<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>slobodna kultura &#8211; Kulturpunkt</title>
	<atom:link href="https://kulturpunkt.hr/tag/slobodna_kultura/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<description>nezavisna kultura / suvremena umjetnost / dru&#353;tvo</description>
	<lastBuildDate>Wed, 03 May 2023 17:25:41 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.3</generator>

<image>
	<url>https://kulturpunkt.hr/wp-content/uploads/2023/02/cropped-Kulturpunkt-baloncic-novo-32x32.png</url>
	<title>slobodna kultura &#8211; Kulturpunkt</title>
	<link>https://kulturpunkt.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Slobodno istraživanje vlastitog izraza</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/slobodno-istrazivanja-vlastitog-izraza/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 26 Nov 2021 13:41:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[art za zajednicu]]></category>
		<category><![CDATA[clubture]]></category>
		<category><![CDATA[Ct-hr]]></category>
		<category><![CDATA[dnevni boravak rojca]]></category>
		<category><![CDATA[ka-matrix]]></category>
		<category><![CDATA[nastja kljaić]]></category>
		<category><![CDATA[paste-up]]></category>
		<category><![CDATA[šareni artikal]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[street-art]]></category>
		<category><![CDATA[tapetari]]></category>
		<category><![CDATA[ulična umjetnost]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=slobodno-istrazivanja-vlastitog-izraza</guid>

					<description><![CDATA[Radionica ulične umjetnosti namijenjena djeci i mladima nastoji otvoriti prostor komunikacije s umjetnicima i aktivistima te potaknuti interes za street art među mlađim naraštajima.
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U petak, 26. studenog 2021. u Dnevnom boravku Rojca održava se radionica ulične umjetnosti, prije svega namijenjena djeci i mladima kojima se nastoji poteknuti interes za <em>street artom</em> i približiti ovaj oblik kreativnog izražavanja.</p>
<p>Radionica <em>paste-upa</em>, &#8220;uradi sam&#8221; naljepnica i recikliranih radova održava se u sklopu projekta <em>Art za zajednicu</em> koji provode umjetnička inicijativa Šareni artikal/Tapetari u partnerstvu s udrugom <a href="https://ka-matrix.hr" target="_blank" rel="noopener">KA-MATRIX</a> kroz platformu <a href="https://www.clubture.org" target="_blank" rel="noopener">Clubture</a>. Dosad su kroz <em>CT-HR</em> programsku razmjenu i suradnju organizirane tri <em>street-art</em> radionice u Sisku, Karlovcu i Zagrebu, praćene izložbom <em>Složna bića</em> članice kolektiva i pokretačice recikliranog brenda nadin.artikal, <strong>Nastje Kljaić</strong>. <em>Pop-up </em>izložba u Puli ujedno je prilika za predstavljanje radova polaznika prethodnih radionica koji su se kroz zajednički rad u kreativnom procesu upoznali s tehnikama i vrijednostima<em> street art</em> kulture.</p>
<p><em>Street art</em> naljepnice (<em>stickers</em>), kao i tzv. <em>paste up</em> posteri, predstavljaju originalni oblik ulične umjetnosti, lako dostupan i učinkovit u prenošenju poruke u javnom prostoru. Naljepnice se svrstavaju u podvrstu grafiti kulture, upravo zbog njihove uloge ostavljanja traga ili potpisa u javnom prostoru. Pri stvaranju naljepnica i postera umjetnici se koriste raznim tehnikama kao što su oslikavanje rukom, korištenje šablona, linorez, drvorez, pa sve do sitotiska ili digitalnog tiska, što ih čini vrlo rasprostranjenim medijem izražavanja.</p>
<p>&#8220;Organiziranjem radionice želi se djecu i mlade upoznati s uličnom umjetnošću, otvoriti prostor komunikacije s umjetnicima, aktivistima, aktivisticama iz drugih gradova i potaknuti razvoj street arta medu mladima&#8221;, poručuju organizatori koji poziv za sudjelovanje otvaraju svim zainteresiranima, bez obzira na prethodno znanje i iskustvo.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Inspiracija za aktivaciju</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/inspiracija-za-aktivaciju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 25 Jun 2021 13:18:22 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[atribut]]></category>
		<category><![CDATA[Ct-hr]]></category>
		<category><![CDATA[DIY]]></category>
		<category><![CDATA[Eva Badanjak]]></category>
		<category><![CDATA[ka-matrix]]></category>
		<category><![CDATA[mreža clubture]]></category>
		<category><![CDATA[Seasplash]]></category>
		<category><![CDATA[sitotisak]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[tajana josimović]]></category>
		<category><![CDATA[Tanja Minarik]]></category>
		<category><![CDATA[urbani park hd]]></category>
		<category><![CDATA[vjing]]></category>
		<category><![CDATA[Žen]]></category>
		<category><![CDATA[žene mašine]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=inspiracija-za-aktivaciju</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kroz različite tipove radioničkih programa, projekt <em>Žene mašine</em> promiče stvaralaštvo žena u okviru "uradi-sam" kulture stvaranja i djelovanja.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Živ Žar Žur</strong> kreativni je kolektiv u čiji šarolik spektar aktivnosti spada organizacija i promocija koncerata, <em>jam sessiona</em> i različitih tipova radionica, pri čemu sve imaju snažno uporište u <em>DIY</em> kulturi. Na &#8220;uradi-sam&#8221; principima temelji se i njihov novi projekt <em>Žene mašine</em> koji promiče kreativno stvaralaštvo žena, posebno u manjim, geografski dislociranim sredinama ili onima u kojima postoji prostor za razvoj alternativnih pristupa kulturi. Projekt je stoga osmišljen kao suradnja kolektiva s kninskom Udrugom kreativnog alternativnog razvoja kulture <a href="http://www.udruga-atri.net" target="_blank" rel="noopener">Atribut</a>, pulskom Udrugom <a href="http://seasplash-festival.com/hr/info/about/" target="_blank" rel="noopener">Seasplash</a> te Udrugom za društveni razvoj <a href="http://ka-matrix.hr" target="_blank" rel="noopener">KA-MATRIX</a> iz Karlovca, a provodi se kroz programsku razmjenu i suradnju mreže <a href="https://www.clubture.org" target="_blank" rel="noopener">Clubture</a>.</p>
