Društveno poduzetništvo temelji se na načelima društveno, ekološki i ekonomski održivog poslovanja, usmjerenog stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice, što ga razlikuje od društveno odgovornog poslovanja kompanija koje ga koriste kao sredstvo povećanja vrijednosti svojih proizvoda i usluga. Čini ga oko deset posto svih poslova u Europi, u društvenim je poduzećima zaposleno 11 milijuna zaposlenih radnika. Među njegovim ključnim karakteristikama su demokratski procesi odlučivanja koji ne uključuju isključivo vlasnike već i radnike, korisnike, potrošače te suradničke organizacije. Najčešći pravni oblik u kojem se društvena poduzeća pojavljuju su zadruge.

Strategiju razvoja društvenog poduzetništva (DP) Vlada Republike Hrvatske usvojila je prije dvije godine, pred sam kraj mandata Milanovićeve vlade, no nikada nije donesen njen Akcijski plan. Strategija je predvidjela uspostavu jedinstvene evidencije društvenih poduzetnika, zakonodavne promjene i razvoj sustava poticaja i olakšica, no odonda nije provedena ni jedna ključna aktivnost važna za razvoj institucionalnog, zakonodavnog i financijskog okvira DP. Iako su definirani, tek su djelomično implementirani Operativni programi Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. i planovi objave natječaja. Uspostavljena je i jedna institucionalna jedinica za DP, no ona se prvenstveno bavi programiranjem i praćenjem natječaja iz Europskog socijalnog fonda, a (samo) to ne čini uspostavu okvira za djelovanje društvenih poduzeća i poduzetnika.

Nakon više od godinu dana od donošenja Strategije, 1. srpnja 2016. raspisan je prvi natječaj za poticanje društvenog poduzeništva financiran iz ESF-a. Natječaj je zamišljen kao financijska podrška poslovanju postojećim društvenim poduzećima te podupiranje svih oblika aktivnosti organizacija zainteresiranih za otvaranje društvenog poduzeća ili pokretanje društveno-poduzetničke djelatnosti. Odluku o financiranju 18 projekata Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava (MRMS) objavilo je 15. svibnja 2017, gotovo godinu po objavljivanju natječaja te tri dana nakon povećanja fonda natječaja za dva i pol milijuna kuna. Indikativan slučaj koji opisuje odnos nadleženih tijela prema provedbi ESF-a je iz ožujka prošle godine kada je MRMS kao provedbeno tijelo natječaja za poboljšanje pristupa tržištu rada osobama u nepovoljnom položaju, nakon provedene procedure izbora projekata i dostave dodatne dokumentacije natječaj – poništio. Natječaji općenito kasne, a institucije nadležne za upravljanje i provedbu pojedinih programa u posljednji tren mijenjaju osnovne predispozicije natječaja te manipuliraju sredstvima za njihovu provedbu. 

U takvim okolnostima, ne iznenađuje dojam da Strategija razvoja društvenog poduzetništva ni nakon dvije godine nije prioritet MRMS niti se nalazi na njegovoj agendi za sljedeću godinu. Zato ACT Grupa iz Čakovca planira do kraja rujna 2017. godine napraviti istraživanje o hrvatskim društvenim poduzetnicima kako bi izradili prvu on-line evidenciju sukladnu kriterijima Strategije razvoja DP. To također ne iznenađuje, s obzirom da se radi o zajednici društvenih poduzetnika koji od 2013. osnažuju ekosustav društvene ekonomije u Hrvatskoj i regiji kroz različite inovativne programe podrške. Konzorcij danas čine ACT Printlab d.o.o, ACT Konto d.o.o, Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Socijalna poljoprivredna zadruga Domači vrt i ACT Grupa potporna zadruga.

