt bili jedni od tri nagrađenih od strane vijeća Evrope i Pompidou grupe u konkurenciji od pedeset i šest projekata iz cijele Evrope.</span></p>
<p><strong><span style="line-height: 20.8px;">KP: Kako sve te aktivnosti planiraš uklopiti u program nadolazećeg <em>Platformata</em>? I što bi drugo možda izdvojio iz njegovog programa?</span></strong></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>I.S.:</strong> Što se mog dijela, u ovoj fazi <em>Platformata</em> ide samo ovo predavanje o stripu kao subverzivnom mediju. Jasno da je i to široko polje pa će i tu biti malo priče o street artu kao stripu pošto je na takav način poruka strip autora konstantno među ljudima. A ako se drugi dio <em>Platformata</em> održi iza ljeta, tada sam planirao održati street art radionice i zajedno s KLFM kolegama i guerilla marketing radionice&#8230;vidjet ćemo, valjda ovi od &#8220;gore&#8221; neće nešto opet zeznuti. Ne bi bilo ni moguće uklopiti sve moje interese ili aktivnosti u jedan <em>Platformat</em> iz više razloga, niti bi to bilo ok.</span></p>
<p>Što se tiče toga što izdvojiti iz njegovog programa.. uf, nema smisla zaista išta izdvajati. Sama činjenica da će biti raznih zanimljivih i nesvakidašnjih radionica, performansa, projekcija, slušaonica, izložbi, predavanja i koncerata je izvrsna. Plus većina toga je besplatna i dosta interaktivna. Nadam se jedino da će posjećenost biti dobra. Dom mladih je centar koji pruža dosta mogućnosti, samom svojom namjenom i prostorom, glupo je to ne iskoristiti u svrhu komunikacije i kreativnosti, a i glupo je da je dosta aktera tu fragmentirano i u teen zavadama momentu, ali cilj <em>Platformata</em> i jest da se napravi nešto udruženim i jačim snagama te pruži nekakav kreativno-kritički otpor i alternativa vječno mediokritetskim vlastima.<span style="line-height: 20.8px;"> </span></p>
<p><strong>KP: U sklopu Platformata održat ćeš predavanje <em>Strip kao subverzivna umjetnost</em>. Možeš li nam reći više o predavanju i istaknuti neke primjere subverzivnoga u stripu kroz povijest?</strong></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>I.S.:</strong> U tom predavanju je jako važno predočiti što je to strip uopće i koji su to elementi koji ga čine stripom jer sam proces izrade ili čitanja stripa angažira autora/čitatelja, pa onda iz toga možemo doći do istaknutijih primjera subverzivnosti u stripu. Strip je upravo za to izvrstan medij jer je kao tiskovina relativno jeftin, lako ga je širiti dalje, odnosno fotokopirati, posuđivati i raspačavati na razne načine. Kao subverzivni medij je prisutan na mnoga razina, od mainstream stripa do underground stripa. Recimo, subverzivnost u stripu se može vidjet i u najkomercijalnijoj strip firmi kao što je<strong> Marvel</strong>, ako taj strip rade genijalci poput <strong>Millera</strong> i <strong>Sienkiewicza</strong>. Također cijeli serijal <strong>Corta Maltesea</strong> možemo tako shvatiti. Tu su i američki underground pioniri poput <strong>Roberta Crumba</strong> koji imaju neku drugačiju vrstu subverzije, pa može biti protkana i kroz pitki i britki humor <strong>Calvina&amp;Hobbesa</strong>, a neke autore je ta strip subverzija i koštala života, poput scenarista <strong>Hectora Germaina Oesterhelda</strong> i njegovog stripa <em>Eternaut</em>. Svakako, u stripu ta subverzija zna često biti vezana uz satiru, koja je čest element stripa još od njegovih početaka. Na ovim prostorima je možda napoznatiji primjer <strong>Alan Ford</strong> u kojem smo ranije često mogli vidjeti što autori misle o vlasti i društvu, a sve kroz humor koji to kamuflira da opet ne završe na sudu, što je znao biti slučaj.</span></p>