<p>Prva postaja <em>Žena mašina</em> je Karlovac, odnosno Urbani park Hrvatskog doma gdje se od 25. do 27. lipnja održava niz radionica te koncert audio-vizualnog projekta <strong>ŽEN</strong> čiji se sastav preklapa s članicama kolektiva Živ Žar Žur. Radionicu sitotiska koja otvara program vodi <strong>Eva Badanjak</strong>, glazbenica, ilustratorica i dizajnerica koja se sitotiskom bavi od 2012. godine, samostalno i u sklopu Sito(s)tisak radione u sklopu AKC Medika. Sudionicima radionice predstavit će tehniku manualnog tiskanja sitotiskom na papir i tkaninu, posebno korisna glazbenicima i glazbenicama te članovima i članicama kolektiva zainteresiranima za izrađivanje vlastitih promotivnih materijala.</p>
<p>Radionicu VJ-inga vodi multimedijalna umjetnica <strong>Tanja Minarik,</strong> a namijenjena je svima koji imaju interes za video projekcije, bez obzira na prethodno iskustvo. Svrha je radionice da polaznike uvede u svijet VJ-inga kroz vizualnu igru analognih i digitalnih projekcija, uz kreativno kombiniranje grafoskopa, projektora i računala. Na radionici etno pjevanja polaznici i polaznice imaju priliku od <strong>Tajane Josimović</strong> metodom &#8220;po sluhu&#8221; naučiti nekoliko tradicijskih pjesma iz regije, a osim toga učit će se tehnike zagrijavanja glasa i upjevanja. Kako navode organizatorice, &#8220;kompletan program izvode žene koje su vještinu koju podučavaju velikim dijelom stekle samostalnom, vaninstitucionalnom edukacijom, te osim prenošenja konkretnog znanja žele inspirirati sve, a pogotovo druge žene, da počnu i/ili nastave stvarati umjetnost&#8221;.</p>
<p>Cilj je projekta predstaviti mogućnosti <em>DIY</em> stvaralaštva te potaknuti razvoj &#8220;uradi-sam&#8221; kulture u različitim sredinama, s različitim publikama. Nakon Karlovca projekt tako putuje u Knin, a zatim i u Pulu. Raspored i detaljan opis radionica prvog stajališta turneje <em>Žena mašina</em> potražite <a href="https://www.facebook.com/events/1388292598238566/?ref=newsfeed" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Participacijom protiv diskriminacije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/participacijom-protiv-diskriminacije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 08 May 2021 11:40:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[clubture-hr]]></category>
		<category><![CDATA[OOM – otvoreni održiviji mediji]]></category>
		<category><![CDATA[Queer Feminist Wiki Squad HR]]></category>
		<category><![CDATA[Savez udruga Klubtura]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Vox feminae festival]]></category>
		<category><![CDATA[wikipedija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=participacijom-protiv-diskriminacije</guid>

					<description><![CDATA[<p>Radionicama u sklopu projekta <em>OOM</em> nastoji se potaknuti raznovrsnost sadržaja i participacije u otvorenim digitalnim dobrima u području kulture i civilnog društva.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>O rodnoj neravnoteži prisutnoj na najvećem globalnom izvoru informacija govori se već godinama. Ni dva desetljeća od njenog osnutka, na <em>Wikipediji</em> nije ni izbliza postignut balans u omjeru muških i ženskih autora i urednika sadržaja, a ni zastupljenost žena u člancima ne stoji ništa bolje – od 15 % biografija o ženama koliko ih se na engleskoj <em>Wikipediji</em> moglo pročitati u 2014. godini, u 2021. dogurali smo do nepunih 19 %.</p>
<p>U ranijim analizama uzroka takvog rodnog procijepa, jedna od teorija polazila je od dvostrukog opterećenja žena, kojima – zbog kućanskih i drugih obaveza koje obavljaju disproporcionalno više u odnosu na muškarce – ne ostaje slobodnog vremena za hobističko i volontersko pisanje i uređivanje članaka. Međutim, takvom obrazloženju kontiraju <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Wikipedia_Signpost/2016-01-06/Recent_research#Teaching_Wikipedia,_Does_advertising_the_gender_gap_help_or_hurt_Wikipedia?" target="_blank" rel="noopener">podaci</a> da neravnoteže nema ili je znatno manja u nekim drugim područjima kreiranja sadržaja na mreži, pa tako žene podjednako kao i muškarci doprinose pišući korisničke recenzije za proizvode i usluge.</p>
<p>Stoga se može zaključiti da se žene uključuju i stvaraju sadržaj u onim područjima u kojem osjećaju više uvjerenja u svoje kompetencije, kao što to čini <strong>Marit Hinnosaar</strong>, autorica <a href="https://www.carloalberto.org/wp-content/uploads/2018/11/no.411.pdf" target="_blank" rel="noopener">studije</a> <em>Gender Inequality in New Media: Evidence from Wikipedia</em>. Upravo je s ciljem jačanja kapaciteta različitih skupina u kreiranju sadržaja koji ih se neposredno tiču pokrenut projekt <a href="https://www.clubture.org/projekti-u-realizaciji/612/oom-otvoreniji-odrziviji-mediji" target="_blank" rel="noopener">OOM – otvoreni održiviji mediji</a> u kojem sudjeluju <a href="https://www.facebook.com/qarchive/" target="_blank" rel="noopener">queerANarchive</a>, <a href="http://drugo-more.hr" target="_blank" rel="noopener">Drugo more</a>, <a href="https://www.iskorak.hr" target="_blank" rel="noopener">Iskorak</a>, <a href="https://pariter.hr" target="_blank" rel="noopener">PaRiter</a>, <a href="https://mi2.hr" target="_blank" rel="noopener">Multimedijalni institut</a> i <a href="https://voxfeminae.net/udruga-k-zona/" target="_blank" rel="noopener">K-zona</a>, a održava se u sklopu programa razmjene <a href="https://www.clubture.org/info/cthr" target="_blank" rel="noopener">Clubture-HR</a> Saveza udruga <a href="https://www.clubture.org" target="_blank" rel="noopener">Klubtura</a>.</p>
