<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>socijalna ekonomija &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/socijalna_ekonomija/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 01 Mar 2023 10:20:02 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>socijalna ekonomija &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Prioriteti u gospodarenju otpadom</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/prioriteti-u-gospodarenju-otpadom/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 25 Mar 2016 15:32:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_drustvo]]></category>
		<category><![CDATA[centri za ponovnu upotrebu]]></category>
		<category><![CDATA[društvo]]></category>
		<category><![CDATA[recikliranje]]></category>
		<category><![CDATA[rreuse]]></category>
		<category><![CDATA[socijalna ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[zelena ekonomija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=prioriteti-u-gospodarenju-otpadom</guid>

					<description><![CDATA[U Hrvatskoj se planira uspostava Centara za ponovnu uporabu, čija je svrha prikupljanje, popravljanje i prodaja već korištenih proizvoda, kako bi se smanjila količina otpada.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pripremila: Martina Domladovac</p>
<p>Po prvi puta Hrvatska uspostavlja model <em>Centara za ponovnu uporabu</em>, u kojima se različiti, već korišteni predmeti, popravljaju te obnovljeni prodaju, umjesto da ih se odbaci kao otpad. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uskoro bi trebali predstaviti <em>Smjernice za uspostavu sustava ponovne uporabe u Hrvatskoj</em>. Iz Ministarstva ističu kako su smanjenje nastanka otpada i mjere vezane za ponovnu uporabu proizvoda prioriteti u gospodarenju otpadom te jedan od načina smanjenja količine otpada koji se odlaže.</p>
<p>Centri za ponovnu upotrebu mjesta su na kojima se prikupljaju i pripremaju za daljnju distribuciju predmeti ili stvari koje je moguće ponovo upotrijebiti. Svrha centra (mreže za ponovnu uporabu) prikupljanje je i preraspodjela proizvoda koji se &#8211; u najširem smislu riječi &#8211; još mogu koristiti, a dobiveni su od građana koji ih više ne trebaju. Na taj se način ponovno upotrebljava odjeća, obuća i tekstil, namještaj, kućanski aparati, kao i proizvodi široke potrošnje (posuđe, igračke, sportska oprema, umjetnički i ukrasni predmeti). Korisnici nepotrebne proizvode mogu donijeti u centar, a predviđeno je i da sami centri organiziraju mobilnu službu, spremnike i akcije kojima će prikupljati predmete za ponovnu upotrebu. Nakon preuzimanja, predmeti se procjenjuju i katalogiziraju te potom čiste, popravljaju i uređuju. Tako dotjerani proizvodi ponovno se prodaju, u prostorima centra ili putem internetske prodaje.</p>
<p>Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2013. godinu, u Hrvatskoj se proizvede 404 kilograma otpada po stanovniku godišnje, od čega 85 posto završi na odlagalištima. Europski prosjek je 481 kilogram po stanovniku, a samo 31 posto odloži se na odlagališta. Ponovna uporaba proizvoda utječe na smanjenje proizvodnje otpada te štedi sirovine i energiju potrebnu za njihovu izradu. Ponovnom upotrebom jedne tone tekstila štedi se 5 053 kilograma CO2, dok se recikliranjem tekstila štedi se svega 259 kilograma CO2, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Također, otvaranjem centara za ponovnu uporabu potiče se i mogućnosti usavršavanja radnih vještina i znanja teže zapošljivih i socijalno ugroženih skupina, prenosi Hina.</p>
<p>U EU centri za ponovnu uporabu udruženi su u organizaciju<em> <a href="http://www.rreuse.org/" target="_blank" rel="noopener">RREUSE</a> </em>koja promovira politike EU za ponovnom upotrebom korištenih proizvoda. Osim toga, promoviraju i ističu potrebu za proizvodima koji traju duže i moguće ih je popraviti, pošto su danas proizvodi dizajnirani tako da ne postoje rezervni dijelovi, a kada se pokvare, teško ih je ili neisplativo popraviti.<em> RREUSE</em> također inzistira da EU i vlade zemalja članica umjesto recikliranja i gospodarenja otpadom, počnu promicati ponovnu upotrebu, popravljanje i proizvodnju trajnijih proizvoda.</p>
<p>Projekti uspostave centara diljem Hrvatske sufinancirat će se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