<p>No, kao i u svakom drugom mediju tj. umjetnosti, sve je u onom koji tu umjetnost konzumira. Na isti strip, dva čitatelja mogu vidjeti apslolutno drugačije stvari. Mislim da ako nešto možemo uopće definirati kao umjetnost onda to automatski angažira onoga koji to gleda/čita. Na koji način, to je već druga stvar i traži više filozofiranja pa sad nećemo o tome. <span style="line-height: 20.8px;">Činjenica je da se vremena mijenjaju i da nam fali ljudi koji misle svojom glavom i koji imaju mašte, od autora pa do konzumenata te umjetnosti, a sigurno je da ova današnja isforsirana politička korektnost, gdje se svak boji išta iskreno reć, ne daje tome nadu.</span></p>
<p><strong><span style="line-height: 20.8px;">KP: Kako komentiraš stanje lokalne proizvodnje stripa kao umjetnosti? Možeš li istaknuti neke aktere, bilo da se radi o umjetnicima, kritičarima ili izdavačima? Kako se ovdašnje poetike uklapaju u strujanja na svjetskoj stripaškoj sceni?</span></strong></p>
<p><span style="line-height: 20.8px;"><strong>I.S.:</strong> Na splitskoj strip &#8220;sceni&#8221; djeluje nas nekoliko, neki rade za van, neki za naše područje. Neki izdaju kroz svoje malo nezavisno izdavaštvo, neki imaju većeg izdavača. Kako se od stripa jako rijetko može nešto zaraditi, a i ako se zaradi onda je više za džeparac (osim ako se profesionalno ne radi za stranog izdavača), onda je to jedna specifična pozicija. Računi i stanarine se moraju platiti pa se ima jako malo vremena za izradu stripa, koji zahtijeva fokusiran i dugotrajan rad. To u jednu ruku i daje slobodu u izražavanju, a u drugu ruku puno srce nenacrtanih stripova koji čekaju ono &#8220;jednom&#8221;. U toj poziciji se ja definivno nalazim. A i ta slobodna izražavanja znaju bit zafrkana. Najnoviji strip album <strong>Vinka Barića</strong> <em>Dogodovštine baroknog čovjeka</em>, lokalna kulturna vlast nije prepoznala kao nešto vrijedno jer su neobrazovani i bahati (a vole si laskat da nisu) pa se ne srame ni tako zazvučati u službenoj odbijenici. Tu se opet vraćamo i na onu lažnu političku korektnost što sam ranije spomenuo.</span></p>
<p>Osim Vinka treba spomenit i izvrsnu <strong>Sonju Gašperov</strong>, manijakalno produktivnog <strong>Davora Radoju</strong>, ustrajnog <strong>Damira Ercegovića</strong>, suludo maštovitog <strong>Mira Župu</strong>, velikog profesionalaca <strong>Boru Pavlovića</strong> itd&#8230; Tužno je jedino što nema mlađih od nas koji crtaju stripove aktivno, a to je već tema za novo pitanje. Što se tiča kritičara, po meni je jedini pravi i ozbiljni kritičar <strong>Matko Vladanović</strong>, to je čovjek koji je u stripu sto posto i posvećuje mu puno vremena i prostora, kao i znanja. Ostali, a ima tu i velikih novinara, tu i tamo imaju izlete u kritičarske vode stripa, ali to tad i ne možemo uzimati ozbiljno. Maja Karačić i ja prakticiramo strip kritiku, al samo kroz govor u našoj emisiji <em>Bučni stripovi</em> na klfm.org-u.</p>
<p>Izdavači su već priča za sebe. Strip izdavaštvo je posljednjih godina u Hrvatskoj dosta aktivno i razvijeno i možemo se pohvaliti da smo tu na svjetskoj razini što se tiče tehničke i sadržajne kvalitete izdanja. Dosta toga od domaćeg izdavaštva i sam konzumiram i podupirem, jedino me smeta što uglavnom ne podupiru domaću strip scenu tj. domaće strip autore jer je lakše prodat neki lošiji strani strip ili neki već istestirani strip iz ranijih vremena jer se tako ide na sigurno. U isto vrijeme svi oni trube o ulaganju u domaću strip scenu i kako vole domaći strip. Tako da su elitizam i profit i tu našli svoju nišu. Ja, valja spomenuti, nikad neću prežalit <em>Q strip magazin</em> i <strong>Lunatiq</strong> izdavaštvo, to je bilo nešto izvrsno i tu <strong>Darku Macanu</strong> svaka čast, takvih entuzijasta nedostaje ovdje.</p>