<p>Prvo događanje projekta OOM – radionica <em><a href="https://www.facebook.com/events/205771527816781/?acontext=%7B%22event_action_history%22%3A[%7B%22mechanism%22%3A%22search_results%22%2C%22surface%22%3A%22search%22%7D]%7D" target="_blank" rel="noopener">Queer Feminist Wiki Squad HR</a></em> – odvija se u sklopu festivala <em><a href="https://voxfeminae.net/festival/" target="_blank" rel="noopener">Vox Feminae</a></em>, a zamišljena je kao razgovor na temu <em>Wikimedija</em> i rodnog procjepa gdje će se predstaviti prakse kolektiva i inicijativa koje su se dosad bavile ovim pitanjima. Jedan od poznatijih primjera svakako je <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Art%2BFeminism" target="_blank" rel="noopener">Art + Feminism</a>, godišnja globalna kampanja uređivanja postojećih i dodavanja novih sadržaja posvećenih umjetnicama. Na frankofonoj verziji <em>Wikipedije</em> aktivan je projekt <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Les_sans_pagEs" target="_blank" rel="noopener">Les sans pagEs</a> (<em>One bez stranica</em>) čiji je cilj borba protiv rodne neravnoteže u člancima enciklopedije, a glavna aktivnost grupe sastoji se od pisanja biografskih stranica o poznatim ženama.</p>
<p>Na događanju u sklopu <em>Vox Feminea</em> predstavit će se i rad inicijative <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:WikiProject_Women_in_Red" target="_blank" rel="noopener">Women in Red</a>, grupe urednika i urednica različitih rodnih identiteta i iz različitih djelova svijeta, posvećenih borbi protiv rodne pristranosti u <em>Wiki</em> pokretu. Nakon inspirativnih primjera uslijedit će radionica prijenosa tehničkih i metodoloških znanja za zainteresiranu publiku, a u svrhu osnivanja neformalne grupe za uređivanje hrvatske <em>Wikipedije</em> koja će raditi na unaprjeđenju demografske strukture, rodne zastupljenosti i specifičnih tematskih fokusa sadržaja koji se objavljuje na hrvatskoj inačici.</p>
<p>Kako ističu organizatori, riječ je o metodama &#8220;koje vrijedi dijeliti i promovirati baš u 2021. godini kada <em>CreativeCommons</em> i <em>Wikipedija</em> slave 20 godina postojanja kao najdugovječniji projekti otvorenog i slobodnog znanja i medija, te kada po prvi put <em>Wikipedija</em> donosi <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct" target="_blank" rel="noopener">Universal Code of Conduct</a> koji štiti manjine i kada se <em>Wikipedija</em> na hrvatskom jeziku napokon popravlja oko pitanja diskriminacije i participacije, nakon decenije stagnacije”.</p>
<p>Svi i sve koje žele naučiti kako otvoriti osobni račun na <em>Wikipediji</em>, proći osnove uređivanja, dodavanja resursa i citiranja postojećih tekstova pozvani su na sudjelovanje u radionici koja se održava u nedjelju, 9. svibnja, uz prethodnu <a href="https://voxfeminae.net/festival/vff-2021/queer-feminist-wiki-squad-hr/" target="_blank" rel="noopener">prijavu</a>.</p>
<p><span style="font-size: small; color: #888888;">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta <em>Kultura solidarnosti</em> koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Kreativno povezivanje tehnologije i prirode</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/blic/kreativno-povezivanje-tehnologije-i-prirode/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Pejić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 18 Sep 2020 09:37:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blic]]></category>
		<category><![CDATA[arla]]></category>
		<category><![CDATA[clubture-hr]]></category>
		<category><![CDATA[damir prizmić]]></category>
		<category><![CDATA[goran mahovlić]]></category>
		<category><![CDATA[Hacktory – putujući lab hibridnih kurioziteta]]></category>
		<category><![CDATA[kamatrix]]></category>
		<category><![CDATA[radiona]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=kreativno-povezivanje-tehnologije-i-prirode</guid>

					<description><![CDATA[<p><em>Hacktory – putujući lab hibridnih kurioziteta</em> pokazuje na koji su način povezne suvremene urbane prakse, intermedijalna umjetnost, građanska znanost i DIY scena.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pojam participacije u posljednje vrijeme obično vezujemo uz aktivno sudjelovanje građana u kulturnom životu ili pak u donošenju odluka na političkoj razini. Rijeđe o participaciji mislimo i govorimo u kontekstu znanstvene zajednice i sudjelovanja javnosti u znanstvenim istraživanjima, koja asociramo uz strogo kontrolirane laboratorijske uvjete, uglavnom izvan dosega šire javnosti. Njezinim snažnijim uključivanjem u znanstvene aktivnosti bavi se građanska znanost (eng. <em>citizen science</em>), a upravo je ona provodna nit projekta <em>Hacktory – putujući lab hibridnih kurioziteta</em> koji u okviru <a href="https://www.clubture.org" target="_blank" rel="noopener">Clubture-HR</a> programa razmjene i suradnje provode zagrebačka Udruga za razvoj &#8220;uradi-sam&#8221; kulture <a href="https://radiona.org" target="_blank" rel="noopener">Radiona</a>, Udruga za promicanje urbane kulture <a href="https://www.facebook.com/udrugaarla/" target="_blank" rel="noopener">ARLA</a> i Udruga za društveni razvoj <a href="https://ka-matrix.hr" target="_blank" rel="noopener">Ka-Matrix</a>.</p>