Društvena poduzeća u sastavu ACT Grupe uvijek su bila primjeri dobre prakse, bilo kada je o njima pisala izvješća Europska komisija, kada su se o njima pisali znanstveni radovi ili kada je trebalo inicirati zagovaračke aktivnosti s ciljem promjene institucionalnog i financijskog okvira za DP. “Kako u dvije godine nakon usvajanja Strategije nije napravljen nikakav napor oko mapiranja DP, odlučili smo napraviti prvu on-line bazu društvenih poduzeća u Hrvatskoj”, kaže Teo Petričević, direktor ACT Grupe.

Iako postoje baze izrađene u posljednjih nekoliko godina, njihovom analizom u AG-u došli su do zaključka da su nepotpune i neažurirane, a u kontekstu onoga što žele napraviti, irelevantne. Baza društvenih poduzetnika u ovoj je fazi važna iz nekoliko razloga, ističe Petričević. Prvo, zbog osiguranja veće vidljivosti sektora, potom zbog pružanja relevantnih i recentnih informacija o aktivnim DP za potencijalne partnere, investitore, financijske institucije, potporne organizacije. Također, baza je važna jer će ponuditi jasniji uvid u proizvode i usluge DP kako bi se inicirao razvoj prakse održive javne nabave.

Održiva javna nabava ona je koja uzima u obzir okolišne i socijalne aspekte, učinke koje proizvod ili usluga imaju na okoliš te iskorjenjivanje siromaštva, jednaku distribuciju resursa, uvjete rada i ljudska prava. Održiva javna nabava među svojim ciljevima ima ciljeve održivog razvoja kojima doprinosi izravno izvršenjem ugovora (naprimjer, kada ponuditelj smanji emisije ugljičnog dioksida ili zaposli pripadnike socijalno ugroženih skupina) ili neizravno, potičući gospodarske subjekte da promjene svoju poslovnu praksu.

“Jednom izrađena i kontinuirano ažurirana, baza društevnih poduzetnika jednostavno se može transferirati na upravljanje državnom tijelu, nositelju te aktivnosti iz Strategije”, ističe Petričević. Ako ste društveni poduzetnik, upitnik koji trebate ispuniti do 11. kolovoza nalazi se na istaknutoj poveznici, a nakon što upišete potrebne informacije ACT grupa će vas direktno kontaktirati.

Ukoliko i sami želite biti dio ovog motiviranog i predanog tima i sudjelovati u razvoju poslovnih modela budućih društvenih poduzetnika u Hrvatskoj i regiji, do istog datuma im se možete javiti i na natječaj za posao.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Zamagljene slike budućnosti koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Europsku uniju otpočetka oblikuje kritički nastrojeno i konstruktivno civilno društvo. No, uz organizacije i mreže na europskoj razini, postoji i civilno društvo koje nije primarno vezano uz nju već uz konkretne aktivnosti na lokalnoj razini. Lokalne inicijative imaju potencijal postati socijalne inovacije koje istovremeno generiraju društvenu promjenu i transformaciju lokalnih i nacionalnih institucionalnih okvira koji mogu biti rašireni diljem Europe. Ovo osobno uključivanje, vođeno osjećajem odgovornosti za zajedničko dobro, povećava solidarnost među građanima i održivost samog društva.

CitizensLab je konkretna prilika osnaživanja tih aktera, produbljivanja lokalnog utjecaja njihova rada i povezivanja u europski pokret. Projekt CitizensLaba provodi berlinska organizacija MitOst u suradnji sa Zakladama Mercator i Robert Bosch te Europskom kulturnom fondacijom (ECF). Mreža je otvorena inicijativama iz zemalja članica Europske unije i Turske: građanima uključenim u lokalne incijative i organizacije civilnog društva, predstavnicima lokalnih vlasti (donositeljima odluka, vijećnicima ili administratorima), nacionalnim ili nadnacionalnim organizacijama te društvenim poduzetnicima.