<p><span style="line-height: 20.8px;">Mislim da se ovdašnje strip poetike ni ne bi trebale nešto hvatati svjetskih strip strujanja. Tad dolazi do trenda i gubljena identiteta. Ne govorim sad o nekakvom hrvatskom strip identitetu već o osobnom, autorskom izričaju/identitetu. Ovdje ima sjajnih autora koji imaju dara i čitaju dosta toga aktualnog s raznih scena i kulturnih razina. Neki od njih imaju umjetnički osoban identitet, jer te stvari koje čitaju samelju i provare na svoj način, a ima i onih koji prate trendove bilo u mainstream ili underground estetici pa to ispadne grozno, a sve to zbog pokušaja dobijanja veće čitanosti ili zbog nedostatka integriteta. Ima autora koji su prije imali jako dobar smjer vlastite likovnosti, pa su onda krenuli pratiti aktualne trendove zbog ovog ili onog razloga, pa su sad kao bolji, a u biti idu na lošije, to nije rijetkost pogotovo na underground sceni&#8230; ma na bilo kojoj u biti.</span></p>
<p>No, sve je to ok, ono što ovdje najviše nedostaje je publika. Tad bi se imalo i više motiva za stvaranje i izdavanje i razvijanje. Kolekcionari su druga priča.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Bića iza patentnih zatvarača</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/bica-iza-patentnih-zatvaraca/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 20 Nov 2015 12:25:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Booksa]]></category>
		<category><![CDATA[booksa]]></category>
		<category><![CDATA[Sonja Gašperov]]></category>
		<category><![CDATA[strip]]></category>
		<category><![CDATA[Strip-tease Matka Vladanovića]]></category>
		<category><![CDATA[vučine]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=bica-iza-patentnih-zatvaraca</guid>

					<description><![CDATA[<p>Booksa će, u sklopu tribine <em>Strip-tease Matka Vladanovića</em>, predstaviti splitsku umjetnicu i stripašicu Sonja Gašperov, autoricu hvaljenog strip serijala<em> Vučine</em>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Kada je prije tri godine <strong>Sonja Gašperov</strong> gostovala na ovoj istoj tribini bila su objavljena dva stripa iz serijala o <em>Vučinama</em> (izdavač 2&#215;2). Danas ih je već pet. Najnovija priča o ovim “nesretnim bićima koja se kriju u krznu, iza patentnih zatvarača”, pripovijeda o mračnim strastima, ženama s bičevima, mrganima pozlaćenog srca, krizi srednjih godina, tajnama iz prošlosti te o ljubavi, odanosti i roditeljstvu.&nbsp;</p>
<p>Uz promociju novoga stripa naslova <em>Vučine: Površina</em> na tribini će biti riječi i o vlaškim krajobrazima iz stripa<em> Vučine: Urlak</em> kao i o svakodnevnim zabilješkama iz stripa <em>Vučine: Dnevnik</em>. K tome, razgovarat će se i o pravcu kojim idu <em>Vučine</em>, po mnogima jedan od najboljih domaćih strip serijala.</p>
<p>Tribina će se održati u utorak, 24. studenog s početkom u <strong>19 sati</strong>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Iz svijeta stripa</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/strip/iz-svijeta-stripa/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Matija Mrakovčić]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 May 2013 08:53:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Strip]]></category>
		<category><![CDATA[drugi ugao]]></category>
		<category><![CDATA[ella gall]]></category>
		<category><![CDATA[kostja ribnik]]></category>
		<category><![CDATA[martina peters]]></category>
		<category><![CDATA[Sonja Gašperov]]></category>
		<category><![CDATA[stripiti strip festival]]></category>
		<category><![CDATA[stripnjak comics]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=iz-svijeta-stripa</guid>