<p>Njihov putujući (otvoreni) laboratorij ispituje na koji su način povezane suvremene urbane prakse, intermedijalna umjetnost, građanska znanost, DIY scena, tehnologija i priroda, a krenuo je iz Đakova gdje su početkom kolovoza održane prve radionice i javne prezentacije. Kako je u svakom od gradova umreženih projektom naglasak na pojedinom prirodnom elementu, tako je krovna tema događanja u Đakovu bio urbani, ruralni i prirodni okoliš, flora i fauna. Primjerice, radionica <strong>Gorana Mahovlića</strong> <em>LoRaWan &#8211; IoA &#8211; Internet of Animals </em>bavila se <em>smart city</em> tehnologijama koje su postavljene tako da sakupljaju podatke vezane uz konje lipicance. Razvijanjem takve tehnologije mogu u stvarnom vremenu pratiti događanja u prirodnom okolišu, a na osnovi njihovih rezultata, objavljenih u formi otvorenih podataka (<em>open data</em>) realizirati vizualizacije podataka, analize, planovi te sustavi neovisne kontrole i alarmiranja.</p>
<p>Na radionici <strong>Damira Prizmića</strong> polaznici su sudjelovali u kolaborativnom mapiranju grada pri čemu su se upoznali s osnovama digitalne kartografije i rada u <em>OpenStreetMapu</em>. Riječ je o otvorenoj bazi prostornih podataka koja se koristi za unaprjeđenje terenskog istraživanja i omogućuje slobodno korištenje mapa i podataka bez ugrožavanja privatnosti, naplate korištenja ili drugih ograničenja. <em>Electro Djakowo Road AV</em> izložba i <em>community</em> performans kojim je zaokružena đakovačka dionica, predstavio je DIY elektroničke glazbene instrumente i otvorio prozor u kreativne mogućnosti &#8220;uradi-sam&#8221; kulture.</p>
<p>Istraživanje suvremenih urbanih i umjetničkih praksi u kontekstu znanosti građana nastavljeno je u Karlovcu, gdje su radionice upoznavanja i unaprjeđenja <em>maker</em> i <em>hacker</em> vještina nijansirane u skladu s prirodnim elementom koji obilježava grad, a to su četiri rijeke. Tako su na radionici podvodne elektronike polaznici mogli saznati što je sve potrebno za izradu DIY senzora za praćenje parametara rijeka, a na radionici <em>Mobili i kinetičke skulpture</em> t<span style="caret-color: #222222; color: #222222; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; font-size: small; background-color: #ffffff;">raženjem optimalnog odnosa između elemenata stvarali su</span> kinetičke objekte inspirirane radovima umjetnika poput <strong>Alexandera Caldera</strong>, dizajnera <strong>Bruna Munarija</strong> i drugih.</p>
<p>Završna postaja <em>Hacktory</em> <em>laba</em> je Zagreb gdje će se u trodnevnom radioničkom programu polaznici kroz kreativno korištenje tehnologije baviti temom odnosa grada i svjetla. Poseban je fokus stavljan na problem svjetlosnog onečišćenja pa će na radionici Gorana Mahovlića uz pomoć IoT (<em>Internet of Things</em>) tehnologije i senzora tijekom večernje šetnje polaznici otkriti koliko zapravo svjetlosnog otpada gradovi proizvode. Drugi tematski smjer radionica posvećen je gamifikaciji te igraćim objektima, a cilj im je, najavljuju organizatori, upoznati zainteresiranu javnost s mogućnostima kreiranja narativa kroz jednostavne pojave i objekte iz svakodnevice. Program kojim se zaokružuje cjelina vezana uz znanost građana i hibridne nove prakse <a href="https://radiona.org/hacktory-lab-station-3-u-zagrebu/" target="_blank" rel="noopener">održava</a> se od 18. do 20. rujna u Radioninom labu.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Prakse otklona, točke otpora</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/prakse-otklona-tocke-otpora/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 15 Dec 2016 14:11:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_slobodnakultura]]></category>
		<category><![CDATA[centar za nove medije_kuda.org]]></category>
		<category><![CDATA[humanistika]]></category>
		<category><![CDATA[izdavaštvo]]></category>
		<category><![CDATA[multimedijalni institut]]></category>
		<category><![CDATA[poetika radikalnog izdavaštva]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=prakse-otklona-tocke-otpora</guid>

					<description><![CDATA[<p><em>Poetika radikalnog izdavaštva</em> je projekt s fokusom na zajedničke prakse koje izdavaštvo tretiraju kao čin kritičke intervencije u lokalne kulturne i političke kontekste.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Vatroslav Miloš</p>
<p>Povijest tiskarstva i izdavaštva uče nas da prakse otklona od glavne struje — bilo tehnološke, bilo ideološke — stvaraju točke otpora koje malim koracima transformiraju polje, ali i usmjeravanju društvena i kulturna strujanja u smjerovima koja najčešće nemaju štambilj službenih politika i institucija. Od političkih pamfleta tiskanih za vrijeme Francuske revolucije, preko prvih &#8220;samizdat&#8221; izdanja <strong>Bulgakovljeva</strong><em>&nbsp;Majstora i Margarite</em> i <strong>Bahtinovih</strong> književnoteorijskih radova, pa sve do radikalnih feminističkih fanzina iz kojih je potekao pokret<em> riot grrrl</em>, ideja je ostala ista – razbiti hegemonijski nadzor nad kritičkim mišljenjem i omogućiti protok nereguliranih informacija.&nbsp;</p>
<p>I danas, unatoč deklarativnom demokratskom protoku znanja, sustavi kontrole i zaštite priječe slobodan pristup velikoj količini intelektualnog kapitala proizvedenog na javnim sveučilištima pa jedni pribjegavaju onome što se percipira <a href="http://www.kulturpunkt.hr/content/koristiti-ne-prisvojiti-znanje" target="_blank" rel="noopener">piratstvom</a>, drugi alternativnim koncepcijama autorstva i intelektualnog vlasništva te licenciranja autorskog materijala, a treći, primjerice, manevriranjem ispod cenzorskih radara i odstupanjima od uobičajenih pravila struke te neslužbenim distribucijskima kanalima za diseminaciju znanja koje bi u tokovima dominante ideologije odavno <a href="https://www.memoryoftheworld.org/hr/cat/javna_knjiznica/" target="_blank" rel="noopener">ostalo zaboravljeno</a>.</p>