CitizensLab je prilika da lokalni akteri promjene stvore novu europsku mrežu. Cilj je mreže ojačati i povezati aktivne građane iz svih područja koji su predani radu u svojim lokalnim zajednicama, koji rade na pronalasku inovativnih rješenja za probleme na koje nailaze u svojim susjedstvima, bilo kao volonteri ili u svom poslu. Ako ste aktivni u poljima ljudskih prava, socijalne inkluzije, obrazovanja, migracija, održivog razvoja, kreativne ekonomije, razrješenja sukoba, zdravlja, kulture, medija, te time doprinosite povećanju sudjelovanja građana u demokratskim praksama, prijavite se za inicijalni sastanak mreže u Berlinu u lipnju 2016. 

Prvi će sastanak položiti temelje mreži u kojoj će se susresti i povezati aktivni građani. Razmjena znanja i učenje od sebi jednakih ojačat će kvalitetu i utjecaj njihovog rada u lokalnoj zajednici. Ova europska mreža također može poslužiti da poveća utjecaj na procese donošenja odluka i politika na različitim razinama. Do trideset lokalnih aktera promjene bit će pozvano na sastanak u Berlinu, a postati jedan od njih možete putem prijave koja je otvorena do 18. travnja.

Piše: Antonija Letinić

Prema studiji Ujedinjenih naroda u 2014. godini 54% svjetske populacije živi u urbanim sredinama, a procjenjuje se da će do 2050. u gradovima živjeti 66% posto stanovništva. Priljev stanovnika u gradove podrazumijeva i njihovu transformaciju u pogledu ekonomske, političke i društvene moći. Ekonomska kriza, zagađenje i socijalna isključenost ključni su izazovi europske današnjice, posebno vidljivi u dinamičnim žilama kucavicama – gradovima. Kako suzbiti siromaštvo i poboljšati kvalitetu života građana, kako ih osnažiti da budu aktivni dijelovi društva i motivirati za oblikovanje novih prostora suradnje i dijaloga brige su današnjih europskih gradova, pa tako i Zagreba. 

Kako će gradovi izgledati u budućnosti, ponešto ovisi i o sadašnjosti i načinima na koje ćemo doprinijeti njihovom razvoju. Jedna od onih koji promišljaju budućnost svojega grada je i koalicija okupljena oko Platforme Upgrade, a koju čine Centar za mirovne studije, socijalna zadruga Okus doma, Zelena mreža aktivističkih grupa te niz nevladinih organizacija u polju kulture i mladih. Akteri okupljeni oko ove platforme povezali su se iz različitih potreba, ali pod zajedničkim nazivnikom imaginiranja otvorenog grada i novih modela društvenog razvoja. S jedne strane Zagreb je postao važno turističko odredište, otvoreno za susrete najrazličitijih kultura, dok je s druge strane sve više njegovih građana suočeno s nezaposlenošću i siromaštvom. I konačno, izbjeglički val sve nas stavlja na test solidarnosti te podsjeća na različite oblike društvene isključenosti i isključivosti prema drugima i drugačijima. 

Kako grad i njegovi građani zajednički mogu razvijati i ponuditi inovativne modele rješavanja problema zajednice i njihove neminovne promjene? Kako zajedno možemo doprinijeti razvoju Zagreba kao otvorenog i uključivog grada za sve njegove sadašnje i buduće građane? Zajedničkim djelovanjem solidarne ekonomije i održivog razvoja, izgradnje interkulturnog dijaloga, socijalnog poduzetništva te kulture i umjetnosti u suradnji s gradom mogu se kreirati dinamična mjesta dijaloga i tolerancije, solidarnosti, kreativnosti, cjeloživotnog obrazovanja i osnaživanja građana za aktivno sudjelovanje i kreativni doprinos društvu. I na kraju, u vrijeme različitih oblika kriza u kojima se kao društvo nalazimo, doprinijeti pozitivnim društvenim promjenama – socijalnoj uključenosti građana i gospodarskom razvitku grada.  

