Sloboda medija jedna je od onih tema o kojima nam se čini da često slušamo, ali shvaćamo li stvarno njezinu ozbiljnost i posljedice? U kakvoj su korelaciji stanje društva i stanje medija i možemo li kao sudionici društva biti slobodni bez nezavisnog i slobodnog medijskog izvještavanja? O ovoj temi, a i šire, moderator Admir Sinani razgovara s jednom od glavnih novinarskih borkinja za društvenu pravdu i slobodu medija, koja je posljedice društvenih mijena na stanje u medijima često osjećala i na svojim leđima, nikad ne odustajući od potrage za vijestima od društvenog interesa.

U petak, 23. ožujka od 21 sat u Klubu kulture čeka vas prava kajkavska rock/punk posalstica u kombinaciji Tomislava Pletenca i benda Ogenj. Pletenac je kulturni antropolog i sveučilišni profesor koji je pred par godina poluozbiljno počeo prevoditi pjesme Nicka Cavea na kajkavski i u tome se pokazao toliko uspješnim da je već nastupao u gotovo svim zagrebačkim klubovima.

U subotu, 24. ožujka u 20 sati u Podrumskoj dvorani Hrvatskoga doma autorski kolektiv plesnih umjetnica Antonije Dorbić, Marte Krešić, Lane Šprajcer i Danijele Vukadinović (prve generacije studentica suvremenog plesa na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti) izvodi predstavu Nacrti. Predstava se temelji na preispitivanju odnosa stvari i tijela, rada koji proizvodi stabilne i stalne produkte te rada koji proizvodi ples – koji je u tom smislu neproduktivan, nestalan i prolazan. U vremenu kapitalističke valorizacije umjetničkih produkata te s obzirom na recentno ukidanje autonomije plesne umjetnosti u Hrvatskoj, plesna predstava Nacrti poetički i politički problematizira status i valorizaciju rada u plesnoj umjetnosti u suvremenom društvu. 

Ostatak programa potražite ovdje. 

U posljednjih nekoliko tjedana, mediji su postali tema sami sebi odnosno, njezin konstitutivni segment, novinari. I dok se mimo svijesti javnosti odvija proces izrade medijske strategije koja bi pak trebala polučiti promjenu zakonodavnih okvira za djelovanje ovog sektora, sam medijski sektor u posve je drugom procesu, onom ustrojavanja prema potrebama novih političkih kretanja. S tim u vezi u svega nekoliko dana, dvije najveće regionalne dnevne tiskovine smjestile su se u udarne vijesti drugih dnevnih medija. Tamo su dospjele otkazom suradnje Slobodne Dalmacije Borisu Dežuloviću u petak, 12. lipnja u 17:30, a otprilike u isto vrijeme krenule su glasine o izvanrednom otkazu Borisu Paveliću u Novom listu. Ova dva slučaja, podsjetila su na jednako zanimljiva, ali manje zakonski problematična kadroviranja u istim ovim medijima. Naime, nekoliko dana ranije Slobodna Dalmacija je ukinula kolumnu Davoru Krili, a novinar Novog lista Dražen Ciglenečki smijenjen je s praćenja HDZ-a i preraspoređen na praćenje SDP-a. Valja napomenuti da je Ciglenečki tu stranku pratio kojih dvadesetak godina, što bi mu za taj posao trebala biti prednost, a ne, kako se čini, nedostatak. Možda je uredništvo lista procijenilo da se radi o zamoru materijala, no Hrvatsko novinarsko društvo u ovom i nizu drugih slučajeva prepoznaje jedan posve drugi trend zbog kojeg izražava zabrinutost te je tim povodom organiziralo press konferenciju održanu u utorak, 23. lipnja 2015. godine. 

Obraćanjem novinara cilj je bio upozoriti na ozbiljne laži, prijetnje, nasilje i pokušaje ubojstava s kojima se sve intenzivnije suočavaju medijski radnici. Saša Leković, novi predsjednik tog društva, pored gore navedenih, podsjetio je i na slučajeve istraživačkih novinara Domagoja Margetića koji redovito prima prijetnje smrću, te Željka Peratovića koji je nedavno i pretučen. Osim slučajeva koji su procurili u medije, Leković upozorava na mnoge slučajeve sličnih pritisaka i prijetnji o kojima ga svakodnevno obavještavaju ne samo novinari već i urednici brojnih medija, ali koji zbog osjetljivosti situacije kao i egzistencijalne nesigurnosti ne žele javno istupati. Stoga ističe opasnost trenda porasta pritiska na novinare u posljednjim mjesecima, ali i želi poslati poruku da novinare pritisci i napadi neće spriječiti u njihovom radu i ispunjavanju njihove funkcije. 

Leković je upozorio kako HND ne podržava ni otkaze novinarkama Elizabeti Gojan i Hloverki Novak Srzić koje im je uručio HRT te navodi kako će se zajedno sa Sindikatom boriti za njihova prava. O svim ovim događajima, HND je alarmirao i redovito obavještava međunarodne organizacije. Od policije zahtijeva da se napad na Peratovića tretira kao pokušaj ubojstva, što trenutno nije kvalifikacija tog slučaja. Također, Leković poziva HRT da ukine zabranu pozivanja novinara koji rade za Direktno.hr i Dnevno.hr u svoje emisije, a koja je aktualno na snazi. Napominje kako je odluka hoće li neki novinar biti pozvan ili ne kao gost u neku emisiju i kontaktiran za mišljenje stvar o kojoj bi odluku trebao donositi urednički kolegij, ali ne i da takvu odluku donosi uprava kuće.  