<p>Usprkos dominaciji globalnih izdavačkih konglomerata, radikalno i nezavisno izdavaštvo egzistira, razvija se i radi na širenju izdavaštva kao &#8220;čina kritičke intervencije u lokalne kulturne i političke kontekste&#8221;. Primjera je zaista mnogo, ali vrijedi istaknuti tek neke, poput britanskih Verso Books, Pluto Press i Zer0 Books te zagrebački Multimedijalni institut i novosadski Centar za nove medije_kuda.org. Ova potonja dva izdavača samo su u posljednje dvije godine objavila, među ostalima, knjige <strong>Quentina Meillassouxa</strong>, <strong>Alaina Badioua</strong>, <strong>Franca Morettija</strong>, <strong>Catherine Malabou</strong>, <strong>Ante Jerića</strong>, <strong>Jacquesa Rancièrea</strong>, <strong>Dubravke Ugrešić</strong>, <strong>Roberta McChesneyja</strong>, <strong>Nicholasa Thoburna</strong>, <strong>Christa Cutlera</strong>, a sada &#8211; u suradnji s Kontrapunktom iz Skoplja, Omladinskim centrom CK13 iz Novog Sada i Kooperativom &#8211; regionalnom platformom za kulturu &#8211; svoja iskustva pretaču u &#8220;poetiku radikalnog izdavaštva&#8221;.</p>
<p><em>Poetika radikalnog izdavaštva</em> projekt je fokusiran na, kako je već istaknuto, zajedničke prakse koje izdavaštvo koriste kao poligon za istraživanje načina na koje se knjige proizvode i distribuiraju i time mijenjaju društveni i kulturni poredak. &#8220;Smatramo da tržišna i državna proizvodnja kulture ograničava mogućnost autonomije koja je neophodna za kritičko mišljenje i delovanje&#8221;, ističu iz Centra za nove medije_kuda.org i dodaju: &#8220;Bavimo se različitim praksama: izdavaštvom, umetnošću, istraživanjem i aktivizmom koje su na distanci od državne kulturne politike, s ciljem stvaranja novih odnosa u ovakvim oblicima produkcije. Upravo u tome leži poetika radikalnog izdavaštva&#8221;.&nbsp;</p>
<p>Projekt je već predstavljen od 22. do 26. studenog u Skopju u sklopu festivala KRIK, a u Novom Sadu se predstavlja narednih dana, 19. i 20. prosinca u Omladinskom centru CK13, i to radom dvije čitalačke grupe. Jedna će se, uz uvod <strong>Svebora Midžića</strong> i<strong> Zorana Gajića</strong>, pozabaviti Meillassouxovom knjigom<em> Poslije konačnosti</em>, a druga će zajednički s uvodničarima <strong>Petrom Milatom</strong> i<strong> Leonardom Kovačevićem</strong> uroniti u Rancièreovu knjigu <em>Bela Tarr, vrijeme od</em> poslije. Nakon toga će kroz &#8220;sprint-predstavljanje knjiga&#8221; <strong>Iskra Gešoska</strong>, <strong>Slobodan Stošić</strong>, <strong>Gjorgje Jovanovik</strong>, <strong>Savo Romčević </strong>i&nbsp;<strong>Marjana Krajač</strong>&nbsp;predstaviti po tri knjige malih i radikalnih izdavača iz svojih lokalnih, (post)jugoslovenskih konteksta. Slično će se ovakvo događanja održati u veljači 2017. godine u Zagrebu gdje će akteri iz bivše Jugoslavije predstaviti male izdavače, edicije i knjige koje smatraju važnim za ovakav pristup <a href="http://kuda.org/sr/poetika-radikalnog-izdava-tva-svi-govore-19-20-decembar-u-ck13-novi-sad" target="_blank" rel="noopener">autonomnim izdavačkim praksama</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Svi su dugovi povezani</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/svi-su-dugovi-povezani/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 22 Nov 2016 15:37:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_slobodnakultura]]></category>
		<category><![CDATA[Debtfair]]></category>
		<category><![CDATA[Noah Fischer]]></category>
		<category><![CDATA[Occupy Museums]]></category>
		<category><![CDATA[occupy wall street]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=svi-su-dugovi-povezani</guid>

					<description><![CDATA[<p>Platformom <em>Debtfair</em>, koju je pokrenula grupa Occupy Museums, želi se upozoriti na povezanost zaduživanja, samocenzure i eksploatacije umjetničkog rada.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Martina Domladovac</p>
<p>Prošlo je pet godina od nastanka <em><a href="http://occupywallst.org/" target="_blank" rel="noopener">Occupy Wall Street</a>,</em>&nbsp;pokreta koji je iz mirnih prosvjeda ispred njujorškog financijskog centra prerastao u globalni pokret protiv socijalnih i ekonomskih nejednakosti. Iz njega je nastao i <em><a href="http://www.occupymuseums.org/" target="_blank" rel="noopener">Occupy Museums</a></em>, grupa kojoj je cilj ukazati na povezanost korupcije financijskih institucija i takozvane visoke kulture. Radna grupa za umjetnost i kulturu okupila se oko <a href="http://tumblr.artfcity.com/post/11652516894/occupy-museums-speaking-out-in-front-of-the" target="_blank" rel="noopener">manifesta</a> koji je 19. listopada 2011. godine objavio umjetnik <strong>Noah Fischer</strong>, a osim njega, glavni članovi grupe koja je nastavila surađivati s brojnim drugim organizacijama i pokretima su <strong>Tal Beery</strong>,<strong> Imani Brown</strong>, <strong>Kenneth Pietrobono</strong> i<strong> Arthur Polendo</strong>.</p>