Polazeći od ovih premisa, koalicija će pokušati oblikovati neka moguća kreativna i održiva rješenja kroz raznolike aktivnosti, koje uključuju niz društvenih, kulturno-umjetničkih i medijskih događaja. Prvo takvo događanje vezano je uz obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskiminacije povodom kojeg Centar za mirovne studije i P.E.N. organiziraju čitanje poezije u književnom klubu Booksa, u ponedjeljak, 21. ožujka 2016. u 18 sati, a nakon čitanja poezije posjetitelji mogu sudjelovati u dinamičnom i interaktivnom satu arapskog jezika, na kojem će  se upoznati s jednim važnim dijelom te kulture.  

Tim povodom, pitali smo neke od članova koalicije da nam odgovore na pitanja što je za njih otvoreni grad te na koje ga sve načine možemo otvoriti.

Dražen Šimleša (ZMAG): Za mene je otvoreni grad onaj koji nema straha, koji voli sve što ima a spreman je primiti novo i drugačije jer su kretanje i promjena temelj života. Iz svakog tog pomaka nešto se uzme od prije i nastavi dalje činiti identitet grada, a ono što je došlo daje nove boje i mirise. Otvoreni grad ima veliko srce da nas sve primi i prihvate sve naše različitosti. Isto kao i otvoreni čovjek.

Grad otvaramo tako da se u njemu njeguje i razvija sloboda, sloboda da se kreće i da se bude ono što jesmo. Otvoreni grad ne samo da to može podnijeti, nego ima i kapaciteta pretvoriti to u svoju prednost i kvalitetu. Zato su bitni prostori u gradu koji simboliziraju njegovu otvorenost jer u svom djelovanju i radu sadrže pozitivan odnos prema slobodi i prihvaćanju različitosti.

Emina Bužinkić (CMS): Otvoreni je grad mjesto susreta, dijaloga i suradnje. Otvoreni je grad onaj koji je svjestan promjena i pozdravlja ih kao priliku za kulturni rast. Otvoren je grad mjesto interkulturalnosti kao priče koja omogućava nadilaženje dubokih društvenih podjela i koji artikulira novu kulturu interakcije i to kako se ona razlikuje od onih koje poznajemo. Otvoreni grad odbija strahove i stereotipe, on se približava ljudima i poziva ljude na približavanje ka njemu. On je ispiriran različitostima kultura i poziva na njihovo prožimanje i suradnju. 

Grad otvaramo na različite načine – uvezanim nitima stvaranja društva dobrodošlice i gostoprimstva, omogućavanjem pune ekonomsko-socijalne integracije, kulturne integracije te naposljetku i građanske integracije. Otvaranje grada je kreativno stvaranje prostora integracije u svim aspektima društvenog, ekonomskog, kulturnog, građanskog i političkog života u grad kao novi prostor življenja osoba koje dolaze iz drugih gradova, zemalja i regija. Otvaranje grada odnosi se i na promjenu percepcije onih koji dolaze i njihove prihvaćenosti u društvu.

Nawar Murad (Okus doma): Otvoreni grad je grad koji prima u zagrljaj nove, različite i drugačije kulturne fenomene, a istovremeno ne briše originalni identitet tih fenomena, nego im daje slobodu. Možemo otvoriti grad na način da dajemo onima koji su stručni u nekim područjima da rade ono što vole raditi a ne ono što moraju jer grad ne može biti otvoren ako nema rada koji se radi s ljubavlju.

Sanja Burlović (Attack): Otvoreni grad su ljudi različitih kultura, mentaliteta, porijekla, rase, vjere, seksualne orijentacije, nacionalnosti. Građani i građanke koji čine i utječu na grad. Otvoreni grad je multikulturalan, spreman prihvatiti različitosti i spreman na promjene.