					<description><![CDATA[<p>Sarajevski <em>Stripiti strip</em> festival ugostit će, uz Martinu Peters, Sonju Gašperov i domaće autore, Stripnjak Comics, izdavača albuma prvijenca Elle Gall i Kostje Ribnika.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Stripnjak Comics</strong>, dio labela bosanskohercegovačkog izdavača <strong>Zvukovina</strong>, posvećen je &#8220;vizualnoj perverziji, nemilosrdnoj i brutalnoj, ali izravnoj reprezentaciji praznih istina koje nezainteresiranost modernoga života lako probavlja&#8221;, navodi se na <a href="http://stripnjak.zvukovina.com/" target="_blank" rel="noopener">službenim stranicama</a>. Stripnjak je posvećen izdavanju grafičkih knjiga, strip albuma, te e-zinova, a urednički odbor čine <strong>Andreas Brandal</strong> i <strong>Neven Misaljević</strong>.</p>
<p>Stripnjak Comics predstavlja svoje drugo izdanje pod nazivom <em>Glimpses of Comfort &#8211; collection of comics about obsessions, freedom and romance</em> koje je ujedno i strip album prvijenac autora <strong>Elle Gall</strong> i <strong>Kostje Ribnika</strong>. Ova knjižica na pedeset i osam stranica kronološki predstavlja njihove zajedničke kratke stripove koji su nastajali od veljače 2012. do travnja 2013. i izlazili kao web stripovi sa zaokruženom pričom na <a href="http://www.hellycherry.com/" target="_blank" rel="noopener">Helly Cherry</a>, <a href="http://www.komikaze.hr/" target="_blank" rel="noopener">Komikaze</a>, <a href="http://www.stripovi.com/" target="_blank" rel="noopener">Stripovi</a> te na <a href="http://www.kostjaribnik.com/" target="_blank" rel="noopener">blogu</a> Kostje Ribnika gdje izdanje možete čitati <em>online</em> ili besplatno skinuti u PDF verziji. Iako su priče smještene u različite dimenzije, svjetove i godišnja doba, one govore o nekoj vrsti univerzalne kritike dominantnih formi u suvremenom društvu liberalne demokracije.</p>
<p>Ukoliko ste u blizini, <em>Glimpses of Comfort</em> Elle Gall i Kostje Ribnika možete pronaći na štandu s domaćim izdanjima drugog <em>Stripiti strip</em> festivala koji će biti održan u Sarajevu od 29. do 30 svibnja. Nastao s ciljem promocije bosanskohercegovačkih autora i autorica te očuvanja strip-umjetnosti u BiH, <em>Stripiti strip</em> u suradnji s <a href="http://www.goethe.de/ins/ba/sar/bsindex.htm" target="_blank" rel="noopener">Goethe Institutom</a> u Sarajevu i <a href="http://www.fondacijacure.org/" target="_blank" rel="noopener">Fondacijom CURE</a>, na tri lokacije u Sarajevu ponudit će izložbe i promocije.</p>
<p>Na festivalu predstavit će se autorica stripova <strong>Martina Peters</strong>, jedna od najpoznatijih crtačica manga stripova u Njemačkoj te <strong>Sonja Gašperov</strong>, strip autorica iz Hrvatske čiji su radovi uvršteni u antologiju <em>Ženski strip na Balkanu</em>. Bit će predstavljena i knjiga <em>Bilo jednom u 21. stoljeću&#8230;</em> koja objedinjuje radove mladih autora inspiriranih modernim bajkama, a koji su pristigli na natječaj Goethe Instituta te šesta po redu godišnja izložba bosanskohercegovačkih strip autora i autorica, okosnica rada članova udruge <strong>Drugi ugao</strong>, organizatora festivala.</p>
<p>Više potražite <a href="http://drugiugao.org/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="font-size: x-small;">M.M. / drugiugao / stripnjak</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Vukovi i Div(l)jaci</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/tribina/vukovi-i-divljaci/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[petra]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 19 Oct 2012 11:21:10 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Booksa]]></category>
		<category><![CDATA[booksa]]></category>
		<category><![CDATA[Sara Divjak]]></category>
		<category><![CDATA[Sonja Gašperov]]></category>
		<category><![CDATA[srip]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<category><![CDATA[zenski strip na balkanu]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=vukovi-i-divljaci</guid>