<p>Srž pokreta&nbsp;<em>Occupy Museums</em>&nbsp;čini ideja povratka muzeja građanima, odnosno ideja da muzeji moraju postati odgovorni javnosti. Oni imaju veliku moć unutar naše kulture i cijelog tržišta umjetnina te sudjeluju u stvaranju povijesnih narativa i zajedničkih simbola. Stav je grupe&nbsp;<em>Occupy Museums</em>&nbsp;da su muzeji kao institucije podbacili te da više ne služe građanima, zbog čega njihov prostor treba ponovno zauzeti i podrediti ga smislenoj kulturi. Kao primjer korupcije i loših praksi navode MoMA-u koja dijeli članove odbora s aukcijskom kućom Sotheby&#8217;s, gdje je vrijednost umjetnosti sinonim za spekulaciju. Godine 2012. Sotheby&#8217;s je onemogućio rad radnicima koji su članovi sindikata nije im plaćeno zdravstveno osiguranje u godini u kojoj su ostvarili rekordnu dobit. &#8220;Kao kulturni radnici solidarni smo s ovom borbom&#8221;, stoji na <a href="http://www.occupymuseums.org/index.php/about" target="_blank" rel="noopener">stranicama</a> grupe. &#8220;Naš će rad biti istinski cijenjen tek kada se riješimo ovisnosti o opscenom bogatstvu koje karakterizira američki i međunarodni svijet umjetnosti danas&#8221;, dodaju.</p>
<p><em>Occupy Museums</em> pokrenuo je i platformu&nbsp;<a href="http://debtfair.org/" target="_blank" rel="noopener"><em>Debtfair</em></a>&nbsp;u sklopu koje pozivaju umjetnike da se pridruže izložbi koja će biti predstavljena na <em>Whitney Biennialu</em> u ožujku 2017. godine. <em>Debtfair</em> se bavi problemom dugova kojima su često opterećeni umjetnici, a polazi od ideje da su svi dugovi povezani. Najveći sakupljači umjetnina &#8211; direktori međunarodnih banaka, menadžeri investicijskih fondova i građevinski investitori &#8211; istovremeno su zaslužni za većinu dugova, dok je prosječan američki umjetnik dužnik te je zbog svog financijskog stanja prisiljen pristati na usvajanje estetskih i političkih normi koje najviše odgovaraju tržištu. Prekarni rad, veliki studentski dugovi i visoka cijena ulaska u kulturnu sferu za umjetnike znači da sav rizik preuzimaju sami, a od njihovog rada, i prije svega, njihovog pristajanja na kompromis, profitiraju upravo najbogatiji.</p>
<p>Platformom<em> Debtfair&nbsp;</em>želi se potaknuti solidarnost u umjetničkoj i kulturnoj sferi kako bi se postigla ekonomska pravda i kultura koja radi za građane i umjetničku zajednicu, umjesto protiv njih. Platforma do sada okuplja 92 umjetnika i umjetnica koji zajednički duguju više od pet milijuna dolara.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Međunarodno povezivanje lokalnih zajednica</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/medunarodno-povezivanje-lokalnih-zajednica/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 23 Sep 2016 13:06:30 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_slobodnakultura]]></category>
		<category><![CDATA[27 susjedstava]]></category>
		<category><![CDATA[kulturno povezivanje]]></category>
		<category><![CDATA[lokalne zajednice]]></category>
		<category><![CDATA[primorsko-goranska županija]]></category>
		<category><![CDATA[rijeka 2020]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=medunarodno-povezivanje-lokalnih-zajednica</guid>

					<description><![CDATA[<p>Aktiviranje društvenog kapitala lokalne zajednice kroz organiziranje kulturnih aktivnosti i povećanje kulturnih sadržaja cilj je programskog pravca 27 susjedstava Rijeke 2020.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Martina Domladovac</p>
<p>Počele su prve aktivnosti u sklopu projekta <a href="http://www.rijeka2020.eu/hr/" target="_blank" rel="noopener">Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture</a>, a prvi od sedam programskih pravaca, odnosno <em>flagshipova</em> Rijeke 2020, s kojim počinje rad na projektu je<a href="http://www.rijeka2020.eu/epk-2020-trazi-susjedstva/" target="_blank" rel="noopener"><em> 27 susjedstava</em></a>. Pošto je ovaj programski pravac regionalnog karaktera, osim Rijeke obuhvatit će i riječko zaleđe, gorje, obalno područje te otoke u Primorsko-goranskoj županiji. Njegov cilj aktiviranje je društvenog kapitala lokalne zajednice kroz jačanje ljudskih potencijala, razvijanje međuljudskih odnosa, organiziranje kulturnih aktivnosti te posljedično povećanje kulturnih sadržaja.&nbsp;</p>
<p>Jedna je od polazišnih ideja da svaka uključena zajednica ostvari suradnju s po jednom zajednicom iz svake od 27 zemalja članica Europske Unije. Proces će započeti osnivanjem timova koji će biti nositelji društveno-kulturnih inicijativa diljem županije, kako bi se mogla formirati neformalna mreža aktera u kulturi putem koje će se razmjenjivati kulturni programi. Na sličan će način lokalne zajednice biti povezane i s partnerskim organizacijama iz srodnih susjedstava u inozemstvu, s kojima će surađivati na društveno-kulturnim projektima. Kroz aktiviranje društvenog kapitala želi se stvoriti zalog za budućnost, odnosno osigurati pretpostavke da novoformirani sustav kulturne i društvene suradnje postane dugoročno samoodrživ.&nbsp;</p>
<p>Od 20. rujna do 30. studenog otvoren je poziv kandidatima zainteresiranim za sudjelovanje na projektu, a priliku za prijavu imaju sve pravne osobe s područja PGŽ-a, odnosno udruge, umjetničke organizacije, ustanove, turističke zajednice, jedinice lokalne samouprave i mjesni odbori, kao i fizičke osobe koje u pojedinim susjedstvima djeluju u obliku neformalnih skupina građana. Pojam susjedstvo pritom se odnosi na selo, ulicu, mjesto, dio mjesta, gradsku četvrt ili drugu sličnu urbanu ili geografsku jedinicu. Od 28. rujna troje koordinatora diljem županije održat će tridesetak radionica na kojima će predstaviti<em> 27 susjedstava</em>, a prva se održava u Fužinama. Popis svih mjesta gdje će se održati radionice bit će objavljen na <a href="http://www.rijeka2020.eu/program/27s/" target="_blank" rel="noopener">mrežnim stranicama</a> Rijeke 2020 gdje se mogu pronaći detaljnije informacije o uvjetima sudjelovanja te preuzeti obrazac za prijavu.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Demistifikacija mehanizama korupcije</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/demistifikacija-mehanizama-korupcije/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 21 Sep 2016 12:02:23 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_slobodnakultura]]></category>