Želeći upoznati javnost sa svojim radom otkako je preuzeo funkciju predsjednika društva, Leković je istkanuo kako su trenutno u procesu održavanja sastanaka s medijskim kućama i pronalaženju zajedničkog jezika, no kako su ti susreti različitih razina uspješnosti. Slavica Lukić, članica izvršnog odbora društva, istaknula je kako su po prvi puta mediji i urednici izloženi intenzivnim pritiscima ne stranke na vlasti već one koja aspirira doći na vlast te upozorava na brojne telefonske pozive i pritiske tog političkog krila. Predsjednik sindikata novinara, Anton Filić, pozvao je novinare da se okane ideoloških sukoba te na međusobno solidariziranje, s obzirom na izostanak zaštite redakcija.

Na press konferenciji su prisustvovali i novinari koji su željeli ukazati na svoje slučajeve, pa je tako Domagoj Margetić svratio pozornost na svoj slučaj i podsjetio na kronologiju zadnjih godinu dana. Napadnut je 11. kolovoza 2014. što je okvalificirano kao pokušaj ubojstva i zbog čega je dobio policijsku zaštitu, no prijetnje su se i dalje nastavile. U noći s 24. na 25. svibnja policajci i on našli su omču za vješanje i dokument iz njegova istraživanja u ‘aferi Hypo’ koji mu je godinu dana ranije ukraden iz sefa. No, svemu ovome unatoč, prošlog mu je tjedna ukinuta policijska zaštita. Županijsko odvjetništvo je tražilo saslušanje osoba koje bi mogle biti povezane s pokušajem ubojstva, no u 11 mjeseci, nije saslušana nijedna osoba, upozorava Margetić. 

Daniel Berdais, koji je također prošloga tjedan dobio otkaz jer je odbio lažirati podatke vlasniku Radija 101, pita se zašto institucije koje bi trebale voditi brigu o medijima to ne čine. Urednik Autografa, Drago Pilsl napominje da pojačana represija očito ukazuju na to da press konferencije i priopćenja nisu učinkovit alat te se pita što bi trebalo učiniti da se podigne svijest građana, koji su očito jedini saveznik, ako već HND nije uspijeva izvršiti pritisak na medije te predlaže da se usmjere na građane i udruge civilnog društva i razmišljaju o ozbiljnijim i odlučnijim koracima. Marina Škrabalo iz GONG-a, izrazila je podršku svima u ovoj teškoj situaciji uz napomenu da je ono što se svima događa normalizacija ponavljanja ’90-ih što nikako ne smijemo prihvatiti kao normalno. Smatra da je krajnji čas za denomralizaciju tog procesa. 

Na temu aktivnijeg angažmana javnosti i solidariziranja među samim novinarima, nadovezala se Božena Matijević iz Večernjeg lista pozivajući kolege da prvi korak u solidarizaciji bude obustava praćenja javnih obraćanja medijima u kojima oni koji im se obraćaju vrijeđaju nekoga od kolega, podsjećajući na slučaj kada su ona i Siniša Pavić napustili press konferenciju Gorana Radmana na HRT-u nakon što ih je ovaj krenuo napadati. 

Jelena Berković podsjeća kako se za pitanje profesionalnog novinarstva i integriteta moramo svi boriti, a ne samo HND jer bez istraživanja, propitivanja i dovođenja u pitanje onih koji su na vlasti ne možemo imati validnu demokraciju. Stoga apelira da novinari počnu koristiti svoj temeljni alat a to je postavljanje pitanja odgovornima na svim razinama, počevši od mnogobrojnih pitanja o problemima u samom medijskom sektoru.  

Press konferenciju je zaključio Leković pozivajući zainteresirane na prestavlajnje projekta Centar za zaštitu slobode izražavanja koje će se održati 2. srpnja u 17 sati u HND-u. 

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Prema Lauri Valković, odvjetnici dodijeljenoj joj po službenoj dužnosti, rasprava o kojoj se radi sazvana je za ponedjeljak, a ona je i službeno zatražila njeno puštanje iz pritvora. “Izvanraspravno vijeće Općinskog kaznenog suda u Zagrebu o tom bi zahtjevu trebalo raspravljati danas ili sutra”, istaknuo je Duka za Radio Slobodna Europa. 

Jasna Babić novinarka je sa 35 godina staža u medijima, a radila je u Poletu, Danasu, Globusu, Zapadu, Nacionalu, Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Jutarnjem listu. Sada je tri godine nezaposlena i trenutačno je na burzi. U tom je svojstvu trebala sudjelovati u Novinarskoj srijedi, posvećenoj “novinarima na burzi”, a koja će se održati u Novinarskom domu, 23. siječnja u 19 sati. Organizatori tribine poručuju kako se nadaju da će Babić biti “puštena iz pritvora i da će, prema najavi, biti u mogućnosti sudjelovati na tribini kao jedan od glavnih govornika”.

Ometena lošim vremenom, nekolicina novinara i građana okupila se na uglu Gajeve i Bogovićeve ulice kako bi ukazala na važnost, ali i na probleme novinarstva i novinara u Hrvatskoj. Nakon recitiranja Ujevićevog Pobratinstva lica u svemiru prisutnima se obratio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Zdenko Duka naglasivši važnost koje novinarstvo ima u promicanju slobode govora, ljudskih prava i zagovaranju demokracije. Borba za slobodno i kvalitetno novinarstvo je borba za dobrobit našeg društva i njegovih građana, ustvrdio je Duka. 

]]>