Grad otvaramo međusobnim dijalogom, spremnošću da među nas prihvatimo druge i drugačije. Grad otvaramo umjetničkim inventivnim akcijama, tolerancijom, idejama. Grad otvaramo svjesnošću da je suživot moguć i potreban, ustrajnošću da  to i postignemo. Grad otvaramo pružanjem jednakih mogućnosti.

Ovo su tek neki od mogućih odgovora na ponuđena pitanja, a kroz niz aktivnosti i događanja koalicija će pokušati ponuditi nove odgovore i primjere kako grad činimo otvorenim. 

U 2015. godini osam je korisnika iz Hrvatske, u velikoj konkurenciji prijavitelja iz 32 zemlje sudionice, bilo uspješno na natječajima programa Europa za građane ostvarivši financijsku podršku vrijednu gotovo 4 milijuna kuna.

Provoditelji projekata su tri udruge (Festival židovskog filma Zagreb, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, Europski dom – Slavonski Brod), četiri općine (Vidovec, Beretinec, Cestica i Podgora) i grad Vodnjan. U odnosu na ukupno povučena sredstva od strane korisnika iz Hrvatske tijekom prošle godine, ovo je značajno povećanje od 37%. Ako se u obzir uzme da je 53 organizacija, gradova i općina iz Hrvatske uključeno u svojstvu partnera na projektima ukupne vrijednosti 24.810.450,00 kuna vrijednost projekata koji se u konačnici provode u Hrvatskoj je značajno veći, ističu iz Ureda za udruge.

Projekti će se provoditi tijekom 2015. i 2016. godine, a u njima će uz korisnike iz Hrvatske aktivno sudjelovati predstavnici iz 14 zemalja članica Europske unije i zemalja kandidatkinja za članstvo. Korisnici iz Hrvatske organizirat će festivale, ljetne škole, volonterske i dječje kampove s ciljem zagovaranja multikulturalnog dijaloga i jačanja tolerancije. Također, kroz projektne aktivnosti osnažit će se zajedničke europske vrijednosti kroz suočavanje s prošlošću i sjećanje na žrtve totalitarnih režima, a u svrhu postizanja održivog mira. Projekti će se baviti i budućnošću Europske unije, poticati aktivno europsko građanstvo, zajednički europski identitet, socijalno poduzetništvo i samozapošljavanje, razvoj ruralnih sredina, propitivati i osvještavati izazove osoba s invaliditetom i starijih osoba, a također će se raspravljati razlike među građanima Unije, kao i euroskepticizam.

Program Europa za građane u Hrvatskoj je dostupan od 2008. godine, a od tada je provedeno ukupno 84 projekata neprofitnih organizacija i jedinica lokalne i područne samouprave. Svrha Programa Europa za građane jest poticati razvoj aktivnog europskog građanstva davanjem financijskih potpora organizacijama koje rade na osnaživanju osjećaja europskog identiteta i pripadnosti Europskoj uniji kroz umrežavanje i razmjenu znanja, iskustava, tradicija i vizija napretka. Ured Vlade RH za udruge imenovan je koordinatorom provedbe programa u Hrvatskoj i djeluje u svojstvu Kontakt točke za program Europa za građane.

Socijalno poduzetništvo kao koncept integrira stvaranje ekonomske i socijalne vrijednosti, prisutan je na globalnoj razini već jedno stoljeće, u teoriji i u praksi. Pojam društvenog poduzetništva definirao je Bill Drayton, koji na njega gleda kao na poduzetništvo s etičkim integritetom u cilju maksimiziranja društvene vrijednosti, a ne privatne vrijednosti ili profita. Freer Spreckley, autor pojma društveno poduzeće, rekao je da se radi o poduzeću koje je u vlasništvu svojih zaposlenika ili članova lokalne zajednice, vođeno podjednako društvenim kao i komercijalnim ciljevima, koji njime upravljaju zajednički na demokratskim načelima.