		<category><![CDATA[mobilna književna rezidencija]]></category>
		<category><![CDATA[muzej korupcije]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Zemunski mali umetnički centar – ZMUC]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=demistifikacija-mehanizama-korupcije</guid>

					<description><![CDATA[Na Mobilnoj književnoj rezidenciji u Crnoj Gori pisci iz regije će aktualiziranjem suvremenih primjera korupcije ponuditi prve eksponate za novi virtualni Muzej Korupcije.]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Martina Domladovac</p>
<p>Zemunski mali umetnički centar (<a href="http://www.zmuc.org/" target="_blank" rel="noopener">ZMUC</a>) iz Beograda i <a href="https://www.facebook.com/Za-Druga-nevladino-udru%C5%BEenje-195997293837253/" target="_blank" rel="noopener">ZA DRUGA</a> iz Petrovca organizatori su treće po redu <em>Mobilne književne rezidencije</em> u Crnoj Gori. U selu Čelobrdo iznad Sv.Stefana, 25. rujna okupit će se pisci iz regije kako bi umjetničkim istraživanjem propitivati temu korupcije. Pozvani pisci-kolumnisti, <strong>Boris Dežulović</strong> iz Hrvatske,<strong> Ana Radmilović</strong> iz Srbije, <strong>Brano Mandić</strong> iz Crne Gore, <strong>Ahmed Burić</strong> i <strong>Marko Tomaš</strong> iz BiH, a po izboru festivala <em>Krokodil</em> &#8211; <strong>Barbi Marković</strong> iz Austrije, aktualizirat će suvremene primjere korupcije iz okruženja i tako ponuditi prve eksponate za nedavno osnovani virtualni <em>Muzej Korupcije</em> (MK).&nbsp;</p>
<p>Muzej korupcije osnovali su ZMUC i Društvo protiv korupcije (<a href="http://drpko.org/" target="_blank" rel="noopener">DRPKO</a>) iz Zrenjanina, a radi se o interdisciplinarnom projektu formiranja kolekcije mehanizama korupcije na prostoru Srbije u pravnom i etičkom smislu, kroz praktični, teorijski i kritički osvrt, primjenom svih suvremenih muzeoloških metoda. Cilj Muzeja proširiti je polje percepcije korupcije na moralnu nesposobnost građana da čine stvari za dobrobit zajednice, a radi na formiranju stalnog postava koji bi trebao biti podijeljen na kronološki postav koruptivnih praksi i korupciju u svom izvornom značenju latinske riječi <em>corruptio</em> &#8211; pokvarenost. Inicijativom se također želi educirati mlade i dati podršku u borbi protiv korupcije putem javnih akcija.&nbsp;</p>
<p>&#8220;Demistifikacijom mehanizama korupcije kroz muzeološki pristup i smještanjem korupcije u muzej, MK će raditi na oslobađanju građana od traumatizacija svakodnevnog života u regionu čije države zauzimaju visoke pozicije po indeksu percepcije korupcije&#8221;, poručuju organizatori te pozivaju pojedince, organizacije i antikorupcijska udruženja da do kraja listopada obogate muzejsku postavku najatraktivnijim primjerima koruptivnih praksi, kao i umjetnike Crne Gore da u različitim medijima daju svoj doprinos muzejskoj postavci.</p>
<p>Rezidencija u selu Čelobrdo traje do 2. listopada i dio je međunarodnog umjetničkog projekta<em> Mobilne rezidencije</em> koji se od 2013. godine održava u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, a s tendencijom da se proširi i na druge zemlje regije.&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sloboda znanju i tehnologiji!</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/najava/program/sloboda-znanju-i-tehnologiji/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vatroslav Miloš]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 13 Sep 2016 13:21:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[digitalni svjetionici]]></category>
		<category><![CDATA[drugo more]]></category>
		<category><![CDATA[Filodrammatica]]></category>
		<category><![CDATA[format c]]></category>
		<category><![CDATA[Galerija Drugo more]]></category>
		<category><![CDATA[labos]]></category>
		<category><![CDATA[radiona.org]]></category>
		<category><![CDATA[Rijeka]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<category><![CDATA[slobodni hardver]]></category>
		<category><![CDATA[slobodni softver]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=sloboda-znanju-i-tehnologiji</guid>

					<description><![CDATA[<p>U rujnu započinje projekt <em>Digitalni svjetionici</em> realiziran kroz program mreže Clubture za 2016. godinu i odvijat će se u Rijeci, Osijeku i Zagrebu.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Projekt <em>Digitalni svjetionici</em> započinje s prvim događanjem / hackathonom te nizom radionica i nekonferencijom koje će održati od <strong>16.</strong> do <strong>18. rujna</strong> u prostorima Filodrammatice i galeriji Drugo more u Rijeci. Voditelj projekta je udruga Radiona.org iz Zagreba uz partnerske organizacije Drugo more iz Rijeke i Zajednicu tehničke kulture Osječko-baranjske županije, točnije multimedijalni klub #labOS iz Osijeka. Dio programa ugostit će i Tehnički muzej ‘Nikola Tesla’ u Zagrebu, te organizacija Format C u Osijeku.</p>
<p>Povezujući svjetionike i Internet usmjerivače (router) metaforom slobodne i otvorene mreže te konceptualizirajući poveznice između Jadranskog i Panonskog mora kroz prizmu novih tehnologija i inovativnih praksi, Rijeka, Zagreb i Osijek nastoje pokazati i podijeliti znanje i kreativne alate koji omogućuju slobodnu distribuciju informacija.</p>
