<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>sociologija grada &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/sociologija_grada/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 18:18:30 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>sociologija grada &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Desetljeće transformacija</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/desetljece-transformacija/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Tomislav Žilić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 27 Dec 2013 10:35:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_javniprostor]]></category>
		<category><![CDATA[insitut za društvena istraživanja]]></category>
		<category><![CDATA[Jelena Zlatar]]></category>
		<category><![CDATA[plejada]]></category>
		<category><![CDATA[postsocijalizam]]></category>
		<category><![CDATA[sociologija grada]]></category>
		<category><![CDATA[sociologija prostora]]></category>
		<category><![CDATA[tranzicija]]></category>
		<category><![CDATA[Urbane transformacije suvremenog Zagreba: Sociološka analiza]]></category>
		<category><![CDATA[Zagreb]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=desetljece-transformacija</guid>

					<description><![CDATA[<p>Knjiga Jelene Zlatar <em>Urbane transformacije suvremenog Zagreba: Sociološka analiza</em> istražuje posttranzicijske prostorne promjene grada Zagreba.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span style="line-height: 20px;">U kontekstu postsocijalizma i društvene tranzicije, a pod uplivom različitih tipova aktera, Hrvatska se, zajedno s mnogim drugim tranzicijskim zemljama, susreće s različitim promjenama kako u svojoj socijalnoj strukturi, tako i u prostoru. Knjiga <strong>Jelene Zlatar</strong>&nbsp;<em>Urbane transformacije suvremenog Zagreba: Sociološka analiza</em>&nbsp;&#8211; izdana u nakladi <strong>Plejade</strong> i <a href="http://www.idi.hr/index.php?lang=hr" target="_blank" rel="noopener">Instituta za društvena istraživanja</a> &#8211; sociološka je analiza stavova i pogleda brojnih stručnjaka različitih profila o urbanim transformacijama Zagreba u posljednjem desetljeću.</span></p>
<p>Cilj je knjige sustavna kritička analiza i rasprava o teorijskim konceptima koji se razvijaju unutar suvremene urbane sociologije, a odnose se na razumijevanje procesa urbane obnove te njezine postojeće prakse na primjeru grada Zagreba. U tom smislu su konceptualizirani i operacionalizirani osnovni tipovi urbanih transformacija (urbana obnova, revitalizacija, regeneracija i rekonstrukcija te urbanističko planiranje) i osnovni tipovi urbanih aktera (stručni, ekonomski, politički i civilni). Analizirani su &#8220;tranzicijski&#8221; aspekti urbane obnove, a za primjer se uzimaju poslovni neboderi, trgovački centri i podzemne garaže.</p>
<p>Analizirajući kroz nastanak novih urbanih cjelina (nove poslovne zone/zone visokih poslovnih objekata; trgovački centri; podzemne garaže) promjene u Zagrebu, autorica otkriva pojavu novih aktera i njihovo sve veće značenje i utjecaj (privatni sektor, civilno društvo). Mnogi od tih projekata napravljeni su prvenstveno u interesu investitora što je imalo različite nepovoljne posljedice za grad.</p>
<p>Jelena Zlatar (Zagreb, 1982.) upisuje dvopredmetni studij sociologije i filozofije na <a href="http://www.ffzg.unizg.hr/index.php" target="_blank" rel="noopener">Filozofskom fakultetu u Zagrebu</a> 2000., a 2004. i jednopredmetni studij sociologije. Nakon diplomiranja 2006. zapošljava se u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje radi kao znanstvena suradnica. Bavi se sociologijom sela, grada i prostora. Doktorirala je 2012. na Sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s tezom naslova <em>Utjecaj društvenih aktera na urbane transformacije i obnovu Zagreba nakon 2000. godine</em>.</p>
<p style="text-align: right;"><span style="color: #888888; font-size: x-small;">Izvor: Moderna vremena Info / Foto: Scot2342</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kritičko promišljanje urbane svakodnevice</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/kriticko-promisljanje-urbane-svakodnevice/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 14 Mar 2011 13:32:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[ognjen čaldarović]]></category>
		<category><![CDATA[sociologija]]></category>
		<category><![CDATA[sociologija grada]]></category>
		<category><![CDATA[tranzicija]]></category>
		<category><![CDATA[urbano društvo na početko 21. stoljeća]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kriticko-promisljanje-urbane-svakodnevice</guid>