					<description><![CDATA[<p>Gošće nove tribine <em>Strip-tease Matka Vladanovića</em> su Sonja Gašperov i Sara Divjak.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na drugom izdanju ove tribine posvećene strip, u <strong>Booksi</strong> će <strong>23. listopada</strong> u <strong>19. sati</strong>&nbsp;biti predstavljene dvije hrvatske autorice (naj)mlađe generacije i njihovi novi albumi.</p>
<p>Tribina u Booksi puna je dihotomija: Split vs. Zagreb, asistentica na Umjetničkoj akademiji u Splitu vs. studentica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, profesionalka vs. Noob, strip s riječima vs. strip bez istih, dijete stare vs. dijete nove države, drugi album u serijalu vs. album prvijenac, živa osoba u publici vs. živa osoba digitalno prisutna putem Skypea. Ovom prilikom <em>Sonja Gašperov</em>&nbsp;će predstaviti svoj drugi album u serijalu o vučinama <em>Vučine: Nasljednik</em>, a <strong>Sara Divjak</strong> svoj album prvijenac <em>Dermatilomania</em>. Na tribini će biti riječi o stripovima, o životu i radu u kulturnoj metropoli, životu i radu u Kerumvilleu i svemu što publici i gostima padne na pamet.&nbsp;</p>
<p>Sonja Gašperov rođena je 1982. u Splitu, gdje je 2001. godine završila Školu likovnih umjetnosti, te 2006. diplomirala slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Nine Ivančić. Članica je HULU-a. Živi u Splitu gdje radi kao viši asistent na Umjetničkoj akademiji. Do sada je ostvarila više od šest samostalnih i preko trideset grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Godine 2004. nagrađena je za strip <em>Ovisnost</em> na međunarodnom festivalu <em>Crtani Romani Šou</em>. Tri godine kasnije na natječaju <em>Prozac</em> u organizaciji <em>Vijenca</em> i Algoritma nagrađena je izdavanjem knjige <em>Cyber Zoo</em>. Tri godine kasnije uvrštena je u antologiju <em>Ženski strip na Balkanu</em>. Objavljuje tekstove i stripove u raznim novinama i časopisima za kulturu. Objavljivala je tjedne strip-pasice <em>Sob sa sobom</em> te <em>Lumen i Kremen</em> na internetu, a dnevne pasice <em>Kuja</em> u <em>Jutarnjem listu</em>. Prošle godine kod nakladnika 2&#215;2 objavila je strip-album <em>Vučine: Od kolijevke pa do groba</em>.</p>
<p>Sara Divjak pozdravila je svijet derući se na njega negdje sredinom prosinca 1990. godine. Od tada se malo upristojila i ne dere se više na njega kao toga dana. Ne sjeća se je li tada padao snijeg, no svejedno mu se svake godine veseli. Sa četrnaest godina si je nacrtala put do Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, te nakon nje i do Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Na ALU je upravo završila preddiplomski studij pri odsjeku za animirani film i nove medije. U međuvremenu je nekoliko njenih stripova našlo put do tiskanog oblika. Ponekad crta stripove, ponekad animira, ponekad pije čaj i crta stripove, ponekad animira i ne pije čaj, a ponekad pije čaj a ne animira, a ponekad samo gunđa. <em>Dermatilomania</em> je njen prvi strip-album.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dimenzije humora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/izlozba/dimenzije-humora/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 01 Mar 2012 19:04:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Alen Floričić]]></category>
		<category><![CDATA[Anton Svetić]]></category>
		<category><![CDATA[Danijel Kovač]]></category>
		<category><![CDATA[Denis Krašković]]></category>
		<category><![CDATA[Dimenzije humora]]></category>
		<category><![CDATA[Dino Bićanić]]></category>
		<category><![CDATA[Dioklecijanovi podrumi]]></category>
		<category><![CDATA[Dragana Sapanjoš]]></category>
		<category><![CDATA[Dražen Budimir]]></category>
		<category><![CDATA[Dubrovnik]]></category>
		<category><![CDATA[goran škofić]]></category>
		<category><![CDATA[igor eškinja]]></category>
		<category><![CDATA[ines krasić]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Fijolić]]></category>