<p>Projekt <em>Digitalni svjetionici</em> bavi se LED grafitima u raznim varijantama – svjetleći Lightpainting stick, žonglerski alati unaprijeđeni elektronikom, LED graffiti osvjetljenje navođeno Wi-Fi mrežom. Primjenom ovih tehnologija svaki od spomenutih gradova dobit će svoj karakterističan “digitalni svjetionik”.</p>
<p>Nacrt projekta povezuje tri točke Hrvatske: Rijeku, Osijek i Zagreb i simbolički uključuje dva mora – Jadransko i Panonsko, te tri rijeke – Rječinu, Savu i Dravu. Cilj je potaknuti umrežavanje na područjima intermedijalnih, novomedijskih i hibridnih umjetnosti, te hacker i maker scene. Nove tehnologije poslužit će tako stvarnom i simboličkom umrežavanju različitih regija te dijeljenju novih praksi STEAM (Science,Technology, Education, Art, Mathematics) edukacije.</p>
<p>Suradničke organizacije na ovaj način sudjeluju u zajedničkom kreiranju novih digitalnih mapa djelovanja. Projekt <em>Digitalni svjetionici</em> koncipiran je da sublimira edukaciju, rad u javnim prostorima, slobodu pristupa mreži i performativne koncepte tehnologije, a sastoji se od niza modularnih radionica, svjetlosnih instalacija i performansa u javnim prostorima.</p>
<p>Sudjeluju: <strong>Valent Turković</strong>, <strong>Gianfranco Mirizzi</strong>, <strong>Sanja Stojković</strong>, <strong>Goran Mahovlić</strong>,<strong> Damir Prizmić</strong>, <strong>Marina Petrović</strong>, <strong>Tomislava Borić</strong>, <strong>Deborah Hustić</strong>, <strong>Ana Horvat</strong>, <strong>Layla Munitić</strong>.</p>
<p>Detaljne informacije o programu i prijavama na radionice potražite <a href="http://radiona.org/digitalni-svjetionici-rijeka/" target="_blank" rel="noopener">ovdje</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Suradnja umjetnika i građana</title>
		<link>https://kulturpunkt.hr/vijesti/suradnja-umjetnika-i-gradana/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Martina Domladovac]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 09 Sep 2016 11:52:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<category><![CDATA[_vijesti_slobodnakultura]]></category>
		<category><![CDATA[carpe diem]]></category>
		<category><![CDATA[Festival ArtiKA]]></category>
		<category><![CDATA[Karlovac]]></category>
		<category><![CDATA[slobodna kultura]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kulturpunkthr.lin83.host25.com/kulturpunkt/?clanak=suradnja-umjetnika-i-gradana</guid>

					<description><![CDATA[<p>Festival <em>Art&#38;KA</em> zamišljen je kao događaj s ciljem oživljavanja najužeg središta grada Karlovca koji se tako pretvara u alternativnu umjetničku četvrt.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Piše: Martina Domladovac</p>
<p>Karlovačka udruga <strong>Carpe Diem</strong> i ove godine, 16. i 17. rujna organizira festival <em>Art&amp;KA</em>. Festival je zamišljen kao događaj s ciljem oživljavanja najužeg središta grada Karlovca suradnjom umjetnika različitih profila, iz različitih sredina sa građanima Karlovca. Na Šetalištu Dr. Franja Tuđmana i Radićevoj ulici tako će se održati raznolik umjetnički program koji uključuje kreativne radionice za najmlađe, razne izložbe, izrade umjetničkih instalacija, projekcije filmova, glazbene nastupe i nekoliko, prema najavi, za Karlovac inovativnih programa iznenađenja. Također, ove godine sudjelovat će i mladi iz Velike Britanije, Mađarske i Španjolske.</p>
<p><em>Art&amp;KA</em> festival održava se jednom godišnje u ljetnim mjesecima, u centru Karlovca. Zamišljen je kao umjetnost na otvorenom prostoru grada kako bi se zajedničkom prezentacijom likovnih umjetnika, plesača, glazbenika, pjesnika, video umjetnika i ostalih, animirali trgovi, ulice i parkovi kao doprinos u ostvarivanju cjelovitijeg kulturnog identiteta i prepoznatljivosti Karlovca. Kroz oživljavanje, poticanje te interakciju svih sudionika, gradski prostor pretvara se u alternativnu umjetničku četvrt.</p>
<p>Udruga <a href="http://carpediem.hr/" target="_blank" rel="noopener">Carpe Diem</a> djeluje od 2005. godine s ciljem unaprjeđenja kvalitete života, doprinosa dobrobiti zajednici te razvoju, s posebnim naglaskom na izgradnji ljudskih resursa i kapaciteta civilnog društva. Osim organizacije festivala, udruga se bavi neformalnim obrazovanjem mladih, pružanjem psihosocijalne pomoći i savjetodavne potpore, omogućavanjem umjetničkog izražavanja pojedinaca i skupina, te &nbsp;razvijanjem i promicanjem volonterstva i posredovanjem u volonterskoj razmjeni. I ovaj put <a href="http://portalzamlade.info/vijesti/11-karlovac/471-volontiraj-na-art-ka-festivalu-2016.html" target="_blank" rel="noopener">pozivaju</a> sve zainteresirane da se uključe i sudjeluju u organizaciji festivala, gdje će dobiti priliku za sudjelovanje u programu, upoznavanje raznih umjetnika i stjecanje kvalitetnog volonterskog iskustva.</p>
<p><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-variant-numeric: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: 22.1px; font-family: arial; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta&nbsp;</span><em style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-variant-numeric: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: 22.1px; font-family: arial; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">Kultura participacije</em><span style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; font-variant-numeric: inherit; font-stretch: inherit; font-size: small; line-height: 22.1px; font-family: arial; vertical-align: baseline; color: #888888; background-color: #ffffff;">&nbsp;koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.</span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