Društvena poduzeća važan su pokretač uključivog i održivog rasta, te igraju ključnu ulogu u rješavanju trenutnih ekonomskih i ekoloških izazova. U Hrvatskoj postoji duga tradicija zadrugarstva, postojanje podrške razvoju unutar samog sektora, razne inicijative društvenog poduzetništva u lokalnoj zajednici, uspostavljeni suradnički mehanizmi i programi (Mreža za DOP, Zajednica za DOP HGK, HRPSOR, HUB), a najpoznatiji primjeri društvenih poduzeća u domaćem kontekstu su oni čije je osnivanje pomogao čakovečki Autonomni centar: ACT Printlab d.o.o., ACT Konto d.o.o., Socijalna zadruga Humana Nova te Centar za eko-društveni razvoj CEDRA Čakovec.

Europska komisija nedavno je objavila studiju pod nazivom A map of social enterprises and their eco-systems in Europe koja opisuje glavne značajke društvenih poduzeća u 28 zemalja članica Europske unije i u Švicarskoj, koristeći zajedničku definiciju i pristup. Studija daje pregled svega što koči razvoj društvenog poduzetništva te je polazna točka za razvoj sveobuhvatne karte društvenih poduzeća u Europi. Neki od navedenih problema jesu slaba vidljivost i prepoznatljivost sektora društvenog poduzetništva, ograničenja zakonskih i regulatornih okvira, manjak financijskih sredstava, otežan pristup tržištu i nedostatak poslovne podrške i razvoja strukture, obuke i razvoja radne snage. Studija se temelji na postojećim akademskim materijalima i razgovorima s više od 350 sudionika diljem Europe. Isto tako, sredinom 2012. godine objavljen je zbornik radova o društvenom poduzetništvu Poduzetništvo u službi zajednice u izdanju Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva te krajem studenog 2014. priručnik koji promiče društveno odgovorno poslovanje i društvenopoduzetničku praksu u turizmu kao alate održivog rasta autora Tea Petričevića.

Trenutno samo osam europskih država (Bugarska, Grčka, Francuska, Italija, Luksemburg, Slovenija, Švedska i Velika Britanija) provodi politiku koja potiče i podržava razvoj društvenog poduzetništva, a strategija poticanja društvenog poduzetništva u fazi je razvoja u sedam zemalja (Irska, Hrvatska, Latvija, Litva, Malta, Poljska i Rumunjska). Savjetovanje o Nacrtu Strategije razvoja socijalnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine provedeno je početkom 2014, a od ožujka do lipnja održana su javna predstavljanja Strategije u Splitu, Osijeku, Čakovcu, Rijeci, Kutini, Šibeniku, Dubrovniku i Zagrebu. U okviru mjera za provedbu Strategije tijekom 2015. godine navedene su aktivnosti uspostave jedinstvene evidencije društvenih poduzetnika uz definiranje kriterija prepoznavanja takvog poduzetnika (prvo tromjesečje), analize postojećeg zakonodavnog okvira kao poticaj za iniciranje usklađenih zakonodavnih promjena (drugo tromjesečje), razvoj sustava poticaja i olakšica za socijalne poduzetnike na temelju preporuka proizašlih iz analize zakonodavnog okvira (četvrto tromjesečje) te uspostava okvira za razvoj javno-privatnih partnerstava za financiranje društvenog poduzetništva između HBOR-a i komercijalnih banaka (kraj godine).

Sa svim planiranim i provedenim mjerama javnost će biti upoznata na konferenciji za tisak koja se, prema Strategiji, treba održati barem jednom godišnje, a za koju je aktivnost, koja još podrazumijeva organiziranje seminara i stručne konferencije, predviđeno 4 milijuna kuna.