					<description><![CDATA[U nakladi Jesenski i Turk objavljena je knjiga <i>Urbano društvo na početku 21. stoljeća</i> <b>Ognjena Čaldarovića</b>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;">Ova knjiga je poziv na kritičko promišljanje urbane svakodnevice, lokalnih i globalnih ambijenata, i djelovanje, u uvjetima našeg još uvijek tranzicijskog društva, specifične anomije i gradova kao poprišta kaotičnog razvoja.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Na primjeru Zagreba autor raspravlja o mnogim ključnim dilemama daljnjeg širenja procesa urbanizacije te u tom smislu problematizira tekuće procese rekonstrukcije starijeg dijela grada, analizira smisao i perspektive visoke izgradnje te raspravlja i o budućoj rekonstrukciji (bivših) novih naselja. Važne teme knjige su i socijalni značaj javnih prostora u suvremenom gradu, aspekti privatizacije javnih prostora te problemi korporacijske izgradnje koja dovodi do sve značajnijeg sužavanja prostora javnosti, javnog i slobodnog u suvremenom gradu.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Naglašava se i važnost urbanog temporaliteta, a dio knjige posvećen je i sudbini grada u ratnim okolnostima. Raspravlja se i o implikacijama razvitka nautičkog turizma te se daje osvrt, kraća sociološka analiza Zadra. Pri eksplikaciji ideja autor se služi klasičnim ali i najnovijim konceptima urbane i suvremene teorijske sociologije koji su razvijeni u posljednjem desetljeću pa u tom smislu raspravlja o konceptima<span class="Apple-style-span" style="font-weight: bold;"> M. Castellsa</span>, <span class="Apple-style-span" style="font-weight: bold;">A. Giddensa</span>, <span class="Apple-style-span" style="font-weight: bold;">S. Sassen</span> i drugih autora vezanih kako za suvremenu sociologiju, tako i za suvremenu urbanu sociologiju.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;"><span class="Apple-style-span" style="font-weight: bold;">Ognjen Čaldarović</span> redoviti je profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje dugi niz godina predaje sociologiju grada, a bavi se i područjima suvremenih socioloških teorija, sociologije rizika i sociologije vremena.&nbsp;</div>
<h5>
<div style="text-align: right;"><span class="Apple-style-span" style="font-weight: normal; color: rgb(105, 105, 105);"><br /></span></div>
<div style="text-align: right;"><span class="Apple-style-span" style="font-weight: normal; color: rgb(105, 105, 105);">Izvor: Jesenski i Turk / Foto: bablfotograf.blog.hr</span></div>
</h5>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Život posvećen urbanim fenomenima</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/zivot-posvecen-urbanim-fenomenima/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 01 Feb 2011 13:17:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[arhitektura]]></category>
		<category><![CDATA[fedor kritovac]]></category>
		<category><![CDATA[Otkrivanje grada]]></category>
		<category><![CDATA[sociologija grada]]></category>
		<category><![CDATA[ulupuh]]></category>
		<category><![CDATA[urbana sociologija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=zivot-posvecen-urbanim-fenomenima</guid>

					<description><![CDATA[U Zagrebu je preminuo ugledni arhitekt i sociolog <b>Fedor Kritovac</b>.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div style="text-align: justify;"><strong>Fedor Kritovac</strong>, rođen je 1938. godine u Zagrebu gdje se školovao, radio i živio. Završio je Studij arhitekture i stekao doktorat društvenih znanosti iz područja urbane sociologije. Od početka karijere bio je suradnik u Centru za industrijsko oblikovanje, a do mirovine u Institutu građevinarstva Hrvatske, uz autorske suradnje s drugim institucijama i tvrtkama. Njegov stručni, znanstveni, edukacijski, publicistički i javni rad bio je usmjeren prema kulturnim, umjetničkim, sociološkim, tehnološkim, marketinškim, organizacijskim, kreativnim i kritičkim aspektima življenja i poslovanja u suvremenom svijetu. Urbani svijet – kao mjesto stvaranja, proizvodnje, potrošnje, primjene i odbacivanja artefakata (unikatnih, serijskih, tipskih, standardnih, nestandardnih itd.), kao mjesto boravljenja i putovanja, područje proizvodnje i interakcije vizualnih, audio i multi medija/komunikacija, bio je predmet njegova interesa.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Od 1980-ih godina prošlog stoljeća realizirao je niz autorskih i koautorskih interpretativno-studijskih tematskih izložbi u Galeriji Modulor, Galeriji Prozori, Muzeju grada Zagreba, ULUPUH-u, Galeriji Izlog itd.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Bio je član <a href="http://www.ulupuh.hr/hr/onama.asp" target="_blank" title="" onclick="" rel="noopener">ULUPUH</a>-a od 1966. godine, Hrvatskog društva karikaturista, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, ranije i drugih strukovnih društava (Društvo arhitekata Zagreba, Hrvatsko ergonomijsko društvo, Udruga za promicanje zaštite u radnoj i životnoj sredini) te uredništva časopisa <em>Čovjek i prostor</em>.</div>
<div style="text-align: justify;"></div>
<div style="text-align: justify;">Godine 2010. u izdanju ULUPUH-a izašla mu je knjiga <span class="Apple-style-span" style="font-style: italic;">Otkrivanje grada</span> kojom je ovaj autor na sebi svojstven način objedinio višedesetljetno istraživanje urbanih fenomena unutar javnih prostora grada Zagreba. Tematski i kronološki knjiga predstavlja održane izložbe i projekte izložbi u pripremi autora posljednjih dvadesetak godina. Zajednički su svim ovim temama urbani fenomeni grada, ovdje na primjeru grada Zagreba, u svom prostornom, vizualnom, označiteljskom i društvenom kontekstu. Doživljeni i interpretirani urbani fenomeni prvenstveno su oni na komunaliziranim i ostalim javnim prostorima grada, na granicama i prožimanjima javnog i privatnog, koji se drže ulaza, stubišta i prozora zgrada, ulica, dvorišta.&nbsp;</div>
<div>
<p style="text-align: justify;">Kritovac je u predgovoru sam ponudio tumačenje naslova <span class="Apple-style-span" style="font-style: italic;">Otkrivanje grada</span>: &#8220;Otkrivanje nečega &#8211; iskorištena riječ s konvencionalnim ili patetičnim značenjima (otkrivanje istine, tajne&#8230;). [&#8230;] Nije li tako i s gradom? Otkrivanja grada tu su bliža podizanju poklopca s lonca (za koji se nadamo da nije prazan). Odmicanjem poklopca uvjeriti se da li je zaključalo i kako vonja.&#8221;</p>
<h5 style="text-align: right;"><span class="Apple-style-span" style="font-weight: normal; color: rgb(105, 105, 105);">Izvor: ULUPUH&nbsp;</span></h5>
</div>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