		<category><![CDATA[ivan tudek]]></category>
		<category><![CDATA[Josip Špika]]></category>
		<category><![CDATA[Luka Hrgović]]></category>
		<category><![CDATA[Nemanja Cvijanović]]></category>
		<category><![CDATA[siniša labrović]]></category>
		<category><![CDATA[Snježana Ban]]></category>
		<category><![CDATA[Sonja Gašperov]]></category>
		<category><![CDATA[stipan tadić]]></category>
		<category><![CDATA[Tihomir Matijević]]></category>
		<category><![CDATA[Vedran Perkov]]></category>
		<category><![CDATA[Viktor Popović]]></category>
		<category><![CDATA[vladimir frelih]]></category>
		<category><![CDATA[željko badurina]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=dimenzije-humora</guid>

					<description><![CDATA[Putovi smijeha ne vode prečacem, ali vode određenom cilju.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">&#8220;Interesno polje ove izložbe&nbsp;čini se dovoljno jasnim već i iz samog naslova, no možda nije naodmet podsjetiti na širinu&nbsp;dikskursa, na temu komičnog, koja teorijski seže od <strong>Aristotela</strong> pa do <strong>Freuda</strong>, <strong>Plessnera</strong> i&nbsp;<strong>Henrija Bergsona</strong>, za kojega smijeh ima sociološku funkciju: on je bitna oznaka čovjeka kao&nbsp;svjesnog bića i svojstvo svake životne energije koja pojedince i društvo oslobađa negativnih&nbsp;potencijala.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><em>Dimenzije humora</em> u vizualnim umjetnostima mogu doslovno poprimiti višestruke oblike,&nbsp;kako u pogledu medija u kojima se izražava komično, tako i u bogatoj skali isčitavanja i&nbsp;razumijevanja porukekoja stiže do primatelja. Premda prelaze preko granica pojmovne&nbsp;reprezentacije kakvima primarno operira literatura ili teorija, i vizualni duhoviti iskazi tkđ. se&nbsp;mogu razlikovati u gradacijama od vica i šale, dosjetke i satire, od smiješne radnje, izobličenja,&nbsp;parodije i persiflaže, pa do apsurda, groteske i ironije&#8230; Najčešće se takav humor očituje na&nbsp;razini podrivanja određenih konvencija, i to ne samo unutar drušva u cjelini, nego ponajprije&nbsp;onih u umjetnosti samoj (konvencije medija, institucije, funkcije nekog aktera ili segmenta&nbsp;umjetnosti) čemu svjedoči bogat broj primjera, od <strong>Duchampa</strong> do Ivana Kožarića ili <strong>Erwina&nbsp;Wurma</strong> i <strong>Paul McCarthya</strong>, pa sve do mnogih konceptualnih izričaja.</div>
<p style="text-align: justify;">Razumijevanje se u pitanjima humora s druge strane ukazuje kao ključni moment koji potiče&nbsp;na razmišljanje o relacijama lokalnih i globalnih kodiranja smiješnoga, kao i o odnosima&nbsp;njegovih profanih, popularnih oblika s onim edukacijski zahtjevnijim, višim izričajima što je&nbsp;opet, uvijek u zavisnosi od kulturoloških matrica (političkih, psiholoških, tehnoloških) unutar&nbsp;kojih se humorni sadržaji formuliraju.</p>
<div>
<p style="text-align: justify;">Središnje pitanje izložbe stoga jest sjecište tih vrijednosti, s pitanjima: Na koji specifičan&nbsp;način vizualna umjetnost danas u Hrvatskoj koristi izričaje humora? U koja žarišna pitanja ovog&nbsp;prostora i vremena ta umjetnost intervenira, koje vrijednosti izokreće i iz čega pri tome ipak&nbsp;crpi univerzalni karakter? Ukoliko prihvatimo činjenicu da duhovito i komično u umjetnosti&nbsp;rezultira iz spajanja krajnosti, iz podrivanja konvencionalnih uzročnosti &#8211; za upitati se u ova naša&nbsp;ne tako smiješna doba socijalno osjetljivih i upitnih poredaka stvari &#8211; na koji se to način i pod&nbsp;kojim uvjetima uspostavlja sprega između duhovitosti i duhovnosti?&nbsp;Premda je izložba zamišljena daleko opsežnije, radi oskudnih financijskih sredstava realizacija&nbsp;izložbe fokusira se na izabrane radove pozvanih umjetnika mlađe i najmlađe generacije u vrlo&nbsp;koncentriranom obliku.&#8221; &#8211;&nbsp;<strong>Blaženka Perica</strong> (izvod iz ekspozea)</p>