Vlastiti prihodi od djelatnosti, sufinanciranje ili donacije od strane javnog sektora, razni financijski instrumenti, krediti, kamatne stope ispod tržišne vrijednosti, donacije iz međunarodnih izvora, donacije iz strukturnih/kohezijskih fondova, donacije iz domaćih izvora, filantropske donacije, primici u naravi, potpore od strane matične organizacije, popusti i porezne olakšice, volonterski rad ili rad manji od tržišne vrijednosti (pripravnici i stažisti), povlašteni ugovori, porezne olakšice zakonski dopuštene kad organizacija zadržava neprofitni status samo su neke od mogućnosti dinanciranja društvenopoduzetničkih pothvata. Ulaskom u Europsku uniju hrvatskim društvenim poduzetnicima dostupno je desetak različitih fondova: European Social Fund – ESF, European Regional Development Fund – ERDF, European Social Entrepreneurship Fund – EuSEF, PROGRESS Programme, Erasmus for Young Entrepreneurs, European venture capital funds, European Progress Microfinance Facility – EMF, itd.

Saznajte više o mogućnostima financiranja društvenih poduzeća i start-upova te na koji su način neki od uspješnih društvenih poduzetnika pokrenuli i financirali svoje poduzetničke pothvate.

Radionice se održavaju u prostorima Hub Zagreb, Zrinjevac 6, Zagreb. Puna cijena radionice je 500 kuna, a za članove i članice HUB Zagreb popust od 10 posto. Broj sudionika je ograničen (deset po radionici). Obavezna prijava i plaćanje radionice zaključno do tri dana prije održavanja radionice. Organizator pokriva radne materijale i osvježenja (voda/kava/čaj). Putne troškove i ručak sudionici pokrivaju sami.

Voditelj radionice je Teo Petričević, nezavisni savjetnik, trener i društveni poduzetnik. Osnivač/inicijator je nekoliko društvenih poduzeća, danas predsjednik Clustera za eko-društvene inovacije i razvoj Hrvatska, predsjednik Skupštine Socijalne zadruge Humana Nova i CEDRA Čakovec. Stručnjak je za eko-društveno poduzetništvo s više od deset godina poduzetničkog i predavačkog iskustva. Posebna ekspertiza u području zakonod- avstva vezanog uz zadrugarstvo, radnu integraciju marginaliziranih skupina i društveno poduzetništvo u Hrvatskoj i zemljama regije. Ima višegodišnje iskustvo u prenošenju znanja u područjima: upravljanje projektnim ciklusom, EU fondovi, međusektorska suradnja, strateško planiranje i upravljanje, poslovno modeliranje i planiranje

Ovo je prvi dio petodnevnog programa čiji je cilj voditelje neprofitnih organizacija na području nezavisne kulture i suvremenog umjetničkog stvaralaštva provesti kroz proces poslovnog planiranja, pokretanja i pozicioniranja poduzetništva u kulturi kao vitalnog aspekta održivosti i izgradnje razvojnih potencijala organizacija.   

Voditeljica programa je diplomirana ekonomistica Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj Slap koja je na području razvoja civilnog sektora aktivna preko dvanaest godina. Udruga Slap organizacija je koja se bavi razvojnim projektima kroz koje potiče socijalno zapošljavanje, društveno odgovorno poslovanje i međusektorsku suradnju. Kroz svoj Trening centar pruža kontinuirane usluge radionica i konzultacija za organizacije civilnog i poslovnog sektora te jedinice lokalne samouprave. Uz niz uspješno završenih projekata, udruga trenutno sudjeluje u provedbi osam projekata financiranih iz različitih komponenti IPA predpristupnog fonda Europske unije. 

Program u Zadru za sudionike je besplatan, a prijave za sudjelovanje šaljite na adresu elektroničke pošte zaključno s 15. lipnja. Potrebno je navesti osnovne informacije o organizaciji (naziv, sjedište, odgovorna osoba, djelatnost udruge prema statutu) te ime, kontakt broj i poziciju u udruzi osobe koja se prijavljuje. Broj sudionika limitiran je na dvanaest, a za eventualna pitanja na raspolaganju je broj telefona 098 933 8252.

Izvor: Zadar snova