</div>
<div style="text-align: justify;">Umjetnici zastupljeni na izložbi: <strong>Željko Badurina</strong>, <strong>Snježana Ban</strong>, <strong>Dino Bićanić</strong>,<strong> Dražen Budimir</strong>, <strong>Nemanja Cvijanović</strong>, <strong>Igor Eškinja</strong>, <strong>Ivan Fijolić</strong>, <strong>Alen Floričić</strong>, <strong>Vladimir Frelih</strong>,<strong> Sonja Gašperov</strong>, <strong>Luka Hrgović</strong>, <strong>Danijel Kovač</strong>,<strong> Ines Krasić</strong>, <strong>Denis Krašković</strong>, <strong>Siniša Labrović</strong>, <strong>Tihomir Matijević</strong>, <strong>Vedran Perkov</strong>, <strong>Viktor Popović</strong>, <strong>Dragana Sapanjoš</strong>, <strong>Goran Škofić</strong>, <strong>Josip Špika</strong>, <strong>Anton Svetić</strong>, <strong>Stipan Tadić</strong> i <strong>Ivan Tudek</strong>.</div>
<div style="text-align: justify;">&nbsp;</div>
<div style="text-align: justify;">Izložba ostaje otvorena do 22. ožujka u<strong> Dijoklecijanovim podrumima</strong>.</div>
<p>&nbsp;</p>
<div>
<p></p>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Moramo razgovarati</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/diskurzivno/moramo-razgovarati/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[nikolina]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 01 Mar 2011 14:08:20 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[algoritam]]></category>
		<category><![CDATA[antonija novaković]]></category>
		<category><![CDATA[Cyber ZOO]]></category>
		<category><![CDATA[ekran priče]]></category>
		<category><![CDATA[jagna pogačnik]]></category>
		<category><![CDATA[Jastučić za igle. M]]></category>
		<category><![CDATA[Jastučić za igle. Marko Pogačar]]></category>
		<category><![CDATA[Koliko košta gram]]></category>
		<category><![CDATA[Kristina Kegljen]]></category>
		<category><![CDATA[kruno lokotar]]></category>
		<category><![CDATA[Marijana Ogresta]]></category>
		<category><![CDATA[Marijo Glavaš]]></category>
		<category><![CDATA[miljenko jergović]]></category>
		<category><![CDATA[Moramo razgovarati]]></category>
		<category><![CDATA[Morsko prase]]></category>
		<category><![CDATA[Na vrh jezika]]></category>
		<category><![CDATA[nagrada Prozak]]></category>
		<category><![CDATA[Najbolje hrvatske priče]]></category>
		<category><![CDATA[nasmijati psa]]></category>
		<category><![CDATA[Ne poklanjaj srce divljim stvorovima]]></category>
		<category><![CDATA[Olja Savičević Ivančević]]></category>
		<category><![CDATA[Pijavice nad Santa Cruzom]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[Sandra Obradović]]></category>
		<category><![CDATA[Slavlje na pučini]]></category>
		<category><![CDATA[Soba za rakove]]></category>
		<category><![CDATA[Sonja Gašperov]]></category>
		<category><![CDATA[tanja mravak]]></category>
		<category><![CDATA[Tea Tulić]]></category>
		<category><![CDATA[Tema]]></category>
		<category><![CDATA[The split mind]]></category>
		<category><![CDATA[Zarez]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=moramo-razgovarati</guid>

					<description><![CDATA[Algoritam je objavio prvu knjigu Tanje Mravak s kojom je prošle godine pobijedila na natječaju <i>Prozak</i>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p align="justify">U organizaciji <strong>Algoritma</strong> i udruge <strong>Katapul</strong> u riječkoj <strong>Molekuli</strong> će u četvrtak, 3. ožujka u 20 sati biti predstavljenja knjiga <em>Moramo razgovarati</em> koju će pored autorice <strong>Tanje Mravak</strong> predstaviti i ovogodišnja dobitnica nagrade <em>Prozak</em> <strong>Tea Tulić</strong> te urednik <strong>Kruno Lokotar</strong>.
</p>
<div align="justify">
</div>
<p align="justify"><em>Moramo razgovarati</em> donosi dvadesetak priča koje pokazuju bogato autoričino spisateljsko i životno iskustvo. Većina priča prikazuje široku skalu nesporazuma u svakodnevnom životu, uglavnom onih niskog intenziteta koji s vremenom i trajanjem eskaliraju i dovode do pogubnog završetka. U ovim pričama uzrok svim nesporazumima su ljudi, njihovi karakteri koji su često razlog hladnih i otuđenih odnosa. Dramska snaga se ostvaruje dijalozima i karakterima likova. No, premda su dijalozi nosivi element ovih priča, puno važnije od njih su šutnje i rasjedi u razgovoru, mimoilaženja govornika i tišina. Autorica suptilno progovara i o patrijarhatu, o ženama koje muškarci tuku pijetlovima, maltretiraju ih čak i iz bolnice, ali i o muškarcima koji kuhaju kavu &#8220;u rukavicama&#8221; te na WC idu baletanski i na prstima, da ne probude svoje mrzovoljne žene.<br />
  
</p>
<div align="justify">
</div>
<div align="justify">
</div>
<div align="justify">
</div>
<p align="justify"><strong>Tanja Mravak</strong> rođena je 1974. godine u&nbsp; Sinju. Svojim je kratkim pričama osvojila prvu nagradu na natječaju <em>Ekran priče</em> 2005, drugu na <em>Pričiginu</em> 2010. i iste godine nagradu <em>Prozak</em> časopisa <em>Zarez</em> i izdavačke kuće Algoritam. Priče su joj uvrštene među <em>Najbolje hrvatske priče</em> 2005. u izboru <strong>Jagne Pogačnik</strong> i 2006. u izboru <strong>Miljenka Jergovića</strong>. Također ih je objavljivala i u časopisima <em>Morsko prase</em>,<span style="font-style: italic;"> </span><em>Zarez</em>, <em>Tema</em> i <em>The Split Mind</em>.
</p>
<div align="justify">
</div>
<div align="justify">
<div align="justify">Nakon <strong>Olje Savičević Ivančević</strong> (<em>Nasmijati psa</em>), <strong>Marijane Ogreste</strong> (<em>Koliko košta gram</em>), <strong>Sonje Gašperov</strong> (<em>Cyber ZOO</em>), <strong>Antonije Novaković</strong> (rukopis još u pripremi), Tanje Mravak (<em>Moramo razgovarati</em>) šesta dobitnica nagrade <em>Prozak</em> za godinu 2010. je <strong>Tea Tulić</strong> s rukopisom romana radnog naslova <em>Soba za rakove</em> kojoj će Tanja Mravak u sklopu promocije u Rijeci simbolično predati „krunu“.</p>
<p>Nagradu <em>Na vrh jezika</em> za godinu 2010. je, nakon <strong>Marka Pogačara</strong> (<em>Pijavice nad Santa Cruzom</em>), <strong>Ljube Lozančić</strong> (<em>Slavlje na pučini</em>), <strong>Kristine Kegljen</strong> (<em>Ne poklanjaj srce divljim stvorovima</em>), <strong>Sandre Obradović</strong> (<em>Jastučić za igle</em>) dobio <strong>Marijo Glavaš</strong>.</p>
<p>Od ove godine nagrade <em>Prozak</em> i <em>Na vrh jezika</em>, osim objavljivanja knjige u izdanju Algoritma uključuju i poklon &#8211; paket knjiga Algoritma te godišnju pretplatu na <em>Quorum</em>, <em>15 dana</em>, <em>Temu</em> i <em>Zarez</em>.</p>
<p>O nagradama je, kao i zadnjih pet godina, odlučivao žiri u sastavu: Olja Savčević Ivančević, Marko Pogačar i Kruno Lokotar.<br />
    
  </div>
<p>
</div>
<p>
  </p